U radu se, prvi put u kroatističkom, ali i općelingvističkom kontekstu, usporedno prikazuju tematski i razradbeni okviri dvaju po mnogočemu oprečnih jezikoslovnih časopisa (
Naš jezik
, Beograd, i
...Hrvatski jezik
, Zagreb) potkraj 30-ih godina prošloga stoljeća u kojima se zrcali težnja jezičnomu unitarizmu beogradskoga časopisa s jedne strane i jezikoslovno utemeljen otpor takvim nastojanjima s hrvatske strane. Jezikoslovni članci objavljeni u
Hrvatskom jeziku
(1938. – 1939.) i oni u
Našem jeziku
pokazuju sasvim suprotna opredjeljenja dvaju jezikoslovnih centara. Časopisni su suradnici
Hrvatskoga jezika
(1938. – 1939.) u svojim radovima nastojali isticati hrvatske posebnosti i tako očuvati prirodan razvoj hrvatskoga književnog jezika (usuprot nasilnomu ujedinjavanju na svim jezičnim razinama), a suradnici
Našega jezika
u svojim su temama uglavnom težili postizanju čistoće našega jezika (pritom misleći na srpski jezik), a ta je čistoća podrazumijevala odbacivanje brojnih hrvatskih jezičnih posebnosti u cilju postizanja jedinstva.
The paper for the first time in linguistic context compares thematic and detailed frameworks of two of mainly opposite linguistic journals (
Naš jezik
, Belgrade, and
Hrvatski jezik
, Zagreb) at the end of the 30ies of the last century, mirroring the linguistic unitaryism of the Belgrade journal on one side and linguistic resistance to such efforts from the Croatian side. The linguistic articles published in
Hrvatski jezik
(1938–1939) and those in
Naš jezik
show quite the opposite orientation of the two linguistic centers. The authors of
Hrvatski jezik
(1938–1939) tried to emphasize particularities of Croatian language in their works trying to preserve the natural development of the Croatian literary language (fighting with Serbian language unification at all levels), while the authors of
Naš jezik
in their topics mainly sought to achieve purity of our language (actually Serbian), and this purity implied the rejection of numerous Croatian language features in order to achieve unity.
The paper compares the grammar handbook Gyakorlati Ilir Nyelvtan (Baja, 1874, 21881) by Mihálovics with Mažuranić's Slovnica Hèrvatska (41869), as Mažuranić is mentioned in the foreword as the ...normative model used in the handbook. This comparison will include their terminology, purpose, structure, and normative prescription, and will determine in which cases Mihálovics follows Mažuranić’s grammar and in which he distances himself from it. Since the grammar handbook was published outside the Croatian (ethnic and linguistic) area, the paper will show to what extent the characteristics of the Croatian linguistic norm were preserved in the Hungarian part of the Danube Region in the late 19th century.
Ne ponajmanje primjetna jest činjenica da je starogrčka složenica eutanazija, koju je oblikovao Francis Bacon, zadržala izvorni terminološki oblik još od trenutka njezina stvaranja u 17. stoljeću. No ...uz sva ostala sporna (bio)etička pitanja, već i samo pojmovno poimanje eutanazije kategorički pobuđuje prilično nezanemarive kontroverze. Pitanja koja se u tom pogledu postavljaju jesu postoji li definicija ili makar određenje pojma eutanazija te jesmo li njegovom upotrebom u znanstvenom diskursu uopće svjesni o čemu je točno riječ? U radu se nudi terminološka razradba pojma eutanazija u lingvističkom (leksikografskom), ali primarno pravnom i medicinsko-postupovnom kontekstu u cilju ispitivanja koherentnosti u određenju pojma među navedenim kategorijama te posljedičnog utvrđivanja ključnih determinanti eutanazije nakon kategorijskih presjeka. Navodi se ključnim činjenica primarne determinacije ili možebitne definicije pojma za uopće svako daljnje znanstveno proučavanje eutanazije kao jedne od najkontroverznijih problematika unutar bioetičke doktrine.
Not the least noticeable is the fact that the ancient Greek compound euthanasia, formed by Francis Bacon, has retained its original terminological form since it was first used in the 17th century. Among all other controversial (bio)ethical issues, however, the conceptual notion of euthanasia categorically evokes rather important controversies. The questions that arise in this context are whether there is a definition, or at least a determination, of the term euthanasia and whether we are aware of its use in scientific discourse, what exactly is euthanasia. The paper offers a terminological elaboration of the term euthanasia in a linguistic (lexicographic), but mainly legal and medical-procedural context, in order to examine the coherence in defining the term between these categories and, consequently, to determine the key determinants of euthanasia according to categorical sections. The key facts stated are the primary determination or the possible definition of the term for any further scientific study of euthanasia as one of the most controversial issues within bioethical doctrine.
Not the least noticeable is the fact that the ancient Greek compound euthanasia, formed by Francis Bacon, has retained its original terminological form since it was first used in the 17th century. ...Among all other controversial (bio)ethical issues, however, the conceptual notion of euthanasia categorically evokes rather important controversies. The questions that arise in this context are whether there is a definition, or at least a determination, of the term euthanasia and whether we are aware of its use in scientific discourse, what exactly is euthanasia. The paper offers a terminological elaboration of the term euthanasia in a linguistic (lexicographic), but mainly legal and medical-procedural context, in order to examine the coherence in defining the term between these categories and, consequently, to determine the key determinants of euthanasia according to categorical sections. The key facts stated are the primary determination or the possible definition of the term for any further scientific study of euthanasia as one of the most controversial issues within bioethical doctrine.
The paper brings a formative and lexical comparison of Croatian anatomical terminology in Sulek's and Loknar's dictionaries, with the conclusion that anatomical terms of Greek and Latin origin are ...mostly listed by Loknar, whereas Sulek either gives literal translations of all Latin terms into Croatian or records Croatian popular terminology. It is noted that Sulek's dictionary is characterized by a more marked language economy in the creation of Croatian terms, but the terminology in Loknar's dictionary is more understandable and more specific. Adapted from the source document
The paper brings a formative and lexical comparison of Croatian anatomical terminology in Šulek’s and Loknar’s dictionaries, with the conclusion that anatomical terms of Greek and Latin origin are ...mostly listed by Loknar, whereas Šulek either gives literal translations of all Latin terms into Croatian or records Croatian popular terminology. It is noted that Šulek’s dictionary is characterized by a more marked language economy in the creation of Croatian terms, but the terminology in Loknar’s dictionary is more understandable and more specific.
Cilj je rada bio istražiti i prikazati razinu informiranosti osoba s intelektualnim teškoćama o političkim izborima te opisati razloge i načine zbog kojih osobe s intelektualnim teškoćama (ne) izlaze ...na izbore – dakle, dobiti jasniji uvid u fenomen političke participacije sudionika s intelektualnim teškoćama i ostvarivanja njihovih glasačkih prava tijekom sudjelovanja na političkim izborima. Uzorak čini heterogena skupina od deset osoba s intelektualnim teškoćama iz Centra za inkluziju, Osijek. Sudionici su u dobi između 28 i 65 godina. U istraživanju je primijenjena metoda razgovora (polustrukturiranoga intervjua) istraživača sa sudionicima. Razgovori su održani u prostorima Centra. Sudionici su odgovarali na tri temeljna pitanja postavljena tijekom intervjua. Uz svako su temeljno pitanje dodatno odgovarali na potpitanja istraživača. Podatci istraživanja prikazani su na kvalitativnoj razini. Rezultati razgovora upućuju na neodgovarajuću informiranost ispitanika o političkim izborima koja rezultira neosviještenošću ispitanika o svrsi političkih izbora i funkcionalnosti participiranja na izborima putem glasovanja. Također, slab je odaziv sudionika na izborima, a time i njihovo nedostatno korištenje vlastitih prava u smislu političke participacije kao osoba s invaliditetom. Ostvarivanje prava osoba s invaliditetom ne smije ovisiti o (ne)spremnosti sustava ili volji pojedinaca, već ono mora biti primarnim ciljem inkluzivne politike i društva uopće.
The aim of the paper is to show the level of awareness of people with intellectual disabilities on political elections and to describe the reasons, ways and expectations for which persons with ...intellectual disabilities do (not) vote. The sample is a heterogeneous group of ten persons with intellectual disabilities from the Inclusion Centre Osijek aged from 28 to 65. Interview (semi-structured interview) has been used as a research method. The interviews took place on the Centre’s premises. The participants responded to three basic questions, as well as to sub-questions asked by the interviewers. Research data have been shown at a qualitative level. The interview results point to inadequate awareness of the respondents on political elections, resulting in the lack of awareness of the respondents on the purpose of political elections and the functionality of voting participation. Also, the voter turnout is low and, consequently, there is an inadequate use of their voting rights in terms of political participation as disabled persons. Realization of rights of persons with disabilities must not depend on the (non)readiness of the system or the will of individuals but must be the primary goal of inclusive policy and society in general.
Cilj je rada bio istražiti i prikazati razinu informiranosti osoba s intelektualnim teškoćama o političkim izborima te opisati razloge i načine zbog kojih osobe s intelektualnim teškoćama (ne) izlaze na izbore – dakle, dobiti jasniji uvid u fenomen političke participacije sudionika s intelektualnim teškoćama i ostvarivanja njihovih glasačkih prava tijekom sudjelovanja na političkim izborima. Uzorak čini heterogena skupina od deset osoba s intelektualnim teškoćama iz Centra za inkluziju, Osijek. Sudionici su u dobi između 28 i 65 godina. U istraživanju je primijenjena metoda razgovora (polustrukturiranoga intervjua) istraživača sa sudionicima. Razgovori su održani u prostorima Centra. Sudionici su odgovarali na tri temeljna pitanja postavljena tijekom intervjua. Uz svako su temeljno pitanje dodatno odgovarali na potpitanja istraživača. Podatci istraživanja prikazani su na kvalitativnoj razini. Rezultati razgovora upućuju na neodgovarajuću informiranost ispitanika o političkim izborima koja rezultira neosviještenošću ispitanika o svrsi političkih izbora i funkcionalnosti participiranja na izborima putem glasovanja. Također, slab je odaziv sudionika na izborima, a time i njihovo nedostatno korištenje vlastitih prava u smislu političke participacije kao osoba s invaliditetom. Ostvarivanje prava osoba s invaliditetom ne smije ovisiti o (ne)spremnosti sustava ili volji pojedinaca, već ono mora biti primarnim ciljem inkluzivne politike i društva uopće.
PDF
