Summary This study identifies equations for predicting lung function values in a population of ‘healthy’, nonsmoking older adults, explores the applicability of prediction equations derived ...from younger adult populations to the elderly, and examines the justification of developing population-specific reference equations for older age. FVC, FEV1 , and PEF were measured according to the ATS criteria in 651 ambulatory volunteers aged 65–86 years, representative for the Croatian Mediterranean population. After exclusion of eversmokers and subjects with respiratory symptoms and/or diseases, 261 asymptomatic subjects were included in the analyses. Sex-specific reference equations and lower limits of normal were derived by using a linear model with height and age as predictors. The equations for lung volumes were more reliable than those for PEF. The new FVC and FEV1 reference equations were found to be in agreement with those generated previously from primarily young and middle-aged adults. The latter perform reasonably well when extrapolated for ages beyond 65 years. Cross-validation of reference equations existing for the elderly showed that almost all European and U.S. equations systematically overpredicted lung function parameters in the Croatian sample. The overpredictions in means ranged between 14% and 34% for FVC and between 10% and 20% for FEV1 . Differences increased towards the extremes of distribution, which rendered these equations inappropriate for our elderly subjects. They identified FVC in 25–55% of the subjects as being below the lower limit of normal. The observed discrepancies strongly support the establishment of age- and population-specific reference equations for lung function assessment in older age.
Different aspects of medicine and/or healing in several societies are presented. In the ancient times as well as today medicine has been closely related to magic, science and religion. Various ...ancient societies and cultures had developed different views of medicine. It was believed that a human being has two bodies: a visible body that belongs to the earth and an invisible body of heaven. In the earliest prehistoric days, a different kind of medicine was practiced in countries such as Egypt, Greece, Rome, Mesopotamia, India, Tibet, China, and others. In those countries, "medicine people" practiced medicine from the magic to modern physical practices. Medicine was magical and mythological, and diseases were attributed mostly to the supernatural forces. The foundation of modern medicine can be traced back to ancient Greeks. Tibetan culture, for instance, even today, combines spiritual and practical medicine. Chinese medicine developed as a concept of yin and yang, acupuncture and acupressure, and it has even been used in the modern medicine. During medieval Europe, major universities and medical schools were established. In the ancient time, before hospitals had developed, patients were treated mostly in temples.
Human Lifespan: To Live and Outlive 100 Years? Roksandić, Spomenka (Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zagreb, Hrvatska); Žuškin, Eugenija (Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveu _ilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska); Duraković, Zijad (Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveu _ilišta u Zagrebu i Klini _kog bolni _kog centara Zagreb, Zagreb, Hrvatska) ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
9/2009, Letnik:
60, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Starenje populacije je dominantno demografsko obilježje razvijenih zemalja. Stogodišnjaci su selekcionirana skupina i samo jedna od 7.000 do 10.000 osoba dosegne tu dob. Čimbenici dugovje _nosti ...vjerojatno su brojni i uklju _uju gensko predodređenje (lokus na 4. kromosomu), zdrav okoliš i zdrave životne navike (prehrana s malo kalorija), redovita tjelesna i psihi _ka aktivnost, kao i dostupnost te u _inkovitost zdravstvene zaštite s primjenom geroprofilakse. Stogodišnjaci se adaptiraju na novi život i na gubitak tjelesnih funkcija koji bivaju postupno sve izraženiji kako se dob povisuje. Granice ljudskog života produžuju se - do sada najstarija poznata osoba doživjela je 128 godina. Pojedina zemljopisna podru _ja bilježe izrazito veći broj stogodišnjaka. Navedene su i neke dugovje _ne osobe s više od 100 godina u svijetu i na podru _ju Republike Hrvatske i nekih susjednih zemalja. Iako se uglavnom smatra da se granica trajanja života _ovjeka ne može produžiti iznad 120 godina, za sada je ipak teško predvidjeti gdje su njezine granice.
Aged population dominates in developed countries. Centenarians are a select group, and only one in 7,000 to 10,000 reach that age. Factors of longevity are numerous and include genetic predisposition (a locus on chromosome 4), environment, healthy lifestyle (hypocaloric diet, regular physical and mental exercise), accessible health services, and efficient health protection at old age. Centenarians are well adapted to the new life and compensate for the loss of functions with age. The limits of human life are extended, so that nowadays the oldest person has reached the age of 128. Some geographic areas are characterised by higher numbers of centenarians. This article mentions a few individuals who outlived 100 years in the world, Croatia, and neighbouring countries. Although some argue that the limits of human life cannot be extended over the age of 120 years, for now we cannot predict the actual limits of human life.
LJUDSKI VIJEK: DOZIVJETI I NADZIVJETI 100 GODINA? Roksandic, Spomenka Tomek; Zuskin, Eugenija; Durakovic, Zijad ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
09/2009, Letnik:
60, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Starenje populacije je dominantno demografsko obilježje razvijenih zemalja. Stogodišnjaci su selekcionirana skupina i samo jedna od 7.000 do 10.000 osoba dosegne tu dob. Čimbenici dugovječnosti ...vjerojatno su brojni i uključuju gensko predodređenje (lokus na 4. kromosomu), zdrav okoliš i zdrave životne navike (prehrana s malo kalorija), redovita tjelesna i psihička aktivnost, kao i dostupnost te učinkovitost zdravstvene zaštite s primjenom geroprofi lakse. Stogodišnjaci se adaptiraju na novi život i na gubitak tjelesnih funkcija koji bivaju postupno sve izraženiji kako se dob povisuje. Granice ljudskog života produžuju se - do sada najstarija poznata osoba doživjela je 128 godina. Pojedina zemljopisna područja bilježe izrazito veći broj stogodišnjaka. Navedene su i neke dugovječne osobe s više od 100 godina u svijetu i na području Republike Hrvatske i nekih susjednih zemalja. Iako se uglavnom smatra da se granica trajanja života čovjeka ne može produžiti iznad 120 godina, za sada je ipak teško predvidjeti gdje su njezine granice.
Potresi su prirodne katastrofe koje možemo očekivati u bilo kojem dijelu Zemlje u bilo kojem trenutku. Učestalost im je veća u cirkumpacifičkom i mediteransko-transazijskom seizmičkom pojasu. Prate ...se nizom sofisticiranih metoda, magnituda im se određuje Richterovom ljestvicom, a intenzitet Mercani- Cancani-Sibergovom ljestvicom. Kroz povijest je zabilježen niz potresa koji su svojom razornom snagom odnijeli brojne ljudske živote te dramatično izmijenili okoliš. Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području, što dokazuje niz katastrofalnih potresa, od kojih velik broj i na zagrebačkom području. Posljedice potresa najviše će ovisiti o gustoći naseljenosti i seizmičkoj otpornosti zgrada. Okolišne posljedice najčešće uključuju zagađenje zraka, vode i tla. Učinci takvog zagađenja mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje populacije. Najdramatičniji, akutni, zdravstveni učinci potresa posljedica su rušenja zgrada. Pri tome brzo i djelotvorno medicinsko djelovanje ovisi ne samo o dobroj organizaciji i pripremljenosti zdravstvenih djelatnika nego i o spremnosti i opremljenosti civilne zaštite, vatrogasne službe i pripadnika Gorske službe spašavanja (HGSS). Tada će upravo dobra koordinacija između navedenih službi biti najvažnija, čime će se spasiti mnogi životi i spriječiti teže ozljede. Javnozdravstveno djelovanje mora se zasnivati na učinkovitim kontrolnim mjerama u okolišu kao prevenciji sekundarnih zdravstvenih problema izazvanih nepovoljnim okolišnim čimbenicima. Identifikacijom i kontrolom dugoročnih štetnosti nastalih kao posljedica potresa smanjit će se kronični zdravstveni učinci u populaciji. Najvažnije je istaknuti da smanjenje potresom izazvanih razaranja, budući da je rušenje zgrada najveći rizični čimbenik potresa, uključuje postavljanje prioriteta u izgradnji seizmički sigurnih zgrada.
Earthquakes are natural disasters that can occur at any time, regardless of the location. Their frequency is higher in the Circum-Pacific and Mediterranean/Trans-Asian seismic belt. A number of sophisticated methods define their magnitude using the Richter scale and intensity using the Mercani-Cancani-Sieberg scale. Recorded data show a number of devastating earthquakes that have killed many people and changed the environment dramatically. Croatia is located in a seismically active area, which has endured a series of historical earthquakes, among which several occurred in the Zagreb area. The consequences of an earthquake depend mostly on the population density and seismic resistance of buildings in the affected area. Environmental consequences often include air, water, and soil pollution. The effects of this kind of pollution can have long-term health effects. The most dramatic health consequences result from the demolition of buildings. Therefore, quick and efficient aid depends on well-organized health professionals as well as on the readiness of the civil defence, fire department, and Mountain Rescue Service members. Good coordination among these services can save many lives Public health interventions must include effective control measures in the environment as secondary prevention methods for health problems caused by unfavourable environmental factors. The identification and control of long-term hazards can reduce chronic health effects. The reduction of earthquake-induced damages includes setting priorities in building seismically safe buildings.
Hazardous Agents in Anode Manufacture Jelinić, Jagoda; Lasić, Ivo; Nola, Iskra ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
06/2008, Letnik:
59, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
The aim of this study was to assess to which extent the modernisation of an anode plant had reduced occupational chemical health hazards for jobs with the highest potential of exposure. Periodical ...measurements of dust and gases were performed at the same workplaces using the same methods, before and after modernisation. These measurements were compared with the recommended standards. Before modernisation the concentrations of total dust, carbon monoxide, carbon dioxide, sulphur dioxide, hydrogen fluoride, benzene, and phenol were above the recommended standards in 56.9 % (74/130) of the samples. After modernisation, only 12.3 % (21/171) of the samples were non-conforming. Before modernisation, workers were exposed to higher concentrations of all agents in all production sections. After modernisation, dust remained the primary pollutant in harmful concentrations in the anode baking furnace (GM=22.1 mg m-3) and in the anode rodding room (GM=22.1 mg m-3), hydrogen fluoride in the anode rodding room (GM=4.2 mg m-3), and sulphur dioxide in all production sections. As plant modernisation has not completely resolved the exposure issue, stringent compliance to safety rules and regular medical checkups are necessary.
Cilj je rada procijeniti učinak modernizacije tehnološkog procesa u Tvornici anoda na prisutnost i razinu koncentracije prašine i plinova štetnih za zdravlje radnika u radnom okolišu, kao i na poslove s velikim potencijalom za izloženost zaposlenih. U tu svrhu uspoređivani su rezultati obveznih periodičkih mjerenja kemijskih čimbenika provedeni prije i nakon modernizacije. Mjerenja su provedena na istim radnim mjestima i istim metodama tijekom radnih smjena i uspoređeni sa sadašnjim nacionalnim Standardom. Prije modernizacije, koncentracije ukupne prašine i plinova: ugljikova(II) oksida, ugljikova(IV) oksida, sumporova(IV) oksida, fluorovodika, benzena i fenola prelazile su preporučene vrijednosti u 56,9 % uzoraka, a nakon modernizacije u 12,3 % (21/171) uzoraka. Prije modernizacije radnici su istodobno na velikom broju radnih mjesta svih odjela bili izloženi prekomjernim koncentracijama štetnih kemijskih čimbenika. Nakon modernizacije prašina je i dalje prisutna u visokim koncentracijama pri pečenju anoda (GM=22,1 mg m-3), kao i pri zalijevanju anoda (GM=22,1 mg m-3), a geometrijska sredina koncentracije fluorovodika prizalijevanju anoda iznosi 4,2 mg m-3, dok je sumporov(IV) oksid prisutan u svim fazama proizvodnje anoda u koncentracijama štetnim za zdravlje radnika. Modernizacijom tehnološkog procesa smanjene su prisutnost i koncentracije kemijskih čimbenika u radnom okolišu. Međutim, izloženost prašini, sumporovu(IV) oksidu i fluorovodiku samo je djelomično smanjena.
Potresi su prirodne katastrofe koje možemo očekivati u bilo kojem dijelu Zemlje u bilo kojem trenutku. Učestalost im je veća u cirkumpacifičkom i mediteransko-transazijskom seizmičkom pojasu. Prate ...se nizom sofisticiranih metoda, magnituda im se određuje Richterovom ljestvicom, a intenzitet Mercani-Cancani-Sibergovom ljestvicom. Kroz povijest je zabilježen niz potresa koji su svojom razornom snagom odnijeli brojne ljudske živote te dramatično izmijenili okoliš. Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području, što dokazuje niz katastrofalnih potresa, od kojih velik broj i na zagrebačkom području. Posljedice potresa najviše će ovisiti o gustoći naseljenosti i seizmičkoj otpornosti zgrada. Okolišne posljedice najčešće uključuju zagađenje zraka, vode i tla. Učinci takvog zagađenja mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje populacije. Najdramatičniji, akutni, zdravstveni učinci potresa posljedica su rušenja zgrada. Pri tome brzo i djelotvorno medicinsko djelovanje ovisi ne samo o dobroj organizaciji i pripremljenosti zdravstvenih djelatnika nego i o spremnosti i opremljenosti civilne zaštite, vatrogasne službe i pripadnika Gorske službe spašavanja (HGSS). Tada će upravo dobra koordinacija između navedenih službi biti najvažnija, čime će se spasiti mnogi životi i spriječiti teže ozljede. Javnozdravstveno djelovanje mora se zasnivati na učinkovitim kontrolnim mjerama u okolišu kao prevenciji sekundarnih zdravstvenih problema izazvanih nepovoljnim okolišnim čimbenicima. Identifi kacijom i kontrolom dugoročnih štetnosti nastalih kao posljedica potresa smanjit će se kronični zdravstveni učinci u populaciji. Najvažnije je istaknuti da smanjenje potresom izazvanih razaranja, budući da je rušenje zgrada najveći rizični čimbenik potresa, uključuje postavljanje prioriteta u izgradnji seizmički sigurnih zgrada.
The aim of this study was to assess to which extent modernisation of an aluminium production complex reduced occupational noise hazard for jobs with the highest potential of exposure. Periodical ...measurements of noise level were taken at the same workplaces using the same method, before and after modernisation of all plants. The results were compared with the recommended standard. After modernisation, the noise was significantly reduced in all sections of all plants. The greatest reduction was measured in the foundry. After modernisation, the portion of workplaces with excessive noise level dropped significantly (chisquare=21.315; p<0.0001) from 78.4% to 13%. Noise remained a problem in ingot casting and dross skimming section. In the anode plant, noise remained a problem in the green mill section where noise intensities generated by mills and vibrocompactors varied from 95 dB(A) to 102 dB(A). In the electrolysis plant, the portion of workplaces with extensive noise dropped from 77.8% to 39.3% after modernisation (p=0.0019). Noise remains to be a problem at the anode covering section where levels rise up to 100 dB(A). The modernisation of the factory has considerably reduced the noise level in the working environment of all plants, but it can not be reduced completely.
Cilj je rada procijeniti utjecaj modernizacije tehnološkog procesa proizvodnje aluminija na prisutnost i razinu buke štetne za zdravlje radnika u radnom okolišu. U tu svrhu uspoređivani su rezultati periodičkih mjerenja razine buke prije i nakon modernizacije. Mjerenja intenziteta buke provedena su na istim radnim mjestima i istom metodom tijekom radnih smjena i uspoređeni s važećim nacionalnim standardom. Nakon modernizacije tvornice u svim odjelima proizvodnih pogona značajno se smanjila razina buke, kao i broj radnih mjesta na kojima su radnici izloženi prekomjernoj buci. Najbolji rezultati postignuti su u ljevaonici, gdje se broj radnih mjesta s prekomjernom razinom buke, tj. razinom buke višom od 90 dB(A) smanjio sa 78.4 % na 13 %. Na radnim mjestima gdje se izlijevaju ingoti i skida šljaka buka je i dalje prekomjerna. U pogonu anoda prekomjerna je buka i dalje prisutna pri proizvodnji sirovih anoda, gdje razina buke zbog rada mlinova i vibrokompresora varira od 95 dB(A) do 102 dB(A). U pogonu elektrolize buka viša od 100 dB(A) izmjerena je pri zasipanju anoda. Iako je modernizacijom tvornice i unaprjeđenjem tehnološkog procesa značajno reducirana razina buke, nije ju moguće u cijelosti ukloniti.
To assess the effect of modernization of the aluminium production on physical and chemical health hazards at work environment in the Aluminium Mostar factory. The modernization included introduction ...of automatic equipment, computerized management, and rationalized coke manipulation in Anoda, Electrolysis, and Cast House plants.
Periodical measurements of chemical (gas concentrations and aerosols) and physical (microclimatic factors, noise, and illumination) factors were performed at the same workplaces by the same methods of measurements before (1982-1988) and after the modernization (2004). The measured values were compared with the recommended Occupational Safety and Health Standards of Bosnia and Herzegovina.
The number of workplaces with a high noise level was reduced from 65.0% (89/137) in 1982-1988 to 28.7% (51/178) in 2004. The best results were achieved in Cast House plant. The illumination of the workplace was partly improved. Values of microclimatic factors did not considerably change; they deviated from the recommended values at nearly all the workplaces in the factory. The concentrations of chemical agents were above the recommended standards in 56.3% (196/348) of the samples in 1982-1988, and in only 15.4% (99/645) of the samples tested in 2004. High concentrations of hydrogen fluoride have remained the primary pollutant in Electrolysis plant.
The modernization of the factory has considerably reduced the amount of harmful substances at work environment in the Aluminum Mostar. However, the exposure to unfavorable physical factors has been only partly reduced.
This article describes respiratory symptoms and lung function in 98 fish processing female workers employed in a fish processing plant located on the Croatian Adriatic coast and 95 matching controls. ...The study included chronic and acute respiratory symptoms which developed during the shifts. Lung function measurements included forced vital capacity (FVC), one-second forced expiratory volume (FEV1) and maximal expiratory rates at 50 % and the last 25 % (FEF50, FEF25). Chronic respiratory symptoms were significantly dominant in fish processing workers compared to controls. The most common chronic symptoms were hoarseness (57.1 %), nasal catarrh (51.0 %), chronic cough (42.9 %), chronic phlegm (34.7 %), and frequent chest cold (35.7 %). Exposed smokers and nonsmokers had a similar prevalence of chronic respiratory symptoms. Acute symptoms over the work shift were high, with headache in lead (smokers: 62.5 %; nonsmokers: 56.1 %). Most of the ventilatory capacity parameters were significantly lower than predicted, FEF25 in particular, indicating obstructive changes predominantly in the smaller airways. These findings suggest that fish processing workers are prone to developing acute and chronic respiratory symptoms as well as to lung function changes. This calls for medical and technical preventive measures to be introduced in the work environment of the fish processing plant.
Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati respiratorne simptome i plućnu funkciju radnica zaposlenih na preradi riba u industriji na obali Jadranskog mora u Hrvatskoj. U istraživanje je uključeno 98 radnica zaposlenih na preradi riba i 95 žena neizložene kontrolne skupine. Ispitivani su kronični i akutni respiratorni simptomi koji se razvijaju tijekom radne smjene. Mjerena je plućna funkcija registriranjem forsiranoga vitalnog kapaciteta (FVC), forsiranoga ekspiracijskog volumena u prvoj sekundi (FEV1) te maksimalnoga ekspiracijskog protoka pri 50 % i zadnjih 25 % forsiranoga vitalnog kapaciteta (FEF50, FEF25) na krivulji maksimalni ekspiracijski protok-volumen (MEPV). Učestalost većine kroničnih respiracijskih simptoma bila je značajno viša u eksponiranih u usporedbi s kontrolnom skupinom. U eksponiranih radnica utvrđena je i visoka prevalencija akutnih simptoma koji se razvijaju tijekom radne smjene, posebno za promuklost (57,1 %) i katar nosa (51 %), potom slijedi kronični kašalj (42,9 %), kronični iskašljaj (34,7 %), upale sinusa (32 %) i česte prehlade (35,7 %). S obzirom na naviku pušenja pušači i nepušači imali su sličnu prevalenciju kroničnih respiratornih simptoma. Izložene radnice imale su visoku prevalenciju akutnih simptoma tijekom radne smjene i to naročito za glavobolju (pušači 62,5 %; nepušači 56,1 %). Ventilacijska funkcija pluća bila je značajno smanjena u usporedbi s predviđenim normalnim vrijednostima posebice za FEF25 % upućujući na opstruktivne promjene pretežno u manjim dišnim putovima. Naši podaci upućuju na opasnost razvoja kroničnih i akutnih respiracijskih simptoma i promjena plućne funkcije u radnika koji rade u industriji na preradi riba. Medicinske i tehničke preventivne mjere u radnom okolišu treba preporučiti u industriji prerade riba.
PDF
