Population development on the islands is mostly conditioned by the distance from the mainland and by the means of transport connecting them with it. The aim of this work was to research the dynamics ...of certain demographic components of the Island of Krk. Namely, it analyses the changes of population of the Island of Krk from 1857 to 2011. The analysis has shown that the decreasing number of inhabitants of the island from the early 20th century is correlated with the processes of urbanization of the town of Rijeka, while the increase of the number of inhabitants on the island from the 1970s onwards is related with suburbanization, which was significantly influenced by the construction of the Krk bridge. Since the 1970s, the west and north sides of the island have recorded more positive demographic indicators than the east and southeast sides. This can be explained by better conditions for the development of tourism on the west side of the island, and the proximity of Rijeka. Therefore, since the mid 19th century, the mean centre of population has shifted towards the northwest. Reprinted by permission of Drustvena Istrazivanja
U radu se proučavaju promjene u sastavu stanovništva prema narodnosti u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji od 1991. do 2011. te se analiziraju čimbenici koji su utjecali na te promjene. Posebna se ...važnost pridaje proučavanju dviju najzastupljenijih etničkih skupina – Hrvata i Srba. Analizom popisnih podataka pokazuje se da su najveće promjene zabilježene u prvome međupopisnom razdoblju od 1991. do 2001. što autori vežu uz zbivanja povezana s emigracijom, Domovinskim ratom, starenjem stanovništva i promjenama u popisnim metodologijama. Prema popisu stanovništva iz 1991., u obje je županije većinski bilo prisutno stanovništvo hrvatske narodnosti, dok su Srbi predstavljali najbrojniju nacionalnu manjinu sa značajnim udjelom od 25,4% u Karlovačkoj te 36,4% u Ličko-senjskoj županiji. Popis iz 2001. bilježi nacionalnu homogenizaciju u narodnosnom sastavu stanovništva obiju županija s izraženijom dominacijom Hrvata (oko 85% u obje županije). Najnoviji popis stanovništva iz 2011. nije donio znatnije promjene u narodnosnom sastavu u odnosu na prethodni u Karlovačkoj županiji, dok je u nekim dijelovima Ličko-senjske županije zabilježena značajnija promjena zbog povratka hrvatskih građana srpske nacionalne pripadnosti. Proučavana se problematika sagledava i u kontekstu krajnje nepovoljnoga općeg demografskog stanja okarakteriziranog izrazitim starenjem stanovništva i depopulacijom u dvije promatrane županije te nepovoljnim ekonomskim prilikama u njima.
Razvoj naseljenosti otoka uvjetovan je ponajviše udaljenošću od
kopna i načinom prometnoga povezivanja. Otok Krk je danas
sa zaleđem povezan mostom i zračnim linijama, a s ostalim
otocima trajektnim ...linijama. Cilj je rada istražiti i objasniti dinamiku
određenih demografskih komponenti na otoku. U radu se
promatra promjena naseljenosti otoka Krka od 1857. do 2011.
godine (razdoblje između prvoga i najnovijega popisa stanovništva).
Utvrđeno je da je smanjenje broja stanovnika od
početka 20. stoljeća povezano s procesima urbanizacije Rijeke,
dok je povećanje broja stanovnika otoka od sedamdesetih godina
20. stoljeća povezano s procesom suburbanizacije istoga
grada, na što je znatno utjecala izgradnja Krčkog mosta. Od
sedamdesetih godina 20. stoljeća do danas zapadna i sjeverna
strana otoka bilježe pozitivnije demografske pokazatelje od istočne
i jugoistočne strane. To se može objasniti boljim preduvjetima
za razvoj turizma na zapadnoj strani otoka te razvojem
industrije i većom blizinom Rijeke. Stoga od sredine 19. stoljeća
do danas pratimo premještanje težišta naseljenosti otoka u
smjeru sjeverozapada, a u skladu s tim je i elipsa naseljenosti za
2011. položena sjeverozapadnije nego ona za 1857. godinu.
Population development on the islands is mostly conditioned by the distance from the mainland and by the means of transport connecting them with it. The aim of this work was to research the dynamics ...of certain demographic components of the Island of Krk. Namely, it analyses the changes of population of the Island of Krk from 1857 to 2011. The analysis has shown that the decreasing number of inhabitants of the island from the early 20th century is correlated with the processes of urbanization of the town of Rijeka, while the increase of the number of inhabitants on the island from the 1970s onwards is related with suburbanization, which was significantly influenced by the construction of the Krk bridge. Since the 1970s, the west and north sides of the island have recorded more positive demographic indicators than the east and southeast sides. This can be explained by better conditions for the development of tourism on the west side of the island, and the proximity of Rijeka. Therefore, since the mid 19th century, the mean centre of population has shifted towards the northwest.
In this article the authors deal with the changes in the ethnic structure of Karlovac and Lika-Senj counties in the period from 1991 to 2011 and analyse the factors influencing these changes. Special ...attention is given to the two most represented ethnic groups in Croatia – the Croats and the Serbs. Analysing the census data the authors emphasize that the most significant changes have been registered in the first analysed inter-census period from 1991 to 2001 what is ascribed to emigration, the Croatian War of Independence, population ageing and changes in the population census methodology. According to the population census from 1991 both counties recorded the majority of residents of Croatian ethnicity, while the population of Serbian ethnic group represented the most numerous national minority counting significant proportion of 25.4% in Karlovac and 36.4% in Lika-Senj County. The 2001 population census recorded national homogenization in the ethnic structure of both counties determined by the domination of Croats (counting around 85% in both counties). The data gathered by the most recent 2011 population census have not brought any significant changes in relation to the previous ones in Karlovac County, while in some parts of Lika-Senj County they registered a significant change associated with the return of the Croatian citizens of Serbian ethnicity. The studied issue was considered in the context of highly unfavourable general demographic situation characterised by significantly pronounced processes of population ageing and depopulation as well as by adverse economic conditions in the two analysed counties.
Razvoj naseljenosti otoka uvjetovan je ponajvise udaljenoscu od kopna i nacinom prometnoga povezivanja. Otok Krk je danas sa zaledem povezan mostom i zracnim linijama, a s ostalim otocima trajektnim ...linijama. Cilj je rada istraziti i objasniti dina-miku odredenih demografskih komponenti na otoku. U radu se promatra promjena naseljenosti otoka Krka od 1857. do 2011. godine (razdoblje izmedu prvoga i najnovijega popisa stanovnistva). Utvrdeno je da je smanjenje broja stanovnika od pocetka 20. stoljeca povezano s procesima urbanizacije Rijeke, dok je povecanje broja stanovnika otoka od sedamdesetih godina 20. stoljeca povezano s procesom suburbanizacije istoga grada, na sto je znatno utjecala izgradnja Krckog mosta. Od sedamdesetih godina 20. stoljeca do danas zapadna i sjeverna strana otoka biljeze pozitivnije demografske pokazatelje od is-tocne i jugoistocne strane. To se moze objasniti boljim preduvjetima za razvoj turizma na zapadnoj strani otoka te razvojem industrije i vecom blizinom Rijeke. Stoga od sredine 19. stoljeca do danas pratimo premjestanje tezista naseljenosti otoka u smjeru sjeverozapada, a u skladu s tim je i elipsa naseljenosti za 2011. polozena sjeverozapadnije nego ona za 1857. godinu. Kljucne rijeci: naseljenost, teziste naseljenosti, otok Krk, demografska dinamika, elipsa stanovnistva, litoralizacija Diferencijaciju kretanja broja stanovnika na razini gradova/opcina s obzirom na njihov prostorni smjestaj od druge polovice 19. stoljeca potvrDuje sljedece: u opcinama istocne, odnosno jugoistocne, strane otoka (opcine Baska, Dobrinj, Punat i Vrbnik) broj stanovnika 2011. godine bio je tek polovica njihovih maksimuma. Najveci broj stanovnika biljezi opcina Baska 1900. godine, u opcinama Dobrinj i Vrbnik 1910., a u opcini Punat 1921. S druge strane, Grad Krk te opcine Malinska-Dubasnica i Omisalj na zapadnoj, odnosno sjevernoj, stra-ni otoka upravo prema najnovijem popisu (2011.) biljeze naj-veci broj stanovnika. Iako su na pocetku 20. stoljeca (Omisalj 1900. godine,Malinska-Dubasnica1910.,Krk1931.)imalesekun-darni maksimum nakon kojega je uslijedio lagani pad broja stanovnika, uzastopni porast broja stanovnika biljeze od se-damdesetih (Omisalj), odnosno osamdesetih, godina 20. stoljeca (Krk, Malinska-Dubasnica). Razloge ovakve dvojnosti u kretanju broja stanovnika mozemo naci u razvoju industrije, intenzivnijem razvoju turizma i boljoj prometnoj povezano-sti Grada Krka te spomenutih opcina s kopnom. Ovakva ra-zlika u kretanju broja stanovnika ogleda se i u premjestanju tezista naseljenosti prema sjeverozapadu, odnosno premjesta-nje elipse naseljenosti prema sjeveru. Uspjesan turisticki oporavak u zadnjih desetak godina bio je pracen nastavkom vikendaske izgradnje na Krku. Zbog rat-nih okolnosti u Hrvatskoj jacanje vikendastva odvijalo se ne-sto usporenije u prvoj polovici 1990-ih, no smirivanjem ratnih prilika ono je dozivjelo nagli uzlet, koji se nastavio i na pocet-ku 2000-ih. Kao i u ranijim razdobljima, povecanju broja viken-dica na Krku u suvremenom razdoblju pogodovalo je povecanje njegove prostorne dostupnosti (Opacic, 2008). Naposljetku se moze zakljuciti kako su na kretanje broja stanovnika otoka Krka u promatranom razdoblju od 1857. do 2011. utjecali: 1) emigracija stanovnistva uzrokovana propa-danjem vinogradarstva i pomorstva, 2) efekti jake prekomor-ske emigracije, 3) izravni i neizravni demografski gubici pove-zani sa svjetskim ratovima, 4) efekti preseljavanja u urbane centre, posebice Rijeku, 5) naslijeDena populacijsko-naseljska struktura, 6) imigracija stanovnistva uvjetovana razvojem tu-rizma i 7) imigracija stanovnistva izazvana suburbanizacijom Rijeke, koja se ogleda i u izgradnji rijecke zracne luke i naft-noga terminala sedamdesetih godina te Krckoga mosta 1980. godine.
Population development on the islands is mostly conditioned by the distance from the mainland and by the means of transport connecting them with it. The aim of this work was to research the dynamics ...of certain demographic components of the Island of Krk. Namely, it analyses the changes of population of the Island of Krk from 1857 to 2011. The analysis has shown that the decreasing number of inhabitants of the island from the early 20th century is correlated with the processes of urbanization of the town of Rijeka, while the increase of the number of inhabitants on the island from the 1970s onwards is related with suburbanization, which was significantly influenced by the construction of the Krk bridge. Since the 1970s, the west and north sides of the island have recorded more positive demographic indicators than the east and southeast sides. This can be explained by better conditions for the development of tourism on the west side of the island, and the proximity of Rijeka. Therefore, since the mid 19th century, the mean centre of population has shifted towards the northwest. PUBLICATION ABSTRACT
Države koje imaju pravilan, odnosno ravnomjerno raspoređen urbani sustav, imaju bolje preduvjete za ravnomjerni razvoj pri čemu upravo srednji gradovi imaju ključnu ulogu jer imaju više centralnih ...funkcija od malih gradova, a istovremeno mogu (i trebaju) imati značajnu centralnu ulogu u prostoru i tako rasteretiti velike gradove.
In this article the authors deal with the changes in the ethnic structure of Karlovac and Lika-Senj counties in the period from 1991 to 2011 and analyse the factors influencing these changes. Special ...attention is given to the two most represented ethnic groups in Croatia -- the Croats and the Serbs. Analysing the census data the authors emphasize that the most significant changes have been registered in the first analysed inter-census period from 1991 to 2001 what is ascribed to emigration, the Croatian War of Independence, population ageing and changes in the population census methodology. According to the population census from 1991 both counties recorded the majority of residents of Croatian ethnicity, while the population of Serbian ethnic group represented the most numerous national minority counting significant proportion of 25.4% in Karlovac and 36.4% in Lika-Senj County. The 2001 population census recorded national homogenization in the ethnic structure of both counties determined by the domination of Croats (counting around 85% in both counties). The data gathered by the most recent 2011 population census have not brought any significant changes in relation to the previous ones in Karlovac County, while in some parts of Lika-Senj County they registered a significant change associated with the return of the Croatian citizens of Serbian ethnicity. The studied issue was considered in the context of highly unfavourable general demographic situation characterised by significantly pronounced processes of population ageing and depopulation as well as by adverse economic conditions in the two analysed counties.
Analiziraju se promjene dobnoga sastava stanovništva otoka Krka u razdoblju 1961. – 2011. godine na tri razine – otok Krk u cijelosti, jedinice lokalne samouprave i prema udaljenosti naselja od ...obale. Kombinacijom različitih statističkih metoda analizirani su podatci popisa stanovništva i vitalne statistike. Utvrđen je početak procesa demografskoga starenja na otoku Krku, kao i u Hrvatskoj, u drugoj polovici 20. st. Taj proces na otoku Krku nije se stalno pojačavao, nego je u pojedinim popisima zabilježeno pomlađivanje stanovništva, ali u razdoblju nakon 1991. godine stanovništvo Krka uzastopno stari. Rezultati analize većine pokazatelja na razini jedinica lokalne samouprave potvrdili su za razdoblje 1961. – 2011. godine na otoku Krku prostornu diferencijaciju demografskih pokazatelja. Rezultati najnovijega popisa također pokazuju prestanak postojanja polarizacije temeljene na ostarjelosti stanovništva između jedinica lokalne samouprave kao i između naselja s obzirom na udaljenost od obale.
PDF
