U radu se donosi pregled dosadašnjih aktivnosti na valorizaciji i zaštiti elemenata tradicijskoga ribarstva na hrvatskom Jadranu s općenitim preporukama o njegovom daljnjem očuvanju. Razmatraju se ...sve tri kategorije kulturne baštine: nepokretna, pokretna i nematerijalna kulturna dobra. Radom se želi doprinijeti holističkom pristupu zaštiti kulturne baštine te potaknuti na promišljanje o budućim projektima s ciljem primjerene prezentacije, daljnjega istraživanja i (re)valorizacije tradicijskoga ribarstva na hrvatskom Jadranu.
The paper provides an overview of the current activities on the valorization and protection of elements of traditional fishing in the Adriatic Sea with general recommendations on its further ...preservation. All three categories of cultural heritage are included: immovable and movable cultural property, and intangible cultural heritage. The objective of the paper is to contribute to a holistic approach to the protection of cultural heritage and to encourage reflection on future projects with the aim of appropriate presentation, further research and (re)valuation of traditional fishing in the Adriatic Sea.
Objavom Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske u obliku Web Registra na mrežnim stranicama Ministarstva kulture postignut je dugogodišnji cilj dostupnosti njegova sadržaja stručnoj i široj ...javnosti. Vrijeme, trud i stručna znanja generacija konzervatora i njihovih prethodnika uloženi u formiranje Registra čine navedeni proces zanimljivim te je u ovom radu prezentiran iscrpan pregled zakonskog okvira i djelovanja stručne službe.
U radu se daje kronološki pregled pravne zaštite poslijeratne arhitekture ostvarene u razdoblju od 1945. do 1990. godine na području Hrvatske, s katalogom koji broji 68 zaštićenih ostvarenja ...tridesetak renomiranih arhitekata, uz problemski uvid u pravno poimanje zaštite u kontekstu političkih promjena. Provedenom analizom zaštićenih poslijeratnih ostvarenja upisanih u Registar kulturnih dobara RH istražena je zastupljenost autora, teritorijalna rasprostranjenost poslijeratne arhitekture te je zasebno analizirana zastupljenost pojedinih vrsta prema klasifikaciji namjene. U radu se otvara i pitanje o izazovima oko uspostave kriterija koji odražavaju suvremena shvaćanja važnosti novije kulturne baštine. Izneseni su specifični problemi do kojih dolazi kod izlučivanja primjera zaštićene poslijeratne izgradnje iz Registra kulturnih dobara, a nastalih zbog vremenski heterogenih arhitektonskih ostvarenja koja ponekad uključuju rad više arhitekata, te nemogućnosti izlučivanja točnog broja građevina realiziranih u vremenski definiranom okviru. Naglašena je i afirmacija poslijeratne arhitekture u proteklih nekoliko godina potaknuta djelovanjem građanskih inicijativa na području europskih zemalja, pa i u Hrvatskoj, koja je pridonijela valorizaciji, zaštiti i očuvanju ove arhitekture. Rad je poticaj za daljnje razrade i produbljenja metodologije i kriterija zaštite te podizanje opće i stručne svijesti o vrijednosti i važnosti poslijeratne arhitekture.
Kada govorimo općenito o zbirkama fotografske dokumentacije, ili ovdje specifično o onima o kojima brigu vodi Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, neizostavno je spomenuti stalnu ...ljudsku potrebu dijeljenja informacija, u skladu s razvojem novih tehnologija, a osobito analognih fotografija, počevši od njihove prve pojave pa do danas, do visokokvalitetnih digitalnih fotografija. No bez obzira na medij i tehnologiju, oduvijek je u fokusu bila diseminacija sadržaja.
The work reflects on the key determinants for the scientific activities of heritage institutions such as necessary infrastructural capacities, encouragement of inter-institutional collaboration, the ...importance of publishing activities, and the opportunities brought by the process of digitization, taking into account the role of the Ministry of Culture and Media of the Republic of Croatia which continuously supports archival, library, and museum activities in the Republic of Croatia. The valuable materials of heritage institutions, collected data, and knowledge represent an additional stimulus for the development and improvement of their scientific and artistic activities. The progress made and possible enhancements for the scientific activities of heritage institutions are considered in order to strengthen their position and direct socially responsible action towards greater visibility and data accessibility.
