Eva Sedak, svjedokinja krize Davidović, Dalibor
Arti musices,
01/2021, Letnik:
52, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U spisima muzikologinje Eve Sedak (1938-2017) riječ »kriza« često se susreće. U ovoj se studiji, nastaloj na temelju uvida u njezinu rukopisnu ostavštinu, pokazuje kako se misao Eve Sedak o krizi ...odvija u napetosti između dvaju značenja toga pojma koja se međusobno isključuju, s obzirom na to da prvo značenje pod razumijeva da je sve podložno krizi, a drugo da se kriza očituje upravo u odnosu prema nečemu za što se smatra da je s onu stranu krize. Autor pokazuje da se polje napetosti između dvaju značenja može pratiti kroz tri karakteristične konfiguracije, koje nisu strogo odijeljene. U spisima do sredine sedamdesetih godina Eva Sedak nastupa kao svjedokinja »krize« u koju je, prema njezinu sudu, zapalo komponiranje, s jedne strane, i kritika suvremene glazbe, s druge. U drugoj konfiguraciji, koja započinje kasnih sedamdesetih godina, »kriznim« se označava stanje u kojemu se nalazi glazbeni život »domaće sredine«, koja upravo zbog svoje »rubnosti« ili položaja na »periferiji« predstavlja izazov muzikološkom razmatranju. Naposljetku, u trećoj konfiguraciji, koja se ocrtava krajem devedesetih godina, »kriza« se pojavljuje kao sastavni dio historiografske koncepcije koja bi bila kadra primjereno odgovoriti na »krizno« stanje glazbe u »domaćoj sredini«. U ovome sklopu govor o »krizi« postupno ustupa mjesto govoru o »dekonstrukciji«.
Svršetak Porina Davidović, Dalibor
Arti musices,
01/2020, Letnik:
51, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U ovoj se studiji razmatra muzikološka prosudba opere Porin Vatroslava Lisinskog, objavljena godine 1969. u monografskoj knjizi Lovre Županovića posvećenoj ovome skladatelju, prosudba koja se danas ...smatra »standardnom«. Premda pronalazi i uspjele strane ovoga djela, Županović ga u konačnici može zamisliti još samo u koncertnoj izvedbi, kao svojevrstan oratorij. Analizirajući pobliže Županovićev argument i odgovarajuća mjesta same opere, napose njezin svršetak, autor pokazuje da Županovićevo tumačenje upućuje s jedne strane na osujećena očekivanja, uslijed kojih muzikolog prosuđuje da djelo nije idejno ispravno, a s druge strane na njegovu nesposobnost da zamisli estetički sklop u kojemu bi se djelo takvo kakvo jest pokazalo smislenim i opravdanim.
Poeta tona Davidović, Dalibor
Arti musices,
01/2018, Letnik:
49, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Umjetnička poetika Marka Radmija (1910-1996) obilježena je nepovjerenjem prema pojmu ‘skladatelj’, smatrajući da ovaj pretpostavlja redukciju onoga glazbenog na znanje i tehniku. Za razliku od toga, ...u zaboravljenom njemačkom izrazu Tondichter (‘poeta tona’) još se očuvalo ono bitno glazbeničkoga poziva, pa ga Radmio stoga radije izabire govoreći o sebi. U ovoj se studiji istražuje kakve posljedice ta promjena ima kako na sâmu Radmiovu glazbu, tako i na njegovu misao o glazbi. Pritom se otkriva dvostruko značenje reza, odnosno cezure, podjednako u njegovu glazbenom opusu i u njegovoj egzistenciji.
Margins of Music Davidović, Dalibor
Muzikološki zbornik/Muzikološki zbornik,
01/2018, Letnik:
54, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
The poetics of Marko Radmio (1910–1996) was marked by the rejection of the concept of “composer,” with the argument that the term implies the reduction of that which is musical to knowledge and ...technique. In contrast, in the forgotten German expression Tondichter (tone poet) Radmio found preserved the essence of the musical and therefore used this term when trying to designate his own activities. In this paper, the consequences of this change are explored both through Radmio’s music and through his thoughts on music.
Taking the conversation between John Cage and Geoffrey Barnard – published as Conversation without Feldman – as a starting point, the following article explores Cage’s notion of anarchy.
In this article some aspects of the "New musicology" are discussed, quoting the examples of the works by musicologist Susan McClary. For this purpose, the "New musicology" is viewed as a systematic ...as well as a cultural and historical phenomenon.
Some further aspects of the "New musicology" are also discussed, such as aporias of the epistemological constructivism, aporias of the anthropocentric determination of music, the construction of the "traditional" musicology and the resistance towards it, antiprofessionalism, the critique of the "aesthetic ideology", characteristic features of the construction of the "history" of music, the understanding of musicological "politics" etc. The aporias of those aspects and the ways in which the "New musicology" attempts to solve them are pointed to.
On the other hand, the "New musicology" is viewed as a phenomenon that is created at a certain point of time in the United States and it is being brought into the connection with the "New historicism" and some other recent historiographic paradigms. The author also finds several patterns of the reception of the "New musicology" and considers them to be paradigmatic (Bruno Nettl, Pieter van de Toorn, Olle Edström, Werner Grünzweig).
To historicise "New musicology" with respect to the phenomenological discussions on the problem of "history" means to understand the mentioned musicology as a singular and at the same time repeating phenomenon, different not only from other, but also from itself.
PDF
