Hrvatska zaklada za znanost od 2015. do 2019. godine financirala je više od 1000 projekata u vrijednosti otprilike 484 milijuna kuna, a financirala je i razvoj karijera gotovo 700 doktoranada s više ...od 164 milijuna kuna. Samo tijekom 2019. godi¬ne za financiranje nacionalnih i međunarodnih istraživačkih projekata te razvoja karijera mladih istraživača isplatila je 192,2 milijuna kuna (Hrvatska zaklada za znanost, 2020a). Alternativni nacionalni izvori financiranja znanstvenih istraživanja i razvoja karijera mladih istraživača zanemarivi su, unatoč velikoj potražnji za njima – što primjećuje i autor ovog rada kao član Uprave Zaklade Adris koja se bavi aka¬demskom filantropijom. No, i akademska filantropija, kao dio privatnih inicijativa u financiranju znanosti i istraživanja, u Hrvatskoj je skromna i nije dio javnih rasprava (Bežovan, 2019).
Since 2017, Croatian housing policy has focused on promoting homeownership through the SSK programme – a form of mortgage subsidisation that covers a proportion of housing costs. Although this policy ...aimed to improve affordability and increase homeownership, a recent economic evaluation has shown that the SSK has in fact contributed to rising house prices and has been ineffective at raising the homeownership rate. While econometric research has identified the impact that the SSK has had on house price volatility and affordability, the underlying factors leading to the implementation of this subsidy, as well as its broader societal impacts, remain under-researched. Through a political-economy lens, this paper analyses the context that led to the inception of the SSK, its core targeting principles, and its impact on the housing market. We ask: How does this subsidy position the Croatian housing market within the national strategy for economic growth and social policy provision? We argue that this policy’s impact on housing markets is twofold. First, the SSK reinforces a shift towards financialised growth through increased asset prices. Second, this subsidy shifts the focus of social policy towards mortgage markets, thereby furthering the privatisation of the welfare state and favouring middle-income groups. This paper’s contribution resides in critically discussing the SSK beyond its stated goals and contextualising it within the broader model of economic growth dependent on private finance. Through interviews with relevant stakeholders, descriptive data indicators, and a review of policy documents, this paper characterises the Croatian growth strategy as a form of small-scale financialisation that relies on aligning social policy with mortgage markets. Finally, we position the SSK within a wider array of finance-led housing policies and suggest the formulation of a comprehensive housing strategy tailored to the broader segments of Croatian society.
U radu se daje prikaz glavnih nalaza istraživanja CIVICUS-ovog Indeksa civilnog društva u Hrvatskoj, koje se provodilo od 2008. do 2010. godine, a koje čini dio međunarodnog, komparativnog ...istraživačkog projekta. Riječ je o trećem istraživačkom valu, nakon pilot-faze 2001. te iduće faze od 2003. do 2005. godine. Stanje civilnog društva analizira se preko četiri dimenzije: razina organizacija, vrednote, percipirani utjecaj te okolina, koje su sastavni dio »dijamanta civilnog društva« – najpoznatije komponente ovog istraživačkog projekta. Dobiveni rezultati stavljeni su u dinamički kontekst, usporedbom s rezultatima dva ranija istraživačka vala. Time je omogućeno praćenje određenih istraživačkih indikatora i dimenzija civilnog društva u razvojnoj perspektivi. Dimenzija razine organizacija, odnosno infrastrukture civilnog društva, kao i dimenzija okoline u ovom istraživanju dostižu najveće vrijednosti. Dimenzija okoline ujedno pokazuje i najveći rast u promatranom desetogodišnjem razdoblju. Zaključuje se o razvoju civilnog društva, prvenstveno u sljedećim aspektima: sektorskoj suradnji i umrežavanju, novim mogućnostima financiranja, jačanju uloge su-vladara civilnog društva u određenim javnim politikama te značaju organizacija civilnog društva u podmirenju socijalnih potreba u područjima gdje izostaju javne usluge. S druge strane, nestabilno zapošljavanje u organizacijama civilnog društva, često miješanje države u poslove civilnog društva, percepcija raširene korupcije u organizacijama te općenito, niska razina povjerenja u društvu pokazuju se kao trajni razvojni izazovi civilnog društva u Hrvatskoj. Prepoznaju se i višestruki učinci ekonomske krize na civilno društvo, prije svega kroz smanjeno financiranje organizacija i slabljenje ljudskih resursa te pasivizaciju građana, s druge strane.
Rad je rezultat akcijski orijentiranog empirijskog istraživanja o ulozi, razvoju i postignućima zaklada u Hrvatskoj. Kao podloga empirijskom istraživanju analizirana je raspoloživa sekundarna građa ...te rezultati ranijih istraživanja o razvoju zaklada u Hrvatskoj. veoma je ograničena.
Teorijsko analitički okvir razvoja zakladništva u Hrvatskoj povezan je sa suvremenom tipologijom uloge zaklada i socijalnog modela razvoja zakladništva. Prikaz razvojnih problema i postignuća zaklada u nekim tranzicijskim zemljama dio su ovog rada.
Ciljevi istraživanja su dati doprinos boljem razumijevanju okoline za razvoj zaklada u Hrvatskoj, razumjeti ulogu i viziju razvoja zaklada, procijeniti jakosti i slabosti zaklada te potaknuti raspravu o ulozi zaklada u razvoju Hrvatske.
Podaci o zakladama prikupljeni su poštanskim anketnim upitnikom i studijom slučajeva.
Rezultati istraživanja govore o razvoju o povećanju broja zaklada u Hrvatskoj koje uglavnom imaju komplementarnu ulogu. Zaklade se manjim dijelom javljaju kao inovatori. Rezultati istraživanja upućuju na periferni socijalni model razvoja zakladništva. Među zakladama dominiraju stipendijske te zaklade u području socijalne skrbi. Zaklade imaju problem s namicanjem sredstva kako bi povećale osnovnu imovinu. Uglavnom se vode na volonterskoj osnovi, a država se ne javlja kao partner u razvoju zakladništva. Razvoj zaklada u Hrvatskoj uvelike će ovisiti o gospodarskim napretku i novim srednjim slojevima koji će biti više zauzeti za probleme u društvu.