Istra kroz željezno doba Mihovilić, Kristina
Arheološki vestnik (Acta archaeologica),
06/2021, Letnik:
72
Journal Article
Recenzirano
Istra v železni dobi
Predstavljen je kratek pregled arheoloških raziskav železne dobe v Istri, od začetkov v 19. stoletju do najnovejših arheoloških izkopavanj. Ob tem je poudarjen doprinos ...prof. Staneta Gabrovca k poznavanju istrske železne dobe, ki ga je prispeval z raziskavami, zgledom in spodbudami svojim študentom na Filozofski fakulteti Univerze v ljubljani. Sledi prikaz kronološke sheme za istrsko kulturno skupino, njen kulturni razvoj je razčlenjen na šest časovnih stopenj (I–VI). Značilno je, da se v pogrebnem obredju obdrži sežiganje umrlih od začetkov v 12. st. pr. n. št. (Istra I) pa vse do rimskega podjarmljenja konec 3. oz. na začetku 2. st. pr. n. št. (Istra VIa). Čeprav se v kulturnem razvoju nakazuje kontinuiteta, je v materialni kulturi posameznih kronoloških stopenj zaslediti spremembe. Na eni strani odsevajo stike Istre z drugimi kraji, ki so bili osnovani predvsem na pomorsko-trgovskih povezavah, na drugi kulturne vplive sosednjih in tudi bolj oddaljenih ekspanzivnih kulturnih skupin na Apeninskem polotoku (Piceni, Etruščani) in v severnojadranskem zaledju (Bologna, Este) ter jugovzhodnih Alpah (svetolucijska in dolenjska kulturna skupina). K boljšemu poznavanju istrske skupine v železni dobi so pripomogla nova odkritja izredno dobro ohranjenih naselbinskih ostalin in grobov v Pulju, Rovinju, Bermu in na Sv. Martinu nad limskim zalivom in Monbrodu ter lesena šivana ladja pri Zambratiji, radiokarbonsko datirana v čas 1120–930 pr. n. št.
Istra kroz željezno doba Kristina Mihovilić
Arheološki vestnik (Acta archaeologica),
06/2021, Letnik:
72
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Istra v železni dobi Predstavljen je kratek pregled arheoloških raziskav železne dobe v Istri, od začetkov v 19. stoletju do najnovejših arheoloških izkopavanj. Ob tem je poudarjen doprinos prof. ...Staneta Gabrovca k poznavanju istrske železne dobe, ki ga je prispeval z raziskavami, zgledom in spodbudami svojim študentom na Filozofski fakulteti Univerze v ljubljani. Sledi prikaz kronološke sheme za istrsko kulturno skupino, njen kulturni razvoj je razčlenjen na šest časovnih stopenj (I–VI). Značilno je, da se v pogrebnem obredju obdrži sežiganje umrlih od začetkov v 12. st. pr. n. št. (Istra I) pa vse do rimskega podjarmljenja konec 3. oz. na začetku 2. st. pr. n. št. (Istra VIa). Čeprav se v kulturnem razvoju nakazuje kontinuiteta, je v materialni kulturi posameznih kronoloških stopenj zaslediti spremembe. Na eni strani odsevajo stike Istre z drugimi kraji, ki so bili osnovani predvsem na pomorsko-trgovskih povezavah, na drugi kulturne vplive sosednjih in tudi bolj oddaljenih ekspanzivnih kulturnih skupin na Apeninskem polotoku (Piceni, Etruščani) in v severnojadranskem zaledju (Bologna, Este) ter jugovzhodnih Alpah (svetolucijska in dolenjska kulturna skupina). K boljšemu poznavanju istrske skupine v železni dobi so pripomogla nova odkritja izredno dobro ohranjenih naselbinskih ostalin in grobov v Pulju, Rovinju, Bermu in na Sv. Martinu nad limskim zalivom in Monbrodu ter lesena šivana ladja pri Zambratiji, radiokarbonsko datirana v čas 1120–930 pr. n. št.
U članku su prikazani rezultati sustavnih arheoloških istraživanja obrambenog sustava na gradini Monkodonja u razdoblju između 1997. i 2008. Pojedine karakteristike gradnje i promjene u gradnji, ...posebno ulaza, uspoređene su s drugim brončanodobnim gradinama na području Istre, kao i na području istočnog Sredozemlja. Predloženi su mogući uzroci kao i datacije promjena u gradnji bedema i vrata naselja u skladu s pojavom novog naoružanja, a samim time i s promjenama u načinu ratovanja.
U radu su prikazani ulomci helenističkih brončanih
situla zvonolikog i stamnoidnog tipa pronađeni na
području rimskoga kapitolija u Nezakciju, u razdoblju
između 1978. i 1983. godine. Obrađeni su ...tipološki,
zbog nejasnih stratigrafskih okolnosti. Zvonolike situle
predstavljaju proizvode etruščanskih radionica s kraja
4. i 3. st. pr. Kr., dok su ataše s lijevkom u obliku lavlje
glave dijelovi stamnoidnih situla, izrađivanih u makedonskim
i tračkim radionicama od sredine 4. do početka
3. st. pr. Kr. Predstavljaju dijelove luksuznog posuđa
vezanog uz konzumaciju vina, korištenog u svečanostima,
na banketima i simpozijima.
The fragments of three Daunian duck-shaped askoi were discovered in the course of excavations conducted at the beginning of the 20th century on the Iron Age necropolis at Nesactium, Croatia. In this ...work we compare the Nesactium askoi with similar vessels discovered on the territories of the eastern Mediterranean and Italy, from the late Eneolithic period to the early Iron Age. We conclude that the finds from Nesactium belong to subgeometrical Daunian pottery, phases I and II. Publication Abstract
Systematic archaeological excavations at the site Gropi-Stari Guran, located west of Vodnjan, Croatia, were carried out in the period 2002-2008. Documented was a thin cultural layer that followed the ...shape of bedrock, containing prehistoric pottery. Among recovered ceramic fragments, those that are most probably parts of the same vessel decorated with applied sharp cone-shaped bossets, are distinguished. Termoluminiscence technique for dating the ceramic fragments found in US 33 (in the area of the basilica) was used and gave the age of 2800 BC (+ 380) (ft. 29), while typological analysis gave the datation to the Early Bronze Age, around 1800 BC. Even if we take into consideration the earlier dating (proposed by Batovic) of the vessels decorated with applied bossets, we still do not manage to relate the data obtained. With several newly discovered sites, Gropi-Stari Guran corroborates the statement of the existence of open-air settlements in the Istrian region during the Bronze Age Abridged Publication Abstract
U članku je prikazana grupa predmeta koji čine ostatke oštećene
grobne cjeline pronađene ispod kaštela Stari Lupoglav, odnosno u
blizini naselja Mariškići. Sakupljeni su ulomci keramike, među
kojima ...se ističe gnathia olpe, staklene perle i ulomci brončanog
nakita, koji se mogu datirati u razdoblje 3. i 2. st. pr. n. e.
Analizom skromnih spaljenih koštanih ostataka utvrđeno je
da se radi o ukopu odrasle osobe i djeteta.
U radu su prikazani nalazi ulomaka brončanih predmeta ukrašenih situlskim stilom, koji su pronađeni na području temelja rimskih hramova B i C u Nezakciju, tijekom 1979., 1980. i 1981. godine. Radi se ...o ulomcima pojaseva i situla, s tipičnim figuralnim i biljnim prizorima, nastalim u razdoblju između kraja 6. i početka 4. st. pr. Kr. Najčešće usporedbe za ove prikaze, nalazimo na području jugoistočnih Alpa. Među ulomcima se posebno ističu dijelovi koje prepoznajemo kao prizore koji se prvi put pojavljuju u Nezakciju – natjecanje u boksanju i povorka ratnika. Pronađeni su u istoj grupi ulomaka i uspoređeni s prizorima na situlama iz Bologne i Kufferna.
PDF
