Cilj. Glavna tema, ujedno i cilj rada, jest predstavljanje Smjernica za razvijanje usluga i korištenje društvenih mreža u narodnim knjižnicama. Metodologija. U radu su predstavljeni opći statistički ...pokazatelji korištenja inter- neta i društvenih medija na globalnoj, europskoj i hrvatskoj razini radi dobivanja slike o okruženju u kojem narodne knjižnice djeluju, a pojašnjeni su i pojmovi „web 2.0“ i „knjižnica 2.0“, uz osvrt na istraživanja koja su se bavila prisutnošću knjižnica na društvenim mrežama te njihovom aktivnošću, kao uvod u predstavljanje Smjernica za razvijanje usluga i korištenje društvenih mreža u narodnim knjižnicama. Rezultati i praktična primjena. Smjernice su niz temeljnih koraka (faza) osmišljenih tako da pomognu knjižničarima koji se odluče na implementaciju društvenih mreža u usluge knjižnice kod odabira društvene mreže koja će najbolje odgovarati potrebama knjižnice, uz uputu kako trajno razvijati i pratiti napredak usluga knjižnica na odabranoj društvenoj mreži. Društveni značaj. Iako prvenstveno namijenjene narodnim knjižnicama, Smjernice se djelomičnom prilagodbom mogu primijeniti i u drugim vrstama knjižnica te na drugim vrstama alata weba 2.0. Njihovom implementacijom knjižnice mogu ostvariti kvalitetniju i svrsishodniju prisutnost na društvenim mrežama, a samim time i osigurati si bolju vidljivost i prisutnost u javnosti, osuvremeniti načine komunikacije i dobiti brzu povratnu informaciju od korisnika. Originalnost. Smjernice su utemeljene na izvornom znanstvenom istraživanju provedenom za potrebe izrade doktorskog rada i njegov su integralni dio te predstavljaju praktičnu primjenu i doprinos razvoju knjižničnih usluga na društvenim mrežama.
Purpose. The main topic, and at the same time the purpose of this paper, is to pres-ent the guidelines for the development of library services and use of social networks in public libraries. Methodology. The paper presents the general statistics on the use of internet and social media at the global, European, and Croatian levels in order to obtain a picture of the environment in which public libraries operate. The terms “Web 2.0” and “Library 2.0” are also explained, with a review of the research dealing with the presence of libraries on social networks and their activities as an introduction to the presentation of the Guidelines for the development of library services and use of social networks in public libraries. Findings and practical implications . The Guidelines are a series of basic steps (phases) designed to help librarians opting to implement social networks in library ser-vices, when selecting a particular social network that best suits a library’s needs, with guidance on how to permanently develop and track the progress of library services on the selected social network. Social implications . Although the Guidelines are intended primarily for public li-braries, they can be partially adapted to suit other types of libraries and other types of Web 2.0 tools. With their implementation, libraries can achieve a more quality and more user-friendly presence on social networks, thereby ensuring better visibility and presence in the public, modernization of communication methods, and getting quick feedback from users. Originality . The Guidelines are based on the original scientifi c research done for the doctoral thesis and are an integral part of it. They represent practical application and a contribution to the development of library services on social networks.
As most European countries, Croatia, as well, went into full lockdown during the spring COVID-19 outbreak on 19 March 2020, when all public services, including public libraries, were closed. Public ...libraries were closed to public for 38 days. During that time, Croatian public libraries went through a major change in just a couple of days (literally over the weekend) and transformed their physical services into virtual ones. Their online presence grew by the day and the amount and diversity of created or shared content was amazing to see, as well as the response of patrons and public, who engaged with libraries more than ever by following, commenting, and sharing digital content created or shared by public libraries.
Cilj. Cilj je rada predstaviti rezultate istraživanja načina na koji su knjižnice prihva- tile i koristile društvenu mrežu Facebook kao odgovor na izvanredne prilike koje je pro- uzročila pandemija ...nove bolesti COVID-19. Hrvatska je, kao i većina europskih država, u proljeće 2020., u vrijeme izbijanja pandemije, ušla u potpuni lockdown. Sve javne službe u Hrvatskoj, uključujući i narodne knjižnice, zbog pandemije morale su zatvoriti vrata korisnicima na 38 dana, počevši od 19. ožujka 2020. godine. Hrvatske narodne knjižnice suočile su se sa značajnim promjenama u svojem poslovanju jer su tradicio- nalne knjižnične službe morale u kratkom vremenu transformirati u virtualno okruženje, stvarajući i dijeleći raznolike digitalne sadržaje na Facebooku, često i na dnevnoj bazi.
Pristup/metodologija/dizajn. Rad istražuje aktivnosti narodnih knjižnica na Fa- cebooku, kojima su knjižnice nastavile služiti zajednici tijekom lockdowna. Prikazano istraživanje utemeljeno je na analizi objava narodnih knjižnica na Facebook stranicama. Provedeno je tijekom srpnja 2020. godine na 208 hrvatskih narodnih knjižnica, tj. na uzorku od 146 knjižnica koje su u istraživačkom razdoblju imale Facebook stranicu.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da su hrvatske narodne knjižnice uspješ- no odgovorile na izazove u novoj, dotad nepoznatoj situaciji, pokazujući da su sposobne brzo se prilagoditi i na odgovarajući način koristiti digitalne tehnologije. Knjižnice su razvile inovativne prakse, postajući sve kreativnije. Rezultat je bio pregršt sadržaja, na Facebooku, ali i na drugim društvenim mrežama, namijenjenog najširoj publici, od radionica za djecu i odrasle, prenošenja uživo online događanja, do organizacije virtual- nih izložbi i prikupljanja relevantnih izvora informacija za istraživanje i učenje. Odaziv javnosti, odnosno uključivanje zajednice, bio je veći od očekivanog, uključujući slije- đenje, komentiranje i dijeljenje digitalnog sadržaja, kreiranog ili podijeljenog od strane narodnih knjižnica. Još jedan od učinaka izazvanog krizom bilo je ubrzano omogućava- nje novih digitalnih usluga narodnih knjižnica, primjerice mogućnost online učlanjenja i posudba e-knjiga.
Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje prvi put na jednom mjestu donosi ak- tivnosti hrvatskih narodnih knjižnica na Facebooku u izvanrednim okolnostima lock- downa, a rezultati mogu potaknuti ostale knjižnice da u svoje poslovanje uvrste primjere ovdje predstavljene dobre prakse.
Radi osjetljivosti građe koju čuvaju, knjižnice moraju pridavati mnogo pažnje zaštiti od požara. Neispravne instalacije, manjak ili nepostojanje minimalne protupožarne zaštite izazivaju nesreću koja ...može imati nesagledive posljedice, kulturne i financijske. Osiguravanje zaštite knjižničnih zgrada i zbirki uvjet je izbjegavanja katastrofa. Mjere zaštite omogućavaju da se rizici i posljedice smanje na najmanju moguću mjeru. Stoga je zaštita od požara u knjižnicama, bez obzira na tip, iznimno važna. Zakoni, smjernice i pravilnici propisuju mjere zaštite koje je potrebno poduzeti, ali postavlja se pitanje koliko se oni poštuju i provode. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti kako se poštuje zakon o protupožarnoj zaštiti u hrvatskim županijskim matičnim knjižnicama i narodnim knjižnicama Sisačko-moslavačke županije, čija je odgovornost za provođenje mjera zaštite i jesu li postojeće mjere u narodnim knjižnicama zadovoljavajuće.
PDF
