Cilj. Uloga čitanja za emocionalni i intelektualni napredak mlade osobe neupitna je te je stoga prepoznata i kao česta tema znanstvenih i stručnih radova koji se bave čitanjem kod mladih, skupine u ...koju pripada i većina studenata. Cilj je rada ukazati na važnost poticanja navika čitanja kod studenata, neovisno pritom o svrsi čitanja, i na ulogu koju u postizanju većeg stupnja razumijevanja pročitanog teksta u studentskoj populaciji imaju visokoškolske knjižnice. Osobito se želi naglasiti važnost poticanja rekreativnog čitanja koje se na akademskoj razini često nepravedno zanemaruje. Metoda. Proučavanjem radova pisanih na temu čitanja kod mladih, kao i radova koji se izravno ili neizravno dotiču teme čitanja kod studentske populacije i usporedbom dosadašnjih spoznaja o toj temi, dolazi se do određenih zaključaka analiziranih i sintetiziranih u ovom tekstu. Rezultati. Iznimna korist koju za cjeloviti razvoj osobe donosi viši stupanj čitateljske pismenosti prepoznata je i kada se radi o studentskoj populaciji. Takav stupanj pismenosti postiže se tek učestalim čitanjem kvalitetnih tekstova, neovisno radi li se o tekstovima obrazovnog karaktera ili pak tekstovima za razonodu. Pa ipak, unatoč ili upravo zbog njihove usmjerenosti na podupiranje odgojno-obrazovnog i znanstveno-istraživačkog rada matične ustanove, uloga visokoškolskih knjižnica u poticanju čitanja je poprilično marginalizirana. Štoviše, kad je riječ o rekreativnom čitanju ponekad je i svjesno nepravedno zapostavljena. Budući da je viši stupanj rekreativnog čitanja, između ostalih dobrobiti koje donosi, povezan i s boljim akademskim uspjehom studenata, pojedine visokoškolske knjižnice s vremenom postaju otvorene prema toj svojoj ulozi: osmišljavaju kreativne načine poticanja čitanja kod studenata, kao i puteve k razvijanju vještina potrebnih za razumijevanje pročitanog teksta. Originalnost/Vrijednost. Zbog pozitivnog utjecaja čitanja na intelektualni i emocionalni razvoj mlade osobe, u domaćoj stručnoj literaturi opravdano nailazimo na veći broj radova na tu temu. Kroz ukazivanje na izniman doprinos koji za intelektualni razvoj studenata, a time i kvalitetu znanstvenog rada same ustanove, radom na poticanju čitanja mogu dati visokoškolske knjižnice, ovaj se rad pridružuje spomenutoj grupi radova iznimno vrijedne i osjetljive tematike.
Purpose. The role of reading in the emotional and intellectual development of a young person is unquestionable and is therefore recognized as a frequent topic of scientific and professional papers dealing with reading among young people, a group to which most students belong. The aim of this paper is to point out the importance of encouraging students’ reading habits, regardless of the reading purpose, and to point out the role that academic libraries have in achieving a greater degree of reading comprehension among the student population. A particular emphasis is placed on the importance of encouraging recreational reading, which is often unfairly neglected at the academic level. Method. A literature review was conducted on papers written on the topic of reading habits of young people, as well as papers that directly or indirectly deal with the topic of reading in the student population. Through analysis and comparison of the results of previous studies certain conclusions were drawn. Results : A distinct benefit that a higher level of reading literacy adds to the overall development of a person is also recognized within the student population. Such a level of literacy is achieved only by frequent reading of quality texts, regardless of the text’snature, whether it is educational or recreational. Yet, despiteof, or precisely because of their focus on supporting education and research within their parent institution, the role of academic libraries in reading promotion is rather marginalized. Moreover, when it comes to recreational reading, it is also sometimes purposely unfairly neglected. Since a higher level of recreational reading, among other benefits, is associated with students’ greater academic achievement, some academic libraries accept this role: they devise creative ways to encourage reading among students, as well as ways to develop reading comprehension skills. Originality / Value. Due to the positive impact of reading on the intellectual and emotional development of a young person, we justifi ably come across a larger number of papers on this topic in the Croatian professional literature. By pointing out the exceptional contribution that academic libraries can make in the intellectual development of students, and thus to the quality of scientific work of the institution itself, by working to encourage reading, this paper joins the before mentioned group of papers on this extremely valuable and sensitive topic.
Cilj. Liječenje knjigom (biblioterapija) najčešće se povezuje s područjem psihijatrije, gdje se provodi kao pomoćna i kreativna terapijska metoda. Cilj je ovog rada razmotriti u kolikoj je mjeri ...smisleno provoditi biblioterapiju u knjižnici kao jednoj od onih ustanova gdje se ona provodi kao preventivna metoda na zdravoj populaciji. Propituje se i mogućnost te smislenost njezina provođenja u sveučilišnim knjižnicama koje su po tom pitanju u našoj zemlji često nepravedno zapostavljene.
Metoda. U radu se razmatraju različite vrste biblioterapije te se ističe razvojna biblioterapija kao oblik koji bi se mogao i trebao provoditi u knjižnicama. Problematizira se uloga knjižničara u provođenju biblioterapije, sloboda njegova djelovanja i njegova kompetentnost. Rezultati istraživanja provedenih izvan Hrvatske koji su prikazani u ovom radu govore o stupnju važnosti njezina provođenja u sveučilišnim knjižnicama među studentskom populacijom. Rad se zasniva na metodi analize postojećih spoznaja te njihova sintetiziranja u novom tekstu.
Rezultati. Smatra se da uvođenjem biblioterapije u knjižnice one dobivaju još jednu društveno korisnu ulogu te da se pritom ne treba zadržavati isključivo na školskim i narodnim knjižnicama, već da i sveučilišna knjižnica, koja se obraća studentima kao posebno osjetljivoj skupini mladih ljudi, može dati svoj doprinos na tom području.
Originalnost / vrijednost. Humanost biblioterapije i poticanje njezina provođenja u knjižnicama te propitkivanje mogućnosti koje po tom pitanju mogu pružiti sveučilišne knjižnice čine vrijednost ovog rada.
Cilj. Cilj rada je dobiti uvid u interes suvremenih studenata, korisnika visokoškolskih knjižnica (specijalnih knjižnica usmjerenih na znanost i znanje) za njihove tradicionalne tiskane izvore.
...Metoda. Na temelju pregleda rezultata većeg broja istraživanja provedenih u proteklom desetljeću u Hrvatskoj i svijetu, kao i na temelju razmatranja stavova uglednih znanstvenika o ovoj temi, nastoji se dobiti uvid u dosadašnji interes studenata za tiskane izvore (izvore koji u vremenu „eksplozije informacija“ ne donose brze informacije). Osobito je važno pritom uočiti eventualne promjene koje se po tom pitanju događaju tijekom vremena. Sintezom promatranih i analiziranih rezultata i stavova nastoji se sagledati moguća slika dogledne budućnosti ovih izvora.
Rezultati. Premda spadaju u vrstu korisnika za koje bi se očekivalo kako će pokazivati veći interes prema internetskim izvorima informacija, interes za tiskane izvore informacija među studentima je još uvijek vrlo visok. Istraživanja pokazuju kako se interes za određene e-izvore (uglavnom časopise i baze podataka) s vremenom povećao, no kako je pritom tiskana knjiga studentima ostala preferirani informacijski izvor. Studenti i dalje radije uče iz tiskanih udžbenika, a uz slabu dostupnost i nedostatno poznavanje, nemogućnost se dubinskog učenja iz e-udžbenika ističe kao jedan od glavnih razloga tome. Iako se, barem kada je riječ o tiskanoj knjizi, može zaključiti kako se ne radi o izvoru kojem prijeti skori nestanak, određeni pokazatelji uočeni kroz rezultate pregledanih istraživanja, ukazuju kako bi veća prilagodba na e-izvore i poboljšanje tehnologije, mogli u budućnosti dovesti do određenih promjena u stavovima studenata koje bi se kretale u korist e-izvora.
Originalnost. Promatranje interesa knjižničnih korisnika za knjižnične izvore informacija iznimno je bitno za budućnost suvremenih knjižnica. Svako provedeno istraživanje, kao i pregled: analiza i sinteza rezultata i saznanja o ovoj temi, stoga ima određenu vrijednost. Knjižnice moraju biti spremne prilagoditi se zahtjevima svog doba, ali i zahtjevima svojih korisnika, jer upravo o njima i njihovom interesu ovisi i budućnost samih knjižnica.
Negativni stereotipi o knjižničarima problem su s kojim se knjižničarska struka već dulje vrijeme susreće. Na njihovu dugotrajnost ukazuju i brojni radovi pisani na ovu temu, kako noviji, tako i oni ...starijeg datuma, a na koje se ovaj rad referira. Smatra se da su širenju i utvrđivanju takvih stereotipa velikim dijelom pripomogli uglavnom negativni medijski prikazi. Nepoznavanje struke, s jedne strane, i vjerovanje ovakvim stereotipima, s druge, dovodi do negativnog doživljavanja struke u javnosti, lošijeg samopoimanja kod njenih djelatnika, a takva slika može utjecati i na slabije financiranje knjižnicâ. Iz ovih razloga, treba ukazati na činjenicu da je stereotip tek jedna, često neutemeljena slika entiteta te da on, ukoliko je negativan, nerijetko može biti i jako štetan. Ovaj se rad bavi pitanjem utemeljenosti i negativne obojanosti dvaju uvriježenih knjižničarskih stereotipa (stereotipnom poimanju knjižničarstva kao mahom ženske profesije i stereotipnom poimanju knjižničara kao njenih neuglednih i nekomunikativnih predstavnika), kao i pitanjem potrebe za njihovim pobijanjem.
Cilj. Uloga čitanja za emocionalni i intelektualni napredak mlade osobe neupitna je te je stoga prepoznata i kao česta tema znanstvenih i stručnih radova koji se bave čitanjem kod mladih, skupine u ...koju pripada i većina studenata. Cilj je rada ukazati na važnost poticanja navika čitanja kod studenata, neovisno pritom o svrsi čitanja, i na ulogu koju u postizanju većeg stupnja razumijevanja pročitanog teksta u studentskoj populaciji imaju visokoškolske knjižnice. Osobito se želi naglasiti važnost poticanja rekreativnog čitanja koje se na akademskoj razini često nepravedno zanemaruje.
Metoda. Proučavanjem radova pisanih na temu čitanja kod mladih, kao i radova koji se izravno ili neizravno dotiču teme čitanja kod studentske populacije i usporedbom dosadašnjih spoznaja o toj temi, dolazi se do određenih zaključaka analiziranih i sintetiziranih u ovom tekstu.
Rezultati. Iznimna korist koju za cjeloviti razvoj osobe donosi viši stupanj čitateljske pismenosti prepoznata je i kada se radi o studentskoj populaciji. Takav stupanj pismenosti postiže se tek učestalim čitanjem kvalitetnih tekstova, neovisno radi li se o tekstovima obrazovnog karaktera ili pak tekstovima za razonodu. Pa ipak, unatoč ili upravo zbog njihove usmjerenosti na podupiranje odgojno-obrazovnog i znanstveno-istraživačkog rada matične ustanove, uloga visokoškolskih knjižnica u poticanju čitanja je poprilično marginalizirana. Štoviše, kad je riječ o rekreativnom čitanju ponekad je i svjesno nepravedno zapostavljena. Budući da je viši stupanj rekreativnog čitanja, između ostalih dobrobiti koje donosi, povezan i s boljim akademskim uspjehom studenata, pojedine visokoškolske knjižnice s vremenom postaju otvorene prema toj svojoj ulozi: osmišljavaju kreativne načine poticanja čitanja kod studenata, kao i puteve k razvijanju vještina potrebnih za razumijevanje pročitanog teksta.
Originalnost/Vrijednost. Zbog pozitivnog utjecaja čitanja na intelektualni i emocionalni razvoj mlade osobe, u domaćoj stručnoj literaturi opravdano nailazimo na veći broj radova na tu temu. Kroz ukazivanje na izniman doprinos koji za intelektualni razvoj studenata, a time i kvalitetu znanstvenog rada same ustanove, radom na poticanju čitanja mogu dati visokoškolske knjižnice, ovaj se rad pridružuje spomenutoj grupi radova iznimno vrijedne i osjetljive tematike.
Pojam informacijske pismenosti još je uvijek relativno nov, međutim, potreba za informacijskim opismenjavanjem u suvremeno informacijsko doba više nije nikakva novost, ono danas postaje nužnost. ...Pojavom suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije, svijet se polako pretvara u globalno selo. Informacije se izuzetno brzo šire, međutim, u tom se informacijskom svijetu sad treba znati i snaći. Nije svaka informacija i svaki informacijski izvor jednako vrijedan, kao što i način njihova korištenja nije uvijek etičan. Informacijska je pismenost, stoga, suvremenom čovjeku potrebna jednako koliko i osnovna pismenost (poznavanje osnova čitanja i pisanja). Današnji su studenti generacija mladih ljudi koji trebaju biti dio obrazovne elite društva te nikako ne smiju biti iz toga izostavljeni. Ulog koji pri informacijskom opismenjavanju studenata mogu dati suvremene visokoškolske knjižnice, budući da je riječ o informacijskim ustanovama u sustavu visokoškolskog obrazovanja, ustanovama koje poznaju, imaju pristup te se znaju koristiti kvalitetnim suvremenim i tradicionalnim izvorima informacija, u tom procesu može biti izniman.
Cilj. Cilj rada je dobiti uvid u interes suvremenih studenata, korisnika visokoškolskih knjižnica (specijalnih knjižnica usmjerenih na znanost i znanje) za njihove tradicionalne tiskane izvore.
...Metoda. Na temelju pregleda rezultata većeg broja istraživanja provedenih u proteklom desetljeću u Hrvatskoj i svijetu, kao i na temelju razmatranja stavova uglednih znanstvenika o ovoj temi, nastoji se dobiti uvid u dosadašnji interes studenata za tiskane izvore (izvore koji u vremenu „eksplozije informacija“ ne donose brze informacije). Osobito je važno pritom uočiti eventualne promjene koje se po tom pitanju događaju tijekom vremena. Sintezom promatranih i analiziranih rezultata i stavova nastoji se sagledati moguća slika dogledne budućnosti ovih izvora.
Rezultati. Premda spadaju u vrstu korisnika za koje bi se očekivalo kako će pokazivati veći interes prema internetskim izvorima informacija, interes za tiskane izvore informacija među studentima je još uvijek vrlo visok. Istraživanja pokazuju kako se interes za određene e-izvore (uglavnom časopise i baze podataka) s vremenom povećao, no kako je pritom tiskana knjiga studentima ostala preferirani informacijski izvor. Studenti i dalje radije uče iz tiskanih udžbenika, a uz slabu dostupnost i nedostatno poznavanje, nemogućnost se dubinskog učenja iz e-udžbenika ističe kao jedan od glavnih razloga tome. Iako se, barem kada je riječ o tiskanoj knjizi, može zaključiti kako se ne radi o izvoru kojem prijeti skori nestanak, određeni pokazatelji uočeni kroz rezultate pregledanih istraživanja, ukazuju kako bi veća prilagodba na e-izvore i poboljšanje tehnologije, mogli u budućnosti dovesti do određenih promjena u stavovima studenata koje bi se kretale u korist e-izvora.
Originalnost. Promatranje interesa knjižničnih korisnika za knjižnične izvore informacija iznimno je bitno za budućnost suvremenih knjižnica. Svako provedeno istraživanje, kao i pregled: analiza i sinteza rezultata i saznanja o ovoj temi, stoga ima određenu vrijednost. Knjižnice moraju biti spremne prilagoditi se zahtjevima svog doba, ali i zahtjevima svojih korisnika, jer upravo o njima i njihovom interesu ovisi i budućnost samih knjižnica.
PDF
