U radu se donosi pregled dosadašnjih spoznaja o nastanku i formiranju narativnog zidnog ciklusa legende o sv. Ladislavu na prostoru Ugarsko Hrvatskog Kraljevstva, ujedno i srednjovjekovne Slavonije. ...U tom kontekstu obrađuju se dva hrvatska primjera: u kapeli sv. Petra u Novom Mestu Zelinskom te manji fragment ciklusa pronađen na župnoj crkvi sv. Augustina u Velikoj kod Požege. Oba primjera nastaju u 14. stoljeću, što ujedno i odgovara vremenu intenzivnijeg širenja i popularizacije legende u vidu zidnog narativnog ciklusa.
Uz biskupsko naselje Ivanić koje se u pisanoj povijesti prvi put pojavljuje 1246. u povelji biskupa Stjepana II., spominje se i crkva sv. Marije koju je on izgradio i u nju doveo redovnice. Parametri ...za dataciju kao i potencijalne graditeljske faze crkve sv. Marije koja je tijekom srednjovjekovlja imala ulogu samostanske ali i župne crkve naselja Ivanić, utvrđuju se formalno-stilskom i komparativnom analizom objekta. U istraživanju su dodatno korišteni i objavljeni pisani povijesni izvori, ponajviše Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.
In one of the first stages of my research, which dealt with segments of the cultural landscape¹ of the three estates of the Bishopric of Zagreb (Dubrava, Ivanić and Čazma) from the late eleventh to ...mid-fourteenth century, it became clear that roads played a massive role in formation of the landscape. Therefore, this article attempts to reconstruct the routes of medieval roads and trails that passed through this geographical area situated about 50 kilometres to the east of Zagreb. The assumption was that the identification of a network of regional and local transport routes, in ancient times and during the
Srednjovjekovno naselje Ivanić, prvi puta spomenuto 1246., bilo je središte istoimenog posjeda zagrebačkog biskupa kojeg kao dio posjeda Dubrava dobiva od kralja Ladislava I. osnivanjem biskupije u ...zadnjem desetljeću 12. stoljeća. Na temelju povijesnih izvora, očuvanih spomenika graditeljske baštine i terenskog istraživanja autorica pokušava utvrditi povijesne uvjete koji su pridonosili razvoju srednjovjekovnog Ivanića, s naglaskom na period 13. i 14. stoljeća.
Zahvaljujući dobrom prostornom položaju na velikoj cesti koja povezuje Zagreb i Čazmu, naselje se u drugoj polovini 13. stoljeća razvija u slobodno (biskupsko) trgovište. Izraženiji centralitet, u lokalnom smislu, produkt je niza funkcija (upravno-administrativna, vjerska, prometna, trgovačka, sudska) koje je imalo srednjovjekovno naselje, a koje su značajno utjecale na njegov razvoj. Biskupski kastrum bio je nositelj upravno-administrativne funkcije (središte posjeda, županata), odnosno obrambene ako se za to ukaže potreba kao što je to bio slučaj tijekom bune predijalaca tridesetih godina 13. stoljeća. Jedna od važnijih gospodarskih funkcija svakako je bila trgovina čemu je pogodovao dobar prometni položaj naselja. Vjerske funkcije naselja tijekom 13. i 14. stoljeća ogledaju se u postojanju samostana i samostanske crkve sv. Marije, koja ujedno ima i funkciju župne crkve.
Srednjovjekovno naselje razvijalo se uz veliku cestu uz čiju se istočnu stranu smiješta biskupski kastrum, odnosno pretpostavljena kapela/crkva sv. Ivana Krstitelja, dajući tako naslutiti formu longitudinalnog tipa naselja razvijenog uz glavnu prometnicu. Križanje dviju lokalno važnih prometnica, glavne ulice i cestovnog pravca koji dolazi s jugozapada, formiralo je ljevkasti trg kao centralni dio naselja, ujedno pogodan za trgovinu. Na njegovoj jugozapadnoj strani nalazila se župna i samostanska crkva sv. Marije, građena za vrijeme biskupa Stjepana II., kojom naselje dobiva još jednu srednjovjekovnu prostornu odrednicu. Njen smještaj na rubnom dijelu naselja uobičajen je kod naselja na području današnje sjeverozapadne Hrvatske tijekom razvijenog srednjeg vijeka.
Autorica ovim radom na temelju povijesnih izvora, ponajviše isprave
kralja Emerika iz 1201. godine, precizno utvrđuje srednjovjekovne granice
posjeda zagrebačkoga biskupa Dubrave, Ivanića i Čazme. ...Tijekom
istraživanja utvrđeno je da je posjed Dubrava, koji zagrebački biskup
dobiva od kralja Ladislava prigodom osnutka Zagrebačke biskupije krajem
11. stoljeća, obuhvaćao i poslije izdvojene posjede Ivanić i Čazmu.
Utvrđeno je i da su granice prvotnih posjeda poslužile kao osnova za organizaciju istih u županije (comitatus). Precizno utvrđene granice važna
su polazišna točka za daljnja istraživanja područja navedenih biskupskih
posjeda u razdoblju srednjeg vijeka.
Članak razmatra neke pojavne vidove renesanse 12. stoljeća na prostoru istočne Europe, a samim tim i današnje Hrvatske. Pojava se razmatra u okviru širenja gotičkog stila, unutar zemalja krune sv. ...Stjepana, koje je započelo dolaskom na prijestolje Bele III. (1173.–1196.) te okretanjem i otvaranjem zemlje prema Zapadu i njegovim utjecajima. Slučaj gradnje i obnavljanja katedrale i kraljevskog dvora u Esztergomu (između 1180. i 1196.) pod patronatom nadbiskupa Hioba i kralja Bele III. ponovio se nekoliko desetljeća kasnije u Čazmi, gdje pak nastaje potpuno novi grad pod patronatom dvojice velikih i utjecajnih ljudi svojega doba i područja, zagrebačkog biskupa Stjepana II. i hercega Kolomana. Razmatra se trenutak pojave vrhunskog umjetničkog izričaja kroz monumentalnu rozetu na zapadnom pročelju crkve sv. Marije Magdalene u Čazmi koja je svjetlo dana ponovno ugledala tijekom istraživanja Instituta za povijest umjetnosti 2001. godine. Kružni prozorski otvori, koji se nalaze na sjevernom i južnom zidu predvorja Sv. Marije Magdalene u Čazmi, stilski i formalno imaju jasnu poveznicu s rozetom koja se nalazi iznad portala kapele na Medvedgradu. Oblici koji se tamo pojavljuju, jasno ukazuju na prisutnost mađarske kraljevske radionice koja djeluje iz domene Esztergoma, i koja ujedno širi oblike donesene sa Zapada (u ovom slučaju Bamberg, Worms...). Prisutnost kraljevskih radionica iz domene Esztergoma već je prikazana u ranijim člancima koji se bave kamenom plastikom ovog područja. Da je kraljevska radionica djelovala izvan Esztergoma, može se potpuno jasno vidjeti i na pretpostavljenoj rekonstrukciji rozete koja se nalazila iznad zapadnog portala benediktinske opatije u Arači. Njezini oblici gotovo se u potpunosti poklapaju s oblicima rozete koja se nalazi iznad ulaznog portala kraljevske kapele u Esztergomu. Jasni utjecaji vidljivi su i u drugim regijama koje su bile dio zemalja krune sv. Stjepana (primjeri Cirţe i Prejmera na području Transilvanije te Morovića na području današnje Vojvodine). Može se zaključiti da su na području južnog panonskog ruba djelovale kvalitetne radionice, bilo udomaćene u kraljevskoj domeni Esztergoma, bilo uvozne, kako se njihova prisutnost očituje u Jáku te u nas u Čazmi.
Budući da na području Otoka Ivanića ne postoji muzejska ustanova, godine 2005. u
Ivanić-Gradu osnovana je “Udruga građana Prijatelji baštine – Amici hereditatis”
čija je glavna zadaća osvještavanje ...lokalnog stanovništva o važnosti očuvanja lokalne
baštine i tradicije. Daljnji je cilj Udruge osvještavanje vlastitoga kulturnog identiteta
što se odvija putem različitih akcija i manifestacija. Baština u okolici Ivanić-Grada
ima istaknuto lokalno značenje, a većina je postojećih zbirki u privatnom vlasništvu i
etnografskog karaktera te čine osnovu budućega muzeja. U suradnji s Hrvatskim etnološkim
društvom i Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta
u Zagrebu provodi se stručno popisivanje građe jedne privatne etnografske zbirke.
PDF
