Urne, Slaveni i Hrvati Bilogrivić, Goran
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
2018
Journal Article
Krajem 8. stoljeća na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine
pojavljuju se prvi predmeti karolinške provenijencije.
Njihova se zastupljenost sve više intenzivira u sljedećim desetljećima,
...a najzastupljeniji su nalazi oružja i ostalih elemenata
ratničke opreme koji potječu mahom iz grobova. Pojedina se groblja
i grobovi svojim bogatstvom i kontekstom ističu te predstavljaju
primjer u pogrebnom obredu koji slijede i drugi lokaliteti. U
ovome se radu proučava aktivna uloga koju su ti predmeti imali u
pogrebnim obredima, ali i u definiranju društvenih odnosa uopće,
u kontekstu borbe za vlast i konstrukcije identiteta lokalne elite
u vrijeme formiranja prvih kneževina u dalmatinskome zaleđu i
definiranja odnosa s Franačkim Carstvom.
Ranosrednjovjekovna Hrvatska Kneževina nastala
je i razvijala se u tijesnoj vezi s Franačkim Carstvom,
a u takvom se kontekstu formirao i novi identitet
lokalne elite dalmatinskoga zaleđa. U ranijem
...razdoblju ključnu ulogu u njegovu komuniciranju
imali su luksuzni predmeti karolinške provenijencije
prilagani u grobove, no od središnje trećine 9. stoljeća
takva praksa uglavnom prestaje. U ovome se
članku detaljno raspravlja o onome što je uslijedilo.
Primarno o vremenu i kontekstu formiranja i razvoja
Hrvatske Kneževine, o kneževskoj vlasti i njezinom
nasljeđivanju. Navedeni se period pokazuje kao prilično
turbulentan, s nerijetko nesigurnim položajem
vladara i unutar vlastite države. U takvom kontekstu
oslonac se tražio u Crkvi. Budući da se upravo na crkvenom namještaju nerijetko spominju imena vladara
i drugih pripadnika elite, ali i etničke oznake,
može se tvrditi kako je dio prakse komuniciranja njihova
identiteta preseljen upravo u ovaj novi medij.
U tom svjetlu analizira se izgradnja predromaničkih
crkava, a osobito kamene oltarne ograde i njihove
česte izmjene tijekom 9. stoljeća.
U radu se razmatra problematika doseljenja Hrvata u nekadašnju rimsku provinciju Dalmaciju u prvoj polovini 7. stoljeća. Nakon iznošenja podataka iz rijetkih pisanih izvora, opširno se raspravlja o ...nalazima paljevinskih grobova koji se najčešće navode u prilog toj tezi. Na temelju tih nalaza, kao i pojedinih drugih, zaključuje se kako je doseljavanja novog stanovništva tijekom 7. stoljeća bilo, no njegova vrlo rana datacija je i dalje upitna. Istovremena doseoba Hrvata ostaje nedokaziva.
U radu se raspravlja o prilozima noževa i strijela, odnosno njihovih
sačuvanih željeznih vrhova, u grobovima na području ranosrednjovjekovne
Hrvatske. Nešto duži primjerci noževa često se ...klasificiraju kao
bojni, a neki od njih nazivaju i (scrama)saxevima prema istoimenim
bojnim noževima s merovinškog područja. U skladu s time, pokojnici s
takvim prilozima definiraju se najčešće kao ratnici, a ako su u grobu
prisutne i ostruge, kao ratnici-konjanici. I strijele se najčešće jednako
interpretiraju kao prilozi oružja u grobovima ratnika. Na temelju analize
konteksta ovih grobnih priloga, preispituje se takva atribucija i predlaže
drukčija, primarno u smislu simbolike lova, uz osvrt na njihovu ulogu u
grobnom ritusu u kontekstu promjena na prijelazu 8. u 9. stoljeće.
Dobro poznata skupina od tri ulomka predromaničkih pluteja s figuralnim
prikazima ratnika i konjanika iz Pridrage kod Novigrada često
je obrađivana u literaturi. Jedan od njih, s prikazom konjanika ...koji s
kopljem u ruci progoni jelena, odavno se vodi kao izgubljen. Međutim, reljef s identičnim prikazom nalazi se uzidan u pročelje ljetnikovca
Werner u Zagrebu te se u radu iznose argumenti u korist njegove
izvornosti. Donose se i detaljniji te neki dosad neobjavljeni podatci o
samom ljetnikovcu i njegovim vlasnicima.
PDF
