Sigurnost bolesnika je jedna od osnovnih smjernica za kvalitetno provođenje zdravstvene skrbi. Povećanje sigurnosti sustava zdravstvene zaštite rezultira nižom stopom neželjenih događaja, čime su ...bolesnici sigurniji od pogrešaka koje im se mogu dogoditi u zdravstvenom sustavu. Jedan od mogućih neželjenih događaja u sustavu zdravstvene zaštite jest zamjena identiteta bolesnika. Iako se često problemom zamjene identiteta bolesnika bavimo tek nakon što se takav neželjeni događaj već zbio, ključno je te događaje spriječiti. Postoje brojni načini koji se mogu primijeniti kako bi se smanjio rizik od zamjene identiteta bolesnika. Izbor odgovarajućeg načina sprječavanja zamjene identiteta bolesnika i mogućnost implementacije u svakodnevnu praksu te upotreba elektroničkih sustava ovise o specifičnosti samog sustava u kojem se određeni način za sprječavanje zamjene identiteta bolesnika planira primijeniti. Također, razvijanje i njegovanje kulture sigurnosti jedan je od ključnih čimbenika za sprječavanje zamjene identiteta bolesnika. Svijest i bolesnika i osoblja o važnosti provjere identiteta najvažniji su čimbenik u sprječavanju zamjene identiteta bolesnika. Prijavljivanje problema povezanih s točnom identifikacijom bolesnika, prijavljivanje zamjene identiteta bolesnika koja se dogodila ili se skoro dogodila (engl. near miss events) te njihova analiza ključni su za sprječavanje tih događaja u budućnosti.
Kvalitetna zdravstvena skrb je osnovno pravo svakog pojedinca i kao takvo se spominje i u brojnim dokumentima koji se odnose na prava pacijenata te ljudska prava. Jedna od sastavnica kvalitete ...zdravstvene zaštite jest i upravljanje rizicima. Utvrdilo se da svaki deseti pacijent doživi medicinsku pogrešku. Iako su uzroci medicinskih pogrešaka vrlo raznoliki, vodeći je razlog medicinskih pogrešaka manjkava komunikacija među zdravstvenim osobljem ili između zdravstvenog osoblja i bolesnika/članova obitelji. Kako bi se izbjegle zamke manjkave komunikacije, a s ciljem unaprjeđenja kvalitete zdravstvene zaštite, razvijene su kontrolne liste – jedan od najpoznatijih alata kojima se poboljšava komunikacija te time i smanjuje učestalost propusta koji su mogli biti spriječeni.
U posljednjih 10 godina Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prijavljeno je 15 bolesnika oboljelih od Creutzfeldt-Jakobove bolesti (CJB). Tijekom lipnja 2012. godine u Općoj bolnici Varaždin (OBV) ...preminuo je 58-godišnji bolesnik premješten s Klinike za neurologiju KBC Zagreb pod sumnjom na sporadični oblik CJB. Nakon obdukcije bolesnika, koja je provedena u našoj ustanovi, dijagnoza CJB potvrđena je patohistološkom analizom mozga u Kliničkom institutu za neurologiju Medicinskog fakulteta u Beču. Povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija OBV izradilo je upute o mjerama i načinu postupanja s prostorima, opremom i instrumentima koji su bili potencijalno kontaminirani prionima. Obzirom da se radilo o bolesniku koji je 2,5 mjeseca prije postavljene dijagnoze bio neurokirurški operiran u našoj ustanovi, a upotrijebljeni neurokirurški instrumenti nisu bili tretirani po principu dekontaminacije priona, postavljeno je pitanje potencijalnog prijenosa priona kontaminiranim instrumentima na 29 bolesnika koji su naknadno neurokirurški operirani. Analizom neurokirurškog zahvata utvrdili smo da su neurokirurški instrumenti bili u kontaktu s kožom, potkožjem, fascijama mišića, kostima i intervertebralnom hrskavicom bolesnika, ali ne i s tvrdom moždanom ovojnicom, niti je za vrijeme operacije bilo likvoreje. Zaključili smo da tijekom neurokirurškog zahvata nije došlo do kontakta instrumenata s tkivima visokog i srednjeg rizika za prijenos priona te je rutinski postupak s neurokirurškim instrumentima (rutinsko čišćenje i sterilizacija) bio dostatan za sprječavanje prijenosa priona, sukladno smjernicama britanske i kanadske grupe za kontrolu CJB. Naknadnim praćenjem nije registriran niti jedan slučaj sekundarne CJB u 29 bolesnika operiranih nakon ovog bolesnika u našoj bolnici.
