Confidentiality and privacy have always been a vital part of the health care provider‐patient relationship. The aim of this study was to identify and analyze the knowledge, attitudes, and awareness ...of dentists in Croatia concerning patients’ confidentiality and privacy and to determine the degree to which they were protecting patients’ confidentiality and privacy in everyday practice. Survey data were collected from seventy of the approximately 4,000 dentists in Croatia who had been randomly selected using the registry of the Croatian Chamber of Dental Medicine. Our strategy for data collection included visits to the dental offices and clinics. The data showed that dentists displayed a lack of awareness and had a poor attitude toward respecting patients’ rights to confidentiality and privacy. This study indicated the need to educate dentists about their responsibilities and legal obligations.
Dentists and dental students can be exposed to the human immunodeficiency virus (HIV), hepatitis B virus (HBV), and hepatitis C virus (HCV) during routine work. The aims of this study were to assess ...a group of dental students’ knowledge about HIV, HBV, and HCV infections; assess their attitudes and risk perceptions about the treatment of patients with HIV, HBV, and HCV; and identify factors associated with their knowledge and willingness to treat these patients. An anonymous survey was administered to 534 predoctoral students at the School of Dental Medicine, University of Zagreb, Croatia. The response rate was 71.9 percent. Students’ knowledge increased with each year of study. Senior students (in their third, fourth, and fifth years) had more professional attitudes and were significantly more positive about dentists’ professional obligation to treat patients who are HIV‐positive than were junior students (in their first and second years; p=0.0002). Senior students also expressed significantly more willingness to treat intravenous drug users and patients with hepatitis (p=0.016 and p=0.033, respectively). Female students were significantly more convinced than male students that routine dental treatment carried a significant risk of HIV and hepatitis infection (p=0.025). These students’ knowledge negatively correlated with the lack of willingness to treat intravenous drug users and patients with hepatitis, and they expressed their willingness to receive further theoretical and practical education on this topic.
Just as their colleagues in European and other developed countries, Croatian dentists, especially owners/carriers of private dental medicine practice, those leasing premises and equipment for private ...practice, as well as employees in private practice, encounter on a daily basis a series of ethical and moral dilemmas that regularly turn into multiple conflicts of interests: a) they must strictly follow and respect the legal, ethical and other professional norms (as well as those imposed by customs), b) they must run a successful business and be profitable, c) they must demonstrate a socially desirable and business feasible level of social and environmental responsibility. The article attempts to prove the thesis that a rich tradition of theoretical and empirical research into phenomenology of corporate social responsibility (CSR), corporate responsibility (CR), corporate social and environmental responsibility (CSER), civil corporation (CC), corporate citizenship (CC) and ethical corporations (EC) serve as an excellent conceptual and theoretical starting point when seeking an answer to the question how is it possible to achieve the desirable balance between business, professional (clinical) and social (and environmental) responsibility in dental education and in private and public practice of dental medicine. Based on comparative analysis of different general theories about corporate social responsibility (CSR) that have been envisaged and implemented in business practice and business ethics of modern companies in the past few decades, we chose a theory that we consider the most suitable for the use in dental medicine and in dental profession. We chose the pyramid of social responsibility, a theory published by Archie B. Carroll in 1991. Using this theory as a general conceptual starting point and applying the knowledge of sociology of dental profession, we propose in the article a specific pyramid of social responsibility for practitioners of dental medicine in private and public sector. Unlike the general CSR pyramid, which starts from the thesis that economic (business) responsibility is a precondition and necessary for other forms of legal, ethical and philanthropic responsibility, this article defends the thesis that in dentistry ethical responsibility is necessary and a precondition for all other forms of responsibility that follow: legal, economic and philanthropic responsibility. Key words Ethics, Dental; Ethics, Business; Ethics, Institutional; Social Responsibility; Conflict of Interest; Education, Dental Hrvatski stomatolozi, posebice vlasnici/nositelji privatne prakse, zakupci prostora i opreme za obavljanje privatne prakse, pa i zaposleni u privatnoj praksi--kao i njihovi kolege u europskim i ostalim razvijenim zemljama--svaki se dan suocavaju s nizom etickih i moralnih dvojbi koje se redovito pretvaraju u visestruki sukob interesa: a) trebaju striktno slijediti i postovati sve zakonske, eticke i druge profesionalne norme (kao i one obicajima nametnute); b) moraju biti poslovno uspjesni i profitabilni; c) trebaju imati drustveno pozeljnu i poslovno mogucu razinu drustvene i ekoloske odgovornosti. U clanku se dokazuje teza kako bogata tradicija teorijskih i empirijskih istrazivanja fenomenologije korporativne drustvene odgovornosti (KDO-a), korporativne odgovornosti (KO-a), korporativne drustvene i ekoloske odgovornosti (KDEO-a), civilnih korporacija (CK-a), korporativnog gradanstva (KG-a) i eticne korporacije (EK-a) moze posluziti kao izvrsno konceptualno i teorijsko polaziste za trabenje odgovora na pitanje kako je moguce postici pozeljnu ravnotezu izmedu poslovne (poduzetnicke), profesionalne (klinicke) i drustvene (i ekoloske) odgovornosti u stomatoloskom obrazovanju te privatnoj i javnoj praksi dentalne medicine. Na temelju komparativne analize razlicitih opcih teorija o korporativnoj drustvenoj odgovornosti (KDO-u) koje su u posljednjih nekoliko desetljeca osmisljene i primijenjene u poslovnoj praksi i etici suvremenih tvrtki, izabrali smo onu koju smatramo najprikladnijom za primjenu u dentalnoj medicini i stomatoloskoj profesiji. Radi se o piramidi drustvene odgovornosti, teoriji koju je Archie B. Carroll objavio 1991. Uzimajuci tu teoriju kao okvirno konceptualno polaziste i primjenjujuci znanja sociologije stomatoloske profesije, u clanku predlazemo specificnu piramidu drustvene odgovornosti za prakticare dentalne medicine u privatnom i javnom sektoru. Za razliku od opce piramide KDO-a koja polazi od teze da je ekonomska (poslovna) odgovornost uvjet i pretpostavka ostalih oblika pravne, eticke i dobrotvorne odgovornosti, brani se teza kako je u dentalnoj medicini eticka odgovornost uvjet i pretpostavka svih ostalih oblika odgovornosti, a iza nje slijede: pravna, ekonomska i dobrotvorna odgovornost. Kljucne rijeci etika, stomatoloska; etika, poslovna; etika, korporativna; drustvena odgovornost; sukob interesa; obrazovanje, stomatolosko
The author attempts to answer the following question: can a health system, geared towards the fulfillment of the principle of equity in health, in the access to health care, and in utilization of ...health care services be at the same time both ethical and efficient. Some public health scientists, politicians and practitioners claim that health equity and ethics on the on hand and efficiency (cost containment, cost-effectiveness and profitability) on the other hand are simply irreconcilable principles. This belief is especially widespread among politicians from the countries in transition which are leaving the ideology and practice of a Communist health care system and trying to develop a hypothetical European model of health care. Based on the analysis of a number of the WHO documents and the arguments of leading public health experts, the author stresses that the abandonment of a Communist health care system should under no conditions lead to ignoring of the principles of equity and ethics in public health and health care policies. The author furthermore believes that the works of John Rawls, Amarty Sen and Margaret Whitehead represent a foundation for the new theory of health care justice. The countries trying to modify and "europeanise" their health care systems (like Croatia) have to devote equal attention in devising these new systems to the principles of equity and efficiency.
Hrvatski stomatolozi, posebice vlasnici/nositelji privatne prakse, zakupci prostora i opreme za obavljanje privatne prakse, pa i zaposleni u privatnoj praksi - kao i njihovi kolege u europskim i ...ostalim razvijenim zemljama - svaki se dan suočavaju s nizom etičkih i moralnih dvojbi koje se redovito pretvaraju u višestruki sukob interesa: a) trebaju striktno slijediti i poštovati sve zakonske,
etičke i druge profesionalne norme (kao i one običajima nametnute); b) moraju biti poslovno uspješni i profitabilni; c) trebaju imati društveno poželjnu i poslovno moguću razinu društvene i ekološke odgovornosti. U članku se dokazuje teza kako bogata tradicija teorijskih i empirijskih istraživanja fenomenologije korporativne društvene odgovornosti (KDO-a), korporativne odgovornosti (KO-a), korporativne društvene i ekološke odgovornosti (KDEO-a), civilnih korporacija (CK-a), korporativnog građanstva (KG-a) i etične korporacije (EK-a) može poslužiti kao izvrsno konceptualno i teorijsko polazište za traženje odgovora na pitanje kako je moguće postići poželjnu ravnotežu između poslovne (poduzetničke), profesionalne (kliničke) i društvene (i ekološke) odgovornosti u stomatološkom obrazovanju te privatnoj i javnoj praksi dentalne medicine. Na temelju komparativne analize različitih općih teorija o korporativnoj društvenoj odgovornosti (KDO-u) koje su u posljednjih nekoliko desetljeća osmišljene i primijenjene u poslovnoj praksi i etici suvremenih tvrtki, izabrali smo onu koju smatramo najprikladnijom za primjenu u dentalnoj medicini i stomatološkoj profesiji. Radi se o piramidi društvene odgovornosti, teoriji koju je Archie B. Carroll objavio 1991. Uzimajući tu teoriju kao okvirno konceptualno polazište i primjenjujući znanja sociologije stomatološke profesije, u članku predlažemo specifičnu piramidu društvene odgovornosti za praktičare dentalne medicine u privatnom i javnom sektoru. Za razliku od opće piramide KDO-a koja polazi od teze da je ekonomska (poslovna) odgovornost uvjet i pretpostavka
ostalih oblika pravne, etičke i dobrotvorne odgovornosti, brani se teza kako je u dentalnoj medicini etička odgovornost uvjet i pretpostavka svih ostalih oblika odgovornosti, a iza nje slijede: pravna, ekonomska i dobrotvorna odgovornost.
Autorica se bavi traženjem odgovora na pitanje može li neki zdravstveni sustav koji je usmjeren prema ostvarenju načela pravednosti u zdravlju, pristupu i korištenju zdravstvene zaštite, biti ...istodobno etičan i efikasan. Naime, u svijesti mnogih javnozdravstvenih teoretičara, političara i praktičara, posebice onih iz tranzicijskih zemalja, koje napuštaju ideologiju i praksu “komunističkog modela” zdravstva i pokušavaju razvijati hipotetski “europski model”, javlja se uvjerenje kako su načela zdravstvene pravednosti i etičnosti na jednoj strani i ekonomske efikasnosti (smanjenja troškova, ekonomičnosti, rentabilnosti i ograničavanja zdravstvene potrošnje) na drugoj strani, naprosto – nepomirljiva. Na temelju analize sadržaja niza dokumenata Svjetske zdravstvene organizacije i analize stavova vodećih javnozdravstvenih autoriteta današnjice, autorica dokazuje kako napuštanje “komunističkog modela” zdravstva ne smije nikako dovesti do zanemarivanja načela pravednosti i etičnosti u javnom zdravstvu i zdravstvenoj politici. Autorica smatra da je čvrsto uporište za novu teoriju zdravstvene pravde moguće tražiti u teorijskim raspravama Johna Rawlsa, Amartya Sena i Margaret Whitehead. Upravo zbog toga, zemlje koje danas mijenjaju i “europeiziraju” zdravstvene sustave (primjerice Hrvatska) trebaju uložiti maksimalni napor kako bi u projektiranju tih sustava podjednaku pažnju posvetili efikasnosti i pravednosti.
Reprodukcija je središte nekih od najvećih konceptualnih, moralnih, pravnih i političkih dvojbi u suvremenim društvima. Ona je također uporište djelovanja dvaju snažnih i suprotstavljenih društvenih ...pokreta: Za izbor i Za život. Koristeći sociologijsku teoriju o društvenim pokretima, kao opći sklop, i teoriju o mobilizaciji resursa, kao specifični pristup, autoricu analizira strategije, politiku i djelatnosti tih pokreta u SAD-u i Hrvatskoj. Analiza uključuje ove elemente: (a) strategije/aktivnosti u stvaranju imidža i u odnosima s javnošću, (b) zakonodavnu politiku i djelatnost, (c) mobilizaciju članova i simpatizera/sljedbenika, (d) praktične akcije i aktivnosti pokreta Za izbor i Za život usmjerene postignuću međusobno suprotstavljenih ciljeva. Autorica uspoređuje američke društvene pokrete sa zamecima takovih hrvatskih pokreta.
Suvremeni feministički pokret analizira se s obzirom na različite tipove konceptualizacije, organizacija, oblika i sadržaja borbe. Naglasak je stavljen na tri glavne feminističke struje — radikalni ...feminizam, reformistički feminizam i marksistički (socijalistički) feminizam i to kroz kontinuitete i promjene koje su se zbile tokom tri faze pokreta.
U prvoj fazi pokreta društveno konstruirane razlike među spolovima prosuđene su kao temeljni izvor opresije žena. Feministička teorija koncentrirala se na utemeljenje razlike između spola i roda i razvija se specifična analiza spolnih razlika kao načina socijalne kontrole. U drugoj fazi pokreta dolazi do odbacivanja androginije i do prihvaćanja perspektive kojoj je u središtu žena. Žene su poticane da prevladavaju nedostatke svog ženskog kondicioniranja i da nastoje osvojiti područja javnog života u koja ranije nisu imale pristupa. Sredinom 1970. ocijenjeno je da spolne razlike zapravo sadrže u sebi sjeme ženine slobode, i umjesto da se insistira na minimiziranju polarizacije maskuliniteta i feminiteta, nastojalo se izolirati i definirati one aspekte ženskog iskustva koji su bili mogući izvor snage i moći žena. Naglašavajući takvu perspektivu, počinje se razvijati potencijalno reakcionarni koncept koji pretpostavlja intrinzičnu moralnu superiornost žene.
Autorica ukazuje na potrebu određivanja nekih novih pravaca u feminističkoj misli i političkoj borbi kako bi se adekvatnije suočilo s obnovljenim antifeminizmom i utjecajem desnice u cijelom zapadnom svijetu.
