Kardiovaskularne bolesti KVB vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta, kako u razvijenim zemljama, tako i u Republici Hrvatskoj RH. Tako velika pojavnost vezana je uz današnji način života i loše ...životne navike, kao što su pušenje, nepravilna prehrana, pretjerana konzumacija alkohola i tjelesna neaktivnost, koje dovode do pretilosti, povišenog tlaka i povišenih vrijednosti masnoća u krvi. Visok rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti čini indeks tjelesne mase iznad 30,
opseg struka veći od 102 cm za muškarce ili 88 cm za žene, vrijednosti krvnog tlaka iznad 160/100 mmHg, uz prisutnost povišenih masnoća u krvi ili dijabetesa. Kardiovaskularna bolest najčešće nastaje kombinacijom nekoliko rizičnih faktora, s time da neke kombinacije povećavaju ukupni rizik više od drugih ili pojedinačnih. Upotrebom tablica za sustavnu procjenu kardiovaskularnog rizika SCORE tablica dobiven je numerički izračun rizika koji opisuje stupanj ugroženosti
od budućih vaskularnih događaja. Prevenciju treba provoditi na razini promicanja zdravlja javnozdravstvenim modelom edukacije stanovništva i čuvanja okoliša te primarne i sekundarne prevencije. Cilj je primarne prevencije rana detekcija čimbenika rizika, a sekundarne prevencije liječenje pojedinih čimbenika i usporavanje razvoja ateroskleroze, što je osnovna patološka promjena u kardiovaskularnim bolestima. Zadatak je medicinske sestre identificirati rizične čimbenike i educirati pacijenta o važnosti promjene loših životnih navika.
Šećerna bolest znatan je javnozdravstveni problem. To je kompleksna bolest koja utječe na medicinske, psihičke i socijalne aspekte života. U literaturi se šećerna bolest defi nira kao apsolutni ili ...relativni manjak inzulina, ili kao stanje kronične hiperglikemije koje nastaje kao poremećaj lučenja i djelovanja inzulina.
Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj od šećerne bolesti boluje 4-5% stanovnika. Naime, točan broj oboljelih još nije poznat, iako je registar osoba sa šećernom bolešću uveden u uporabu 1970. godine. Zbog nezadovoljavajućeg ispunjavanja registra među liječnicima primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite danas nije moguće utvrditi točan broj osoba oboljelih od šećerne bolesti. Radi prevencije nastanka bolesti i neželjenih komplikacija važna je dobra edukacija medicinskih djelatnika. U edukaciji bolesnika na svim razinama zdravstvene zaštite najvažniju ulogu ima medicinska sestra. Posebice je važna
uloga patronažne službe koja ima izravan uvid u bolesnikovo zdravstveno stanje i potrebe. Patronažna zdravstvena zaštita provodi se u izravnom kontaktu s bolesnicima, i to u njihovim domovima, na radnim mjestima, i sl. Medicinska sestra/tehničar koja svakodnevno provodi patronažnu skrb prepoznaje potrebe za edukacijom bolesnika te provodi edukaciju kako bi se bolesnike osposobilo za samokontrolu, samoliječenje i samopomoć. Sve spomenuto provodi se radi
smanjenja stupnja nastanka komplikacija i invalidnosti te zbog poboljšanja stupnja kvalitete života.
Cilj je ovoga rada utvrditi koliko je šećerna bolest uključena u sustav rada patronažne službe u Domu zdravlja Duga Resa, Republika Hrvatska. Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj od šećerne ...bolesti boluje 4-5% stanovnika. Naime, točan broj oboljelih još nije poznat, iako je registar osoba sa šećernom bolešću uveden u uporabu 1970. godine. Zbog nezadovoljavajućeg ispunjavanja registra kod liječnika primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, danas nije moguće utvrditi točan broj osoba oboljelih od šećerne bolesti.
Radi prevencije nastanka bolesti i neželjenih komplikacija važna je dobra edukacija medicinskih djelatnika. U edukaciji bolesnika na svim razinama zdravstvene zaštite najznačajniju ulogu ima medicinska sestra.
Kardiovaskularne bolesti KVB vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta i u razvijenim zemljama, i u Republici Hrvatskoj RH. Tako velika pojavnost vezana je uz današnji način života i loše životne ...navike, kao što su pušenje, nepravilna prehrana, pretjerana konzumacija alkohola i tjelesna neaktivnost, koje dovode do pretilosti, povišenog tlaka i povišenih vrijednosti masnoća u krvi. Visok rizik
za razvoj kardiovaskularnih bolesti čini indeks tjelesne mase iznad 30, opseg struka veći od 102 cm za muškarce ili 88 cm za žene, vrijednosti krvnog tlaka iznad 160/100 mmHg uz prisutnost povišenih masnoća u krvi ili dijabetesa. Kardiovaskularna bolest najčešće nastaje kombinacijom nekoliko rizičnih faktora, s time da neke kombinacije povećavaju ukupni rizik više od drugih ili pojedinačnih. Upotrebom tablica za sustavnu procjenu kardiovaskularnog rizika
SCORE tablica dobiven je numerički izračun rizika koji opisuje stupanj
ugroženosti od budućih vaskularnih događaja. Prevenciju treba provoditi na razini promicanja zdravlja javnozdravstvenim modelom edukacije stanovništva i čuvanja okoliša te primarne i sekundarne prevencije. Cilj primarne prevencije rana je detekcija čimbenika rizika, a sekundarne prevencije liječenje pojedinih čimbenika i usporavanje razvoja ateroskleroze, osnovne patološke promjene u kardiovaskularnim bolestima. Zadatak je medicinske sestre identifi cirati
čimbenike rizika i educirati pacijenta o važnosti promjene loših životnih navika. Svrha je ovog preglednog članka razjašnjavanje metoda i postupaka koji su u uporabi u svakodnevnoj zdravstvenoj njezi medicinskih sestara/tehničara u RH.
