Udbina – Gradina je jedini lokalitet iz razdoblja kasnog srednjeg (15. stoljeće) – novog vijeka (16. – 17. stoljeće) s većom količinom arheobotaničkih ostataka do sada analiziran na području ...Hrvatske. Na lokalitetu je nađena veća količina krupnozrnih žitarica u čijem sastavu je najdominantnija nepljevičasta pšenica (Triticum aestivum grupa) te manja količina korovnih primjesa. Napravljen je pregled karpoloških rezultata do sada istraženih i objavljenih srednjo- i novovjekovnih lokaliteta na području Hrvatske te usporedba s novoistraženim lokalitetom udbinske Gradine.
Udbina – Gradina is the only site from the Late Middle Ages (15th century) to the Post-Medieval Period (16th–17th century) with a considerable amount of archaeobotanical remains analysed so far in Croatia. A significant quantity of large-grain cereals was found onsite, the most dominant of which was free-threshing wheat (Triticum aestivum group), as well as a smaller quantity of weed admixtures. We present an overview of the carpological results of the thus far researched and published medieval and post-medieval sites in Croatia and provide a comparison with the newly researched site of Udbina – Gradina.
Romanički mač iz Jošana Kolak, Tatjana
Starohrvatska prosvjeta,
06/2021, Letnik:
III, Številka:
47
Paper
Odprti dostop
Pri iskopnim radovima na sanaciji padine na kojoj se nalazi srednjovjekovna crkva sv. Ivana u selu Jošane na Krbavskom polju, pronađen je 2015. g. u devastiranom grobu dvosječni romanički mač. ...Prema odlikama datira se u prvu polovicu 13. st. i pripada Oakeshott tipu XIIA ili XI, s glavicom tipa Na i križnicom 1A. Analogni primjerci pronađeni su na širokom prostoru središnje i jugoistočne Europe, od Švicarske do Rumunjske. Proizvodnja takvih mačeva pripisuje se radionicama na području južne Njemačke, a njihovo širenje na istočnu mađarsku granicu povezuje se s djelovanjem teutonskog reda.
U radu se iznose dosadašnje spoznaje o arheološkoj baštini lovinačkog prostora
od prapovijesti do kraja srednjeg vijeka i početka novovjekovlja. Kao i cjelokupno
područje Like, kulturno naslijeđe je ...tijekom burne i hirovite povijesti bilo izlo-
ženo kontinuiranoj devastaciji i sekundarnoj uporabi. Premda dosad provedena
istraživanja nisu velikog obima, nedvojbeno omogućuju uvid u arheološku sliku
– od prapovijesnih japodskih gradinskih lokaliteta kasnog brončanog i starijeg
željeznog doba, ostataka vicinalne rimske ceste ili sporadičnih sepulkralnih rimskih nalaza do gotovo nezamjetnih ostataka arhitekture srednjovjekovnih utvrda Lovinca, Vranika, Sv. Roka, Ričica, Raduča do, tek brojnih toponima koji nas
usmjeravaju ka dosad neubiciranim i nedeterminiranim lokalitetima.
Autorica u radu rezimira rezultate desetegodišnjega arheološkog istraživanja na srednjovjekovnom sakralnom lokalitetu Crikvine, u smiljanskom zaselku Čovini. Riječ je o dvjema jednobrodnim romaničkim ...crkvama, od kojih je starija građena krajem 13. st.
Vrlo brzo građena je nova te je tijekom dva stoljeća u nekoliko navrata preuređivana ili sanirana. Uz lađe crkvi i unutar njih nalazilo se višelojno groblje žitelja te je istraženo 176 ukopa in situ. U 44 groba pronađeni su prilozi koji pripadaju horizontu kraja kasnoga
razvijenog i kasnoga srednjeg vijeka (od druge polovice 13. do kraja 15. i početka 16. st.)
u Hrvatskoj.
The roots of the disappearance of traditional life in Lika, and with it of the inherited material and spiritual culture, might be explained by several factors — historical, economic and demographic. ...The interaction of those factors leads us to knowledge that it is the last moment for preserving the cultural identity of Lika.
Višegodišnjim istraživanjem pećine Bobinac-Kozerina iznad Sinca došlo se do vrlo zanimljivih arheoloških nalaza. Čitave keramičke posude, ostaci gorenja u zadnjoj dvorani, te više komada dobro ...očuvanih drva naslaganih u srednjem dijelu pećine, od kojih je jedan komad izdubljen i izgleda da je korišten kao baklja, kao i vrlo dobro očuvani ulomci keramičkih posuda u prvoj dvorani i malom kanalu na dnu ove pećine. Čini se da su u Bobinac – Kozerinu ljudi ulazili višekratno, unoseći keramičke posude zasad nepoznatoga sadržaja, da su unutra palili vatru, boravili, unosili drvo (analize su pokazale da se radi o hrastu) i naravno baklje, te sagradili jedan kameni podest na samome kraju pećine. O višekratnoj upotrebi i to više ljudi, govore izlizanost stijena na nekoliko mjesta pogodnih za hvatanje pri prolasku u unutrašnjosti pećine kao i veća količina (pa i poprilično velikih) keramičkih posuda. O namjeni ove pećine u prapovijesti je postavljeno više mogućih hipoteza. Radi li se o svetom ili profanom prostoru, tj. da li je to bila neka vrsta svetišta ili opet zbjeg u nekoj neprilici? Svakako se nakon dosadašnjih obavljenih analiza može reći da se radi o nalazima iz srednjeg brončanog doba. Vrlo je zanimljivo da se radi o speleološkom objektu svega nešto preko kilometar (a u istom brdskom masivu) udaljenom od čuvenog srednjobrončanodobnog lokaliteta - pećine Bezdanjače pod Vatinovcem. Ipak, uz sva istraživanja i analize te znanstvene spoznaje priroda i namjena ovog nalazišta ostaju obavijene velom tajne već više od 3 tisućljeća.
PDF
