Važno je znati kako će klimatske promjene utjecati na pojedine šumske vrste, a pritom je jednako važno istraživati i mjeriti značajke biljaka koje je relativno lako kvantificirati, a koje su snažno ...povezane s cjelokupnim funkcioniranjem biljke. Iz toga je razloga provedeno istraživanje funkcionalnih značajki lišća na petogodišnjim sadnicama obične bukve (Fagus sylvatica L.) i hrasta kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) porijeklom iz dviju provenijencija čija se staništa odlikuju sličnim orografskim i edafskim, a različitim klimatskim značajkama, što je posebno izraženo u količini oborine. Prema tomu, jedna je provenijencija s područja Slavonskoga Broda koja raste na staništu s manjom količinom oborine (suha provenijencija), a druga s područja Karlovca koja uspijeva na staništu s većom količinom oborine (vlažna provenijencija). Na lišću biljaka iz tih provenijencija mjerena je površina lišća (LA), gustoća puči (SD), lisna masa izražena po površini (LMA) i sadržaj suhe tvari u lišću (LDMC). Provedeno istraživanje funkcionalnih značajki lišća potvrdilo je da je hrast kitnjak u odnosu na običnu bukvu bolje prilagođen na sušne stanišne uvjete pa se može pretpostaviti da će pod utjecajem globalnih klimatskih promjena biti kompetitivniji u odnosu na običnu bukvu. Međutim, obična je bukva pokazala veću fenotipsku plastičnost koja joj može omogućiti bolju prilagodbu na buduće suše stanišne uvjete. Nadalje, utvrđeni obrazac diferencijacije sušnije i vlažnije provenijencije, uzimajući u obzir obje vrste, pokazuje njihovu ekotipsku diferencijaciju. Pri razmatranju utjecaja klimatskih promjena na prirodne populacije tih dviju vrsta treba uzeti u obzir njihovu fenotipsku plastičnost, ali i uočenu funkcionalnu ekotipsku diferencijaciju.
It is important to know how certain species will be affected by climate change, and it is equally important to measure plant traits that are relatively easy to quantify and that are strongly related to the overall functioning of the plant. For this reason, we studied leaf functional traits on five-year-old common beech (Fagus sylvatica L.) and sessile oak (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) saplings originating from two mature mixed beech-oak provenances with similar orographic and edaphic conditions, but different climate, especially precipitation. One provenance is the area of Slavonski Brod (dry provenance) and the other is the area of Karlovac (wet provenance). We measured leaf area (LA), stomatal density (SD), leaf mass per area (LMA) and leaf dry matter content (LDMC). The research confirmed that, compared to common beech, sessile oak is better adapted to the drier habitat conditions, so it can be assumed that it will be more competitive due to global climate changes. However, common beech showed greater phenotypic plasticity that may allow it to better adapt to future drier habitat conditions. Furthermore, the established pattern of differentiation of drier and wetter provenance of both species indicates their ecotypic differentiation. When considering the impact of climate change on natural populations of these two species, their phenotypic plasticity, but also the observed functional ecotypic differentiation, should be considered.
