U radu se donosi usporedba gramatike Aladára Ehrenhöfera i Rókusa Vidovicsa Horvát Nyelvtan (Budapest, 1897.) s gramatikama na koje se autori predgovorno pozivaju, a kojima su se služili u pisanju ...priručnika. S obzirom na to da su među gramatičkim uzorima navedene slovnice zagrebačke filološke škole i prijemaretićevske hrvatske (vukovske) gramatike, propituje se u kojim jezičnim obilježjima Horvát Nyelvtan slijedi hrvatsku jezičnu normu unutar Trojednice krajem 19. stoljeća.
This paper is a comparison of Aladar Ehrenhöfer and Rokus Vidovics’ grammar book called Horvat Nyelvtan (Budapest, 1897) with the grammar books mentioned by the authors in the preface which they used as references while writing their grammar book. Since we find the grammar books by the Zagreb Philological School among the linguistic references,
the aim of this paper is to try to answer the question of which linguistic features in Horvat Nyelvtan follow the Croatian linguistic standard within Trojednica at the end of the 19th century.
A dolgozatban Ehrenhöfer Aladár és Vidovics Rókus Horvát Nyelvtan (Budapest 1897.) című művének összevetése történik azokkal a nyelvtanokkal, melye kre a szerzőpáros a bevezetőben hivatkozik, és melyeket munkája folyamán használt. Tekintettel arra, hogy a nevezett források között fellelhetőek a zágrábi fi lológiai iskola, illetve a Maretićet megelőző időszakra jellemző Vuk Karadžić-féle horvát grammatikák is, külön fi gyelmet érdemel annak feltáró vizsgálata, hogy a
Horvát Nyelvtanban milyen módon nyilvánul meg a 19. század végi Szerb-Horvát-Szlovén Királyságra jellemző horvát nyelvi norma követése.
U spomen Istvánu Nyomárkayu Lehocki-Samardžić, Ana
Jezik (Zagreb),
12/2020, Letnik:
67, Številka:
5
Journal Article
Odprti dostop
István Nyomárkay rođen je 16. ožujka 1937. godine u Budimpešti u plemićkoj obitelji iz Županije Zemplén. Sjedište njihovih posjeda bilo je u mjestu Sátoraljaújhely gdje je cijenjeni profesor svake ...godine provodio svoje ljetne školske praznike. Sátoraljaújhely u mađarskoj je kulturi poznat kao kolijevka standardnog mađarskog izričaja; mjesto je to koje je utemeljio i gdje je pokopan reformator mađarskog jezika Ferenc Kazinczy. Zanimljiva je igra sudbine da će i profesor Nyomárkay, vrsni jezikoslovac i začetnik kroatistike u Budimpešti, odrastati na zemlji koja je nekada bila u posjedu oca modernog mađarskog jezikoslovlja i početkom rujna ove godine biti pokopan upravo tamo gdje i začetnik reforme modernog mađarskog jezika.
U radu se uspoređuje Mihálovicsev gramatički priručnik Gyakorlati Ilir Nyelvtan (Baja, 1874., 21881.) s Mažuranićevom Slovnicom Hèrvatskom (41869.) s obzirom na to da je u predgovoru priručnika ...Mažuranić naveden kao normativni uzor. Usporedbom će biti obuhvaćeno nazivlje, namjena, ustroj i normativni propis, čime će se razlučiti Mihálovicsevo nasljedovanje Mažuranićeve slovnice, kao i odmaci od nje. Kako je riječ o jezičnom priručniku otisnutom izvan granica hrvatskoga (etničkoga i jezičnoga) prostora, rad će pokazati u kojoj su mjeri obilježja hrvatske jezične norme čuvana i u ugarskom dijelu Podunavlja u drugoj polovici 19. stoljeća.
The paper compares the grammar handbook Gyakorlati Ilir Nyelvtan (Baja, 1874, 21881) by Mihálovics with Mažuranić's Slovnica Hèrvatska (41869), as Mažuranić is mentioned in the foreword as the ...normative model used in the handbook. This comparison will include their terminology, purpose, structure, and normative prescription, and will determine in which cases Mihálovics follows Mažuranić’s grammar and in which he distances himself from it. Since the grammar handbook was published outside the Croatian (ethnic and linguistic) area, the paper will show to what extent the characteristics of the Croatian linguistic norm were preserved in the Hungarian part of the Danube Region in the late 19th century.
U radu se uspoređuje Mihálovicsev gramatički priručnik Gyakorlati Ilir Nyelvtan (Baja, 1874., 21881.) s Mažuranićevom Slovnicom Hèrvatskom (41869.) s obzirom na to da je u predgovoru priručnika ...Mažuranić naveden kao normativni uzor. Usporedbom će biti obuhvaćeno nazivlje, namjena, ustroj i normativni propis, čime će se razlučiti Mihálovicsevo nasljedovanje Mažuranićeve slovnice, kao i odmaci od nje. Kako je riječ o jezičnom priručniku otisnutom izvan granica hrvatskoga (etničkoga i jezičnoga) prostora, rad će pokazati u kojoj su mjeri obilježja hrvatske jezične norme čuvana i u ugarskom dijelu Podunavlja u drugoj polovici 19. stoljeća.
PDF
