Rad se bavi kolektivnim pamćenjem Rižarne San Sabba, nacističkog logora koji je djelovao u Trstu od 1943. do 1945. godine, i to kroz analizu dva suvremena romana:
Obustaviti postupak
Claudia Magrisa ...i
Sonnenschein
Daše Drndić. U prvom se dijelu iznose osnovni povijesni podaci te različite etape pamćenja, osobito s obzirom na proglašenje nacionalnog spomenika, sudski postupak za zločine počinjene u logoru, te na uspostavu muzeja. Posebna pažnja posvećuje se usporedbi Rižarne s partizanskim zločinima počinjenim prilikom oslobođenja Trsta u svibnju 1945., koja se, osobito od vremena sudskog procesa, pojavljuje u javnom prostoru i muzealizaciji spomenika Rižarne i fojbi. Iznosi se istraživanje Susanne C. Knittel, koja uz pomoć psihoanalitičkog pojma zazornog (njem. unheimlich) povezuje potisnuto pamćenje nacističkih eutanazijskih programa s onim slovenskih i hrvatskih žrtava Rižarne. U drugom dijelu rada ova će se saznanja primijeniti na analizu navedenih romana.
The paper deals with the collective memory of the San Sabba Rice Mill, a Nazi concentration camp that operated in Trieste from 1943 to 1945, through the analysis of twocontemporary novels: Blameless by Claudio Magris and Sonnenschein by Daša Drndić.The first part presents basic historical data and various stages of memory, especially with regard to the proclamation of the national monument, the legal process for crimes committed in the camp, and the establishment of a museum. Particular attention is paid to the comparison of the San Sabba Rice Mill with the crimes committed by Yugoslav partisans during the liberation of Trieste in May 1945. This comparison has appeared in public space and collective memory more frequently since the time of the trial. Susanne C. Knittel’s research is presented, which, using the psychoanalytic concept of the uncanny, connects the repressed memory of Nazi euthanasia programs with that of the Slovenian and Croatian victims of the San Sabba Rice Mill. In the second part of the paper, these insights will be applied to the analysis of the two novels.
U članku se predstavlja hrvatski židovski pisac Hinko Gottlieb (Đurđevac, 1886. – Tel Aviv, 1948). Razmatraju se njegova višestruka pripadnost različitim nacionalnim književnim korpusima i specifičan ...status skromne židovske sastavnice hrvatske književnosti te se izriče nada da se ta sastavnica može obogatiti boljim upoznavanjem Gottliebova opusa. Uz pregled onoga što je zasad poznato od Gottliebova književnog djela, s naglaskom na književnoj produkciji u tridesetim i četrdesetim godinama, posebna se pažnja posvećuje neobjavljenom igrokazu Sanduk iz Perzije, nastalom u kraljevičkom logoru 1943, te romanu Ključ od velikih vrata, napisanom između 1942. i 1946, a na hrvatskom prvi put tiskanom 2021. U igrokazu se prepoznaju tipične odlike purimšpila, a
u romanu se pronalaze elementi različitih žanrova: zatvorskog romana, romana o holokaustu, humorističnog romana o ratu hašekovskog tipa te
konačno, i najvažnije, žanra znanstvene fantastike i s njime povezane političke utopije.
Rad se bavi kolektivnim pamćenjem Rižarne San Sabba, nacističkog logora koji je djelovao u Trstu od 1943. do 1945. godine, i to kroz analizu dva suvremena romana: Obustaviti postupak Claudia Magrisa ...i Sonnenschein Daše Drnić. Nakon što su u prvom dijelu izneseni osnovni povijesni podaci te različite etape pamćenja, i nakon što je opisano istraživanje Susanne C. Knittel o potiskivanju pamćenja masovnog stradanja diskriminiranih skupina (osoba s invaliditetom, nacionalnih manjina), u ovom se (drugom i posljednjem) dijelu analiziraju spomenuti romani. Analiza pokazuje da oba romana holokaustu pristupaju iz univerzalne i kozmopolitske perspektive, zanemarujući lokalne specifičnosti i utvrđujući stereotipno pamćenje koje među žrtvama Rižarne vidi samo tzv. „nevine” žrtve (kako su definirane u sudskom postupku 1976.), te zaboravljajući one koji su u njoj skončali jer su bili pripadnici pokreta otpora, osobito njegove komunističke sastavnice, s velikim udjelom Slovenaca i Hrvata.
The paper deals with the collective memory of the San Sabba Rice Mill, a Nazi concentration camp that operated in Trieste from 1943 to 1945, through the analysis of two contemporary novels: Blameless by Claudio Magris and Sonnenschein by Daša Drndić.While the first part of the paper (published in the previous issue) presents basic historical data and different stages of memory, including Susanne C. Knittel’s comparative research on the repression of the memory of mass suffering of discriminated groups (persons with disabilities, national minorities), this (second and last) part scrutinises the two novels from the memory studies’ perspective. The analysis shows that both novels approach the Holocaust from a universal and cosmopolitan stand, neglecting local specificities and perpetuating the stereotypical memory that sees only the so-called “innocent” victims (as they were defined in the 1976 trial), and forgets those who were killed as members of the resistance movement, especially its communistcomponent, with a large share of Slovenes and Croats.