MUSIC BAROQUE IN VARAŽDIN Županović, Lovro
Radovi Zavoda za znanstveni rad, Varaždin,
2006
16+17
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
In this text the author defines five possible sources of music baroque in Varaždin: the Jesuit Church, the Franciscan Monastery, the Ursuline Convent, parish church of St. Nicholas and the ...Musikverein. In his detailed description of each of the possible sources the author has emphasized that no evidence was kept of the first source (the Jesuit church). With the Franciscans (the second source) rich holding are to be found comprising first and foremost three «large carol books with 51 masses and another carol book with choral masses and chorus psalms». (These are the so called Remete carol book (Remetinečki kantual) of 1707 and two song books by Konrad Potočnik of 1731 and 1732 who arrived to Varaždin from Križevci following the closure of their monastery in 1786). In the third source, the convent of the Ursulines, there is the priceless treasury of music holdings to be found including mostly spiritual but also secular topics largely due to famous scientist and researcher of this city, the late Krešimiru Filić. He was the first to find it and spoke about it in great detail in his work The Music Life of Varaždin (1972). His text represented the basis for the notes comprising the "historical" concert entitled THE LATE 18TH CENTURY VARAŽDIN COMPOSERS (in 1973). The choir of St. Nicholas Church represented the hotbed of spirituals and foreign as well as Varaždin musicians - the organ players, including the famous L.I.Ebner. As for the Musikvereina it is worth mentioning that L.I. Ebner and his daughter and student took part in the music events and often performed (secular) concert/concert like works of the took part in the twentieth century. The most important feature of the twentieth century are the Varaždin Baroque Evenings. They encourage research and presentations of the Croatian Baroque musical heritage. Its contribution is comprehensive and significant, especially because it became an initiative signpost for other musical areas in Croatia and first "weaver" of such holdings into everyday Croatian Music life.
U ovom tekstu autor spominje pet je mogućih izvorišta glazbenog baroka u Varaždinu. To su: isusovačka crkva, franjevački samostan, samostan uršulinki, župna crkva Sv. Nikole i, samo uvjetno, ...Musikverein. Prikazujući precizno svaki od mogućih izvora autor naglašava da o prvom izvorištu ( isusovačka crkva) nije sačuvano ništa, dok se kod franjevaca (drugo izvorište) mogu naći dosta bogata građa koju u prvom redu tvore tri «omašna rukopisna kantuala s ukupno 51 misom te još jedan kantual s koralnim misama i gradualima». (To je tzv. Remetinečki kantual iz 1707. i dva kantuala o. Konrada Potočnika iz 1731. i 1732. koji su u Varaždin doprli iz Križevaca nakon ukinuća tamošnjeg samostana 1786.) U trećem izvoru, a riječ je o samostanu sestri uršulinki, nalazimo neprocjenjivo bogatstvo glazbene građe pretežno duhovne ali i svjetovne sadržajnosti što posebno dugujemo velezaslužnom znanstveniku / istraživaču ovoga grada, pok. Krešimiru Filiću. On ju je prvi pronašao i o tome iscrpno prozborio u svom Glazbenom životu Varaždina (1972.), a na osnovi njegova teksta bilo je moguće doći do partitura na temelju kojih je priređena građa za (danas označen kao «povijesni») koncert s naslovom VARAŽDINSKI SKLADATELJSKI KRUG S KRAJA XVIII. STOLJEĆA (1973.). U crkvi Sv. Nikole, kor .upne crkve sv. Nikole, bio je rasadište duhovnoga glazbenog stvaralaštva i inozemnih i varaždinskih glazbenika-orguljaša, među kojima i (najznačajnijeg) domaćeg sina L. I. Ebnera. što se tiče Musikvereina važno reći da je glazbenim priredbama sudjelovao i L. I. Ebner sa svojom kćeri i učenicom Marijom i tada nerijetko izvodio i (svjetovna) djela koncertnog/koncertantnog karaktera, nastala u minulom stoljeću. Najznačajnije za dvadeseto stoljeće su ipak Varaždinske barokne večeri koje stimuliranju istraživanja i prezentiranja glazbene bašćine hrvatskoga baroknog razdoblja. Prinos je zamašan i vrlo znakovit, posebice jer se pokazao inicirajućim putokazom za neke druge glazbene sredine u Hrvatskoj i prvim «utkivačem» takve građe u hrvatsku glazbenu svakodnevnicu.
PDF
