Prikazan je algoritam za određivanje koeficijenata u jednadžbi pramena konika tipa IV kad je pramen zadan s tri točke od kojih je jedna dvostruka. Da bi se moglo raditi s neizmjerno dalekim točkama ...uvedene su homogene koordinate. Postupak je ilustriran s nekoliko primjera.
Razmatrani su prikazi hrvatskih gradova koji su uvezani u pet rukopisnih atlasa: dva atlasa (signatura Cod. 8607 i Cod. 8609) iz Zbirke rukopisa, spisa i ostavštine Austrijske nacionalne knjižnice ...(Handschriften-, Autographen- und Nachlass-Sammlung der Österreichischen Nationalbibliothek) u Beču, dva (signatura Schr. XXVI, F. 96, Nr. 6 i Schr. XXVI, F. 96, Nr. 11) iz Saskoga državnog arhiva (Sächsisches Hauptstaatsarchiv) u Dresdenu i jedan (signatura Hfk. Bd. XV) iz Glavnoga zemaljskog arhiva (Generallandesarchiv) u Karlsruheu. Neki od problema koji su se pojavili pri provedenim istraživanjima opisani su i objašnjeni u ovome radu. To su: utvrđivanje točnijih podataka o prvim saznanjima o postojanju prikaza hrvatskih gradova, zatim naslovi tih atlasa i vrijeme njihova nastanka. Upozoreno je na pogrešno navođenje signatura, kao i na problem nepotpunih podataka.
U ovom radu detaljno je prikazana prva metoda izjednačenja, koju je osmislio Josip Ruđer Bošković, na primjeru pet stupnjeva meridijana. Bošković je izračunao popravke kojima bi popravio duljine ...meridijanskih stupnjeva i na taj način dobio što bolje procjene njihovih pravih vrijednosti. Postavljajući tri uvjeta tom prilikom formirao je svoju metodu izjednačenja koju je primijenio na podatke o duljinama meridijanskih stupnjeva. Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni objašnjeni su geometrijskom metodom kakvu Bošković opisuje u svim svojim djelima. U postupku računanja, koja su provedena u ovom radu na pet meridijanskih stupnjeva, korišteni su podaci iz Boškovićevih originalnih djela. Geometrijsko rješenje kako ga je Bošković opisao nije odmah lako razumljivo, što su uočili i drugi autori koji su proučavali Boškovićevu metodu. Stoga će geometrijski opisana Boškovićeva metoda biti također prikazana i u analitičkom obliku.
U radu je uočeno da poznate formule temeljene na metodama aritmetičkog i geometrijskog niza za određivanje granica razreda pri grupiranju podataka daju samo jedno od beskonačno mnogo mogućih ...rješenja. Problem određivanja granica razreda metodama aritmetičkog i geometrijskog niza postavljen je i riješen u najopćenitijem obliku, do sada nepoznatom u literaturi. Pokazana je da metoda jednakih intervala nije posebna metoda, već da se može interpretirati kao specijalan slučaj metode aritmetičkog ili geometrijskog niza. Nadalje, utvrđeni su odnosi između niza granica razreda i niza veličina razreda kod primjene metode aritmetičkog, odnosno geometrijskog niza. Sva su teorijska razmatranja ilustrirana odgovarajućim numeričkim primjerima.
