Rad obrađuje problematiku promocije i promicanja čitanja u narodnim knjižnicama te se fokusira na važnost razlikovanja tih dvaju pojmova u praksi hrvatskih narodnih knjižnica. Pregledom literature ...pokazano je da je promocija čitanja u hrvatskim narodnim knjižnicama još uvijek nedovoljno istraženo područje. Postojeća istraživanja na temu čitanja uglavnom se bave čitateljskim navikama pojedinih korisničkih skupina, čitanjem lektirnih djela ili općenitim značenjem čitanja, dok PISA i PIRLS istraživanja donose rezultate standardiziranih testova vezanih uz čitateljske kompetencije. Stručni radovi donose prikaze provedenih projekata i opisuju primjere dobre prakse. Poseban značaj u tome ima nacionalna kampanja za poticanje čitanja Čitaj mi! Objavljenih istraživanja na temu promocije čitanja u Hrvatskoj nema.Prvi dio rada donosi definicije ključnih pojmova, promicanja i promocije te kratki pregled istraživanja, projekata i udruga organiziranih u svrhu promocije i promicanja čitanja. Drugi dio rada donosi rezultate istraživanja koji prikazuju načine i pristupe promociji i promicanju čitanja u hrvatskim narodnim knjižnicama. Istraživanjem se nastojao dobiti uvid u načine i postupke pomoću kojih osobe odgovorne za aktivnosti promicanja i promocije čitanja provode promociju čitanja u knjižnici u kojoj su zaposlene. Također je istraženo kako knjižničari percipiraju pojmove vezane uz promicanje, poticanje i promociju čitanja i svijest o važnosti promocije aktivnosti koje se svakodnevno odvijaju u knjižnicama. U istraživanju je sudjelovalo 35 narodnih knjižnica odabranih na temelju prijedloga i preporuke voditelja županijskih knjižnica. Istraživanje je provedeno metodom polustrukturiranog intervjua. Rezultati su pokazali da knjižničari često ne razlikuju (ili ne pridaju važnost razlikovanju) terminologije, da se najčešće koriste promocijom (ne svih) aktivnosti putem oglašavanja na Facebook-stranicama i mrežnim stranicama knjižnica, što je usmjereno mlađim korisnicima te oglašavanjem na oglasnim pločama u knjižnici, što je usmjereno prema starijim korisnicima. Mnogi provedeni programi prolaze nezapaženo u široj javnosti jer se ne promoviraju dovoljno, što je često rezultat nedovoljnog vremena knjižničara za obavljanje tog dijela poslovanja. Rezultati ukazuju i na nužnost edukacije i podizanja svijesti o važnosti različitih načina promocije čitanja kako bi poticanje i promicanje bilo vidljivije u javnosti.
Introduction. The study investigated library and information science students' motivations for and experiences with electronic database searching. Method. Data were gathered through a ...self-administered print survey in May 2014 among undergraduate and graduate library and information science students at three Croatia's state universities. Analysis. Quantitative analysis was conducted on 209 correctly completed questionnaires using the SPSS statistical package. Besides descriptive statistics, Chi-Square tests, T-tests, ANOVA, Mann-Whitney Test and Kruskal Wallis tests were used to test possible differences between the groups in the sample. Statistical difference was tested at the level of 95%. Results. Almost all respondents indicated that they obtained electronic database training at university, but only slightly more than a half think that they are good or very good at searching this source of information. Although the majority of respondents indicated that they are intrinsically motivated to use electronic databases, they reported a more frequent use of Google than electronic databases when writing academic papers. Among the main barriers related to electronic database use respondents reported limited access to databases from home, the habit of using Google when searching for information either for private or academic purposes and difficulties with understanding the language (English) of publications available in databases. Conclusion. The results of the study could be used by university teachers and librarians when organizing their electronic resources, promoting their use and preparing information literacy classes.
PDF
