The article discusses the participation and changes in the number of inhabitants of Northern-Dalmatian towns according to nationality. The issue is analyzed within the framework of Dalmatia (South ...Croatia) and the general process of growth of urban
population regarding its main ethnic components in Northern Dalmatia (Benkovac, Biograd, Drniš, Knin, Obrovac, Šibenik and Zadar).
Population policy in theory and practice exists in a more restricted (demographic) concept and also in a broader (socio-economical) concept. Some characteristics are mentioned in the text which have ...proved significant in defining and implementing an expansive (pro-natality), restrictive (anti-natality), redistributive (migrational) and eugenic (qualitative) populational policy. A short review of the non-European and especially European experience in planning population development and care has shown an array of factors that act differently in space and time. Out of all examples, closest to Croatia are those of western european countries. They indicate that each
country has its particularity and that these should be considered when looking for and determining one's own population policy. In short, a conclusion imposes itself about the necessity of supporting higher fertility rates in addition to securing adequate material support for the individual, family and institutions (infrastructure of the pre-school and the other three degrees of education). However, the initial and basic activity is providing a tangible material foundation without which it would be impossible to reverse a negative natural population trend.
Posebnost položaja Šibenika i njegove regije. Prostorna i populacijska pulsacija regije o pojasu prožimanja sjeverne i srednje Dalmacije u južnoj Hrvatskoj. Smještaj između dviju dinamičnijih regija, ...zadarske na sjeverozapadu a splitske na jugoistoku, uzrokuje stješnjenost i stanovito zaostajanje u promjeni broja i sastava pučanstva. To je ogledalo gospodarskog zaostajanja šibenske regije u kojoj je najdinamičniji nodalni prostor. Rat 1991-1992. unio je strahovit poremećaj u naseljenosti i djelatnosti, te u životu općenito ovog dijela južne Hrvatske. Stoga su hitne i nužne nove podrobnije strukturne analize na osnovi rezultata popisa pučanstva 31. III. 1991.
Autor je cjelovito obradio demografsku problematiku hrvatskih otoka na
Jadranu, i to s osobitim znanstvenim rafinmanom i ljudskim senzibilitetom: jedini je
istaknuti živući hrvatski demograf koji je ...bio na svakom nastanjenom hrvatskom
otoku.
Hrvatski otoci na Jadranu emigracijski su prostor još od kraja 19. stoljeća pa sve do
danas. Emigracija je najjače zahvatila male otoke. Dok je od 1850. do 1990. godine
stanovništvo svijeta poraslo četiri i pol puta, Europe više nego dvostruko, Hrvatske
dvostruko, stanovništvo hrvatskih otoka smanjeno je oko deset posto. Od 1880. do
1990. godine stanovništvo otoka smanjeno je 30 posto (s velikim razlikama između
velikih i malih otoka). Te su razlike još veće u novijem razdoblju (1961.-1991.) i
nastavljaju se do danas, s negativnim ukupnim i prirodnim kretanjem stanovništva
te s negativnom migracijskom bilancom. Od svih 44 naseljenih o toka u razdoblju
1961.-1991. četiri petine su bili egzodusni (gubili su dio stanovništva), a čak tri
četvrtine bilo je onih kojima je stanovništvo izumiralo (ukupno se stanovništvo otoka
smanjuje, više ljudi umire nego što se rada i više je iseljenih nego useljenih osoba).
Zbog toga je stanovništvo otoka vrlo staro (omjer mladih i starih je 1:1). Takvim
omjerom mladih (u dobi do 19. godina) i starih (u dobi 60 i više godina) nije
moguća regeneracija stanovništva „in situ“ bez demografskih i ekonomskih „injekcija“
izvana. Refleks toga dugotrajnoga demografskog procesa vidi se u zapuštenim
agrarnim pejzažima i polupraznim naseljima glavnine otoka. Autor je iznio rezultate
diferencijalne analize s obzirom na veličinu otoka, lokaciju i vrstu naselja itd. Primjerice, sela i gradovi pokazuju svu silinu polarizacije: kretanje stanovništva sela sve
je dramatičnije nepovoljno zbog sve manjeg broja rođenih, a sve većeg broja umrlih
dok gradovi uspijevaju održati višak rođenih nad umrlima kroz cijelo razdoblje
1962.-1991. godine. Temeljno je pitanje danas koliko će Nacionalni program razvitka
otoka Republike Hrvatske moći preokrenuti takav trend?
Demografsko stanje u Hrvatskoj Mrđen, Snježana; Friganović, Mladen
Geoadria,
06/1998, Letnik:
3, Številka:
1
Conference Proceeding
Odprti dostop
Rad obrađuje demografske karakteristike Hrvatske od polovice prošlog stoljeća do 1996., s tim da je veća pažnja posvećena razdoblju od početka pedesetih godina. Osim kretanja stanovništva, analizira ...se vitalna statistika, projekcije i populacioni program stanovništva. Preko tabelarnog prikaza moguća je i usporedba Hrvatske s nekim europskim zemljama.
Stanovništvo općine Križevci Friganović, Mladen
Hrvatski geografski glasnik,
06/1990, Letnik:
52., Številka:
1.
Paper
Odprti dostop
U radu je prikazano kretanje stanovništva općine Križevci u razdoblju 1857-1981, zatim prirodno kretanje stanovništva (1961-1987), migracijska obilježja kraja te sastav stanovništva prema spolu i ...dobi.
Raspravlja se o migraciji kao stalnom pratiocu egzistencijalne, etničke, kulturne, političke i gospodarske evolucije čovječanstva. Snaga, smjer i oblik migracije su se mijenjali, ali je migracija ...bila i ostala konstantačovjekova bitka. Tipizacija migracije zasnovana je na temelju uzroka, dometa i trajanja. Pristup, značenje i tipizacija migracije suština su ovog rada.
Analizirane su osnove dinamičko-strukturne razlike stanovništva gradskih i ostalih naselja. Stanovništvo gradskih naselja po dobnoj je strukturi mlađe, a po obrazovnoj školovanije od stanovništva ...ostalih (seoskih) naselja. To uz veću emancipiranost ženskog stanovništva gradskih naselja pokazuje karakterističnu dihotomiju gradskih i ostalih naselja. Analizirane su razlike domaćinstavapo broju članova kao i razlike u nacionalnoj strukturi. Potonje pokazuje snagu ruralnog egzodusa iz drugih republika i pokrajina SFRJ. Rezultati su značajni za prostorno-plansku i razvojnu problematiku SR Hrvatske.
Analizirana je i ustanovljena vrlo visoka korelacija iymeđu skromne prirodno-geografske osnove, kretanja stanovništva i naseljenosti tog dijela zemlje. Brze društveno-ekonomske promjene utjecale su ...na egzodus planinskog područja koja će, nastavi li proces kakav je bio 1971-1981, ostati bez ruralnog stanovništva do 2040-ih godina, a u planinskom dijelu SR Hrvatske do 2020-ih godina.
PDF
