Cilj je rada provjeriti učinkovitost individualnih psiholoških tretmana provedenih u okviru Psihološkog savjetovališta Sveučilišta u Rijeci te provjeriti osjetljivost upitnika CORE-OM na promjene ...uslijed tretmana. U ispitivanju je sudjelovalo ukupno 438 studenata riječkog Sveučilišta (od čega 70.3% djevojaka) u dobi od 17 do 32 godine, koji su su se javili u Psihološko savjetovalište zbog različitih teškoća, a najčešće zbog akademskih problema, anksioznih stanja, interpersonalnih problema i depresivnosti. Utvrđeno je da 60.1% studenata koji su se javili u Savjetovalište završava tretman, 36% ih prekida savjetovanje bez pojašnjenja, dok ih je 3.9% preusmjereno na drugo odgovarajuće mjesto. Savjetovanje u prosjeku traje šest susreta. Posebno su analizirani podaci 130 studenata koji su završili individualni tretman i ispunili upitnike CORE-OM, BDI i BAI prije i nakon tretmana. Rezultati upućuju na značajno prosječno smanjenje simptoma nakon provedenog tretmana na svim primjenjenim mjerama. Kako bi se utvrdilo jesu li promjene koje evidentira upitnik CORE-OM nakon tretmana statistički značajne na razini svakog pojedinog klijenta, korištena je metoda pouzdane i klinički značajne promjene. Izračunavanjem indeksa pouzdanosti promjene utvrđeno je da čak 92% klijenata iz kliničke skupine (s rezultatom na CORE-OM upitniku od 1.38 i višim) doživljava značajno poboljšanje ili oporavak, dok 72% iz nekliničke skupine (s rezultatom na CORE-OM upitniku ispod 1.38) postiže značajno poboljšanje. Zaključuje se da su provedeni savjetodavni tretmani vrlo uspješni. U daljnjem se praćenju efikasnosti provedenih psiholoških tretmana sa studentima preporuča korištenje upitnika CORE-OM s obzirom na to da je kratka, pouzdana i valjana mjera koja visoko korelira s rezultatima na skalama depresivnosti i anksioznosti, što su najčešći simptomi psihološke nelagode studenata koji traže pomoć u Savjetovalištu.
The main goal of the study was to evaluate psychological treatments of students at the University Counseling Center in Rijeka. The second goal was to check the usefulness of CORE-OM questionnaire as ...a measure for treatment changes. Of all the students at the University of Rijeka who asked for help at the Counseling Center, 438 participated in the study (70.3% were female, age from 17 to 32 years). Among the main reasons for seeking help were learning problems, anxiety, depression and interpersonal difficulties.
Of those students who have asked for help, 60.1% have finished the treatment, 36% have quitted the counseling without explanation and 3.9% were transferred to other services. The treatments lasted 6 sessions on average.
The data of 130 students who have finished the individual treatment and who have filled out the questionnaires (CORE-OM, BDI, and BAI) at the beginning and at the end of treatment were analyzed. On average, the results showed a significant decrease in all measured symptoms after the treatment. RCSC method (reliable and clinically significant change) was used to check if the changes are statistically significant on the individual level of each client. Reliable Change Index showed that 92% of clients in the clinical group (CORE-OM score above 1.37) experienced significant improvement or recovery, while 72% of the clients from nonclinical group (CORE-OM score bellow 1.38) achieved significant improvement.
It is concluded that psychological treatments with students have been very successful. CORE-OM could be recommended for further evaluation of psychological treatments as it is a reliable and valid measure that highly correlates with the measures of depression and anxiety, which were the most common symptoms of psychological problems of students seeking help at the Counseling center.
The main goal of the study was to evaluate psychological treatments of students at the University Counseling Center in Rijeka. The second goal was to check the usefulness of CORE-OM questionnaire as ...a measure for treatment changes. Of all the students at the University of Rijeka who asked for help at the Counseling Center, 438 participated in the study (70.3% were female, age from 17 to 32 years). Among the main reasons for seeking help were learning problems, anxiety, depression and interpersonal difficulties. Of those students who have asked for help, 60.1% have finished the treatment, 36% have quitted the counseling without explanation and 3.9% were transferred to other services. The treatments lasted 6 sessions on average. The data of 130 students who have finished the individual treatment and who have filled out the questionnaires (CORE-OM, BDI, and BAI) at the beginning and at the end of treatment were analyzed. On average, the results showed a significant decrease in all measured symptoms after the treatment. RCSC method (reliable and clinically significant change) was used to check if the changes are statistically significant on the individual level of each client. Reliable Change Index showed that 92% of clients in the clinical group (CORE-OM score above 1.37) experienced significant improvement or recovery, while 72% of the clients from nonclinical group (CORE-OM score bellow 1.38) achieved significant improvement. It is concluded that psychological treatments with students have been very successful. CORE-OM could be recommended for further evaluation of psychological treatments as it is a reliable and valid measure that highly correlates with the measures of depression and anxiety, which were the most common symptoms of psychological problems of students seeking help at the Counseling center.
Brojna istraživanja potvrđuju učinkovitost tehnike izlaganja zbog čega se ta tehnika smatra prvim izborom u tretmanu većine anksioznih poremećaja. Unatoč tome u praksi se tehnika nedovoljno ...primjenjuje. Osim nesklonosti klijenata da se izlažu neugodi, tome pridonose i negativni stavovi terapeuta prema primjeni ove tehnike. Cilj je istraživanja ispitati stavove terapeuta prema terapiji izlaganjem, te razlike u vjerovanjima s obzirom na tip i razinu psihoterapijske edukacije, kao i na iskustvo u primjeni ove terapije. U istraživanju je sudjelovalo 226 terapeuta različitih psihoterapijskih usmjerenja i razina edukacije. Ispitanici su ispunili kratki online upitnik koji je sadržavao Ljestvicu vjerovanja terapeuta o izlaganju. Rezultati pokazuju da terapeuti bihevioralno-kognitivnog usmjerenja i oni koji u svom radu primjenjuju tehniku izlaganja imaju pozitivniji stav prema njezinoj primjeni u odnosu na terapeute drugih psihoterapijskih usmjerenja i one koji je u svom radu ne koriste. Među bihevioralno-kognitivnim terapeutima, akreditirani terapeuti, supervizori i supervizanti imaju pozitivniji stav od terapeuta na nižim stupnjevima edukacije. Može se zaključiti da znanje i pozitivna vjerovanja o terapiji izlaganjem potiču primjenu ove tehnike, a pozitivna iskustva u primjeni povratno podržavaju i jačaju pozitivna vjerovanja o njoj. Preporuča se da se u okviru edukacije iz bihevioralno-kognitivne terapije radi na prepoznavanju i mijenjanju potencijalnih disfunkcionalnih vjerovanja o terapiji izlaganjem.
Socijalni anksiozni poremećaj je pretjerani strah koji osoba doživljava u različitim socijalnim situacijama u kojima
postoji mogućnost procjenjivanja od strane drugih ljudi. Zbog straha da će biti ...negativno procijenjene te korištenja
izbjegavanja i sigurnosnih ponašanja kao strategije suočavanja sa strahom, socijalno anksiozne osobe upadaju u začarani
krug koji održava problem.
U radu je prikazan grupni bihevioralno-kognitivni tretman studenata sa socijalnom anksioznosti u trajanju od 8 susreta
i jednim susretom praćenja u koji je bilo uključeno 6 studenata u dobi od 19 do 29 godina. Ciljevi tretmana bili su:
poučiti studente kako se nositi s anksioznosti, poboljšati svakodnevno funkcioniranje povećavanjem broja situacija s
kojima se suočavaju te motivirati studente na nastavak izlaganja nakon završetka tretmana. Korištene su bihevioralne
i kognitivne intervencije s naglaskom na postupno izlaganje i kognitivno restrukturiranje.
Nakon tretmana klijenti izvještavaju o boljoj funkcionalnosti te postižu niže rezultate na mjerama socijalne anksioznosti.
Cilj je rada provjeriti učinkovitost individualnih psiholoških tretmana provedenih u okviru Psihološkog savjetovališta Sveučilišta u Rijeci te provjeriti osjetljivost upitnika CORE-OM na promjene ...uslijed tretmana. U ispitivanju je sudjelovalo ukupno 438 studenata riječkog Sveučilišta (od čega 70.3% djevojaka) u dobi od 17 do 32 godine, koji su su se javili u Psihološko savjetovalište zbog različitih teškoća, a najčešće zbog akademskih problema, anksioznih stanja, interpersonalnih problema i depresivnosti.
Utvrđeno je da 60.1% studenata koji su se javili u Savjetovalište završava tretman, 36% ih prekida savjetovanje bez pojašnjenja, dok ih je 3.9% preusmjereno na drugo odgovarajuće mjesto. Savjetovanje u prosjeku traje šest susreta.
Posebno su analizirani podaci 130 studenata koji su završili individualni tretman i ispunili upitnike CORE-OM, BDI i BAI prije i nakon tretmana. Rezultati upućuju na značajno prosječno smanjenje simptoma nakon provedenog tretmana na svim primjenjenim mjerama. Kako bi se utvrdilo jesu li promjene koje evidentira upitnik CORE-OM nakon tretmana statistički značajne na razini svakog pojedinog klijenta, korištena je metoda pouzdane i klinički značajne promjene. Izračunavanjem indeksa pouzdanosti promjene utvrđeno je da čak 92% klijenata iz kliničke skupine (s rezultatom na CORE-OM upitniku od 1.38 i višim) doživljava značajno poboljšanje ili oporavak, dok 72% iz nekliničke skupine (s rezultatom na CORE-OM upitniku ispod 1.38) postiže značajno poboljšanje.
Zaključuje se da su provedeni savjetodavni tretmani vrlo uspješni. U daljnjem se praćenju efikasnosti provedenih psiholoških tretmana sa studentima preporuča korištenje upitnika CORE-OM s obzirom na to da je kratka, pouzdana i valjana mjera koja visoko korelira s rezultatima na skalama depresivnosti i anksioznosti, što su najčešći simptomi psihološke nelagode studenata koji traže pomoć u Savjetovalištu.
Međugeneracijski prijenos privrženosti podrazumijeva povezanost mentalnih reprezentacija roditelja o prošlim iskustvima privrženosti s ponašanjem roditelja i kvalitetom privrženosti djeteta. U radu ...je opisano ispitivanje sadašnjih odnosa privrženosti i percepcija prošlih odnosa s majkom na uzorku od 287 učenika trećih razreda gimnazije i 198 majki.
Primijenjena je klaster analiza kako bi se ispitanici klasificirali na temelju Upitnika stila privrženosti. Dobivna su četiri klastera koji odgovaraju uobičajenoj podjeli kategorija privrženosti.
Odbacivanje od strane majke koje percipiraju adolescenti umjereno je povezano s odbacivanjem, a u niskoj je korelaciji s kontrolom koju su doživljavale njihove majke od svojih majki u prvih 15 godina života te s brigom koju su percipirale njihove majke od svojih majki. Podudarnost kvalitete privrženosti majki i njihove adolescentne djece potvrđuju i relativno niske, ali značajne korelacije između istih dimenzija privrženosti koje mjere sadašnje odnose. Rezultati upućuju na neke generacijske razlike u percepciji odnosa s majkom. Majke percipiraju značajno manje brige, više kontrole i odbacivanja od strane svoje majke nego adolescenti. Adolescenti i majke s bojažljivim stilom privrženosti percipiraju značajno manju majčinu brigu, a značajno veću kontrolu i majčino odbacivanje.
PDF