Rad donosi dosad nepoznate detalje iz profesionalnog i privatnog života Ludmille Weiser, sudeći po pronađenim izvorima, prve hrvatske profesionalne violinistice i violinske virtuoskinje. Dosad se tek ...kratko spominjala, s brojnim biografskim pogreškama, većinom u radovima starije generacije muzikologa (Kuhač, Goglia, Širola i dr.), koji su pisali o dijelu njezine karijere vezanom uz školovanje u današnjem Hrvatskom glazbenom zavodu. Ovaj rad zaokružuje njezin bogati životopis. Na kraju rada popis je dosad pronađenih koncerata diljem Europe, glazbenika koji su u njima sudjelovali, skladbi koje su se izvodile te je priložena bibliografija radova koji spominju Ludmillu Weiser.
List Pravo pokrenuo je u studenom 1895. godine mladi pravaš Đuro Rašica. Bile su to, pored Supilove Crvene Hrvatske, druge pravaške političke novine u Dubrovniku. Proučavanjem Prava dolazi se do ...saznanja o podvajanju unutar dubrovačke organizacije Stranke prava, kao refl eksiji na raskol među pravašima u Banskoj Hrvatskoj (1895). Pravo zagovara čvrstu nacionalnu ideologiju i program “Ujedinjenja i Slobode svih Hrvata”. Protivi se suradnji pravaša s Narodnom strankom u Dubrovniku. Pristaše te suradnje na stranicama Supilove Crvene Hrvatske zagovaraju približavanje dubrovačkim srbokatolicima i Narodnoj stranci. Zbog neprikladne klasifi kacije u Državnom arhivu u Zadru komplet od osam brojeva Prava bilo je teško pronaći.
Žuljanska prezimena i toponimija Baguzej, Jadran Jeić; Vidović, Domagoj
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
12/2017, Letnik:
43, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
U ovome se radu obrađuje oko 140 toponima naselja Žuljana na poluotoku Pelješcu. U uvodnome se dijelu opisuje zemljopisni smještaj te donosi kratak povijesni pregled. Zatim se donose povijesne ...potvrde žuljanskih prezimena koja se antroponomastički obrađuju. Daje se i kratak opis žuljanskoga govora, osobito njegovih posebnosti u naglasnome sustavu. U središnjemu se dijelu obrađuju žuljanski toponimi, među kojima se izdvajaju toponimi tvoreni dalmatskim pridjevom san(c)tu(s) (povijesni toponim Sutžulijan te suvremeni Sutivan i Sutnikolica) te toponimi koji su odrazom pretkršćanskih vjerovanja (npr. toponim Tintilini).
Family names and toponymy of Žuljana Domagoj Vidović; Jadran Jeić Baguzej
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
01/2017, Letnik:
43, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
In the paper around 140 toponyms from Žuljana on the peninsula of Pelješac are analyzed. In the introduction of the paper, a geographical and historical overview is given. Then historical ...confirmations of family names from Žuljana, which are analyzed from the anthroponomastic viewpoint, are given. A brief description of the speech of Žuljana is given focusing on the accentuation system. In the main part of the paper, the toponymy of Žuljana is analyzed, especially the most prominent toponyms formed by the Dalmatian adjective san(c)tu(s) (historical toponym Sutžulijan as well as Sutivan and Sutnikolica) and toponyms motivated by pre-Christian beliefs (e.g. toponym Tintilini).
U Dubrovačkim muzejima, Zbirci varia Kulturno-povijesnog muzeja, čuva se gitara koju je u Dubrovniku 1828. sagradio Antonio Bino. Riječ je vjerojatno o najstarijem primjerku gitare koju je na ...području hrvatskih zemalja izradio naturalizirani graditelj. Rad donosi novootkrivene spoznaje o njegovu životu, koje se temelje na pronađenim arhivskim izvorima. Antonija Bina smješta se u kontekst njegovih suvremenika - graditelja gitara, koji su tijekom 19. stoljeća djelovali na području hrvatskih zemalja - Franje Finka i Ivana Weisera. Binova gitara predstavlja rijedak primjerak ranoromantičke gitare u fundusima hrvatskih muzeja, ali i jedan od rijetkih sačuvanih instrumenata iz prve polovice 19. stoljeća koji su nastali na području hrvatskih zemalja uopće.
Rad donosi dosad neistraženu povijest obrtničko-glazbeničke obitelji Weiser njezinog dolaska iz Šleske u Zagreb na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Prate se tri generacije istaknutih članova, od ...razdoblja obrtničkih cehovskih udruženja vezanih uz najstarijeg predstavnika stolara Antuna Weisera Starijeg, preko povijesti radionice zaboravljenog glazbalara i cijenjenog graditelja tambura Ivana Weisera Starijeg, do kratkog prikaza iznimne glazbeničke karijere violinistice Ludmille Weiser. Uz nikad objavljene biografije Weiserovih donose se i mnoge nove spoznaje o tamburi kao tradicijskom glazbalu koje je pod utjecajem hrvatskog narodnog preporoda doživjelo procvat i potpunu preobrazbu iz manufakturnog u vrijedan obrtnički proizvod.
Alphonse M. Gutschy osmislio je 1890-ih godina vlastiti tamburaški sustav ugađanja, kako bi unaprijedio tamburu i približio je klasičnim orkestralnim glazbalima. Radi se o prvoj ozbiljno razrađenoj ...primjeni kromatskog kvintnog sustava ugađanja tambura na ovim prostorima. Isprva se radilo o dvoglasnom kvintnom sustavu, a od 1935., zajedno s partnerom Jeronimom Lukićem, Gutschy je uveo treći glas pa je sustav postao troglasni kvintni. Reforma je doživjela mnoge kritike tamburaške javnosti dok konačno nije usvojena. Danas se vrlo rijetko koristi u pojedinim orkestrima, ali je zasigurno imala veliki utjecaj na razvoj tambure kao orkestralnog glazbala. O povijesti reforme i životima njezinih utemeljitelja nikad, do ovog rada, nije opširnije pisano.
Radionica tambura Andrije Cara iz Bedekovčine osnovana je 1894. u Zagrebu na uglu Vlaške i Ružične (danas Kurelčeve). Proizvodila je i prodavala većinom tambure u vrijeme procvata tamburaške glazbe, ...ali u njoj se mogao naći širok asortiman različitih instrumenata i popratnog pribora. Više put je mijenjala vlasnike i lokacije. Uspješno je konkurirala onovremenim domaćim proizvođačima glazbala. Uz radionicu su usko povezani i majstori koji su u njoj izučili ili usavršili zanat, poput Gjure Štape i Ivana (Janka) Cara. Svojim dugogodišnjim djelovanjem prestala je početkom 1932. Koliko se zna, do ovoga rada nikad prije nije o njoj pisano.
U radu, koji se temelji na mojim višegodišnjim istraživanjima zagrebačkih glazbalarskih radionica XIX. st., predstavljene su skraćene biografije osoba uključenih u povijest tambure i glazbalarstva ...općenito koje su rođene ili su podrijetlom iz Hrvatskoga zagorja, a ostavile su neizbrisiv trag u razvoju našega omiljenoga tradicijskoga glazbala.
PDF
