Cilj. U radu se na primjeru „Danice“, vodećeg hrvatskog književnog lista prepo- rodnog razdoblja, problematizira knjižarsko oglašavanje u novinama, relativno novom mediju koji je tijekom 19. stoljeća ...doživio procvat i koji je mogao zbog svog brzog tempa izlaženja daleko bolje pratiti ubrzanu produkciju knjiga i časopisa nego knjižarski katalozi u kojima su se do tada uglavnom objavljivale vijesti o novitetima na knjižnom tržištu. Cilj je rada pokazati u kojoj su mjeri i na koji način tiskari, nakladnici i knjižari, ali i sami autori, novine koristili u svrhu oglašavanja svojih proizvoda. Metodologija. Identificirani knjižarski oglasi analiziraju se s kvantitativne (učestalost pojavljivanja oglasa kroz godine), grafičke (grafičko oblikovanje oglasa) i formalno-sadržajne strane (vrste bibliografskih informacija koje se donose u oglasima). Rezultati. Zaključuje se da su knjižarski oglasi dijelom na tragu suvremenog načina oglašavanja knjiga jer se, uz naslov i autora, često donose i podaci o sadržaju knjiga. Međutim činjenica da u velikom broju oglasa nedostaju važne informacije kao što su nakladnik ili cijena, kao i prilično skromno grafičko oblikovanje oglasa, ukazuje na još uvijek nedovoljnu pripremljenost nakladnika i knjižara na takav vid knjižarskog oglašavanja. Originalnost. Rad na metodološki inovativan način ukazuje na to da je knjižarsko oglašavanje u novinama u 19. stoljeću ipak bilo nesumnjivo prepoznato te se brzo ra- zvijalo, osobito od 1850-ih i 1860-ih godina, kada dolazi do ubrzanog razvoja ne samo tiskarske produkcije nego i knjižarstva.
Purpose. The paper deals with advertising of books and journals in newspapers, a relatively new medium that had fl ourished during the 19th century, which could better follow the fast-growing production of books and magazines due to its rapid pace of publication, than the bookstore catalogues which had been in general use by that time. The aim of the paper is to show the extent to which the printers, publishers, bookstore owners as well as authors used “Danica”, the leading Croatian literary weekly maga-zine from the age of the Croatian national revival at the beginning of the 19th century, for advertising purposes. Methodology. The identifi ed book ads have been analyzed from the following per-specitves: quantitative (annual publication frequency of book ads), graphic (graphic de-sign of book ads), as well as the form and content (types of bibliographic information). Findings. The conclusions indicate that the book ads were partly similar to the contemporary way of book advertising because they included, in addition to title and author information, data on book content, too. However, a large number of ads were missing important information such as information on publishers or prices. In addition, their graphic design was rather modest. From this, we conclude that publishers and bookstore owners were still insuffi ciently prepared for this kind of book advertising. Originality. Based on an innovative methodological approach the paper suggests that book advertising in newspapers was undoubtedly well recognized and developed rapidly in the 19th century, especially from the 1850s and 1860s when the vast expan-sion occurred not only in the publishing industry but also in the bookselling world
Cilj. U radu se na primjeru „Danice“, vodećeg hrvatskog književnog lista prepo- rodnog razdoblja, problematizira knjižarsko oglašavanje u novinama, relativno novom mediju koji je tijekom 19. stoljeća ...doživio procvat i koji je mogao zbog svog brzog tempa izlaženja daleko bolje pratiti ubrzanu produkciju knjiga i časopisa nego knjižarski katalozi u kojima su se do tada uglavnom objavljivale vijesti o novitetima na knjižnom tržištu. Cilj je rada pokazati u kojoj su mjeri i na koji način tiskari, nakladnici i knjižari, ali i sami autori, novine koristili u svrhu oglašavanja svojih proizvoda.
Metodologija. Identificirani knjižarski oglasi analiziraju se s kvantitativne (učestalost pojavljivanja oglasa kroz godine), grafičke (grafičko oblikovanje oglasa) i formalno-sadržajne strane (vrste bibliografskih informacija koje se donose u oglasima).
Rezultati. Zaključuje se da su knjižarski oglasi dijelom na tragu suvremenog načina oglašavanja knjiga jer se, uz naslov i autora, često donose i podaci o sadržaju knjiga. Međutim činjenica da u velikom broju oglasa nedostaju važne informacije kao što su nakladnik ili cijena, kao i prilično skromno grafičko oblikovanje oglasa, ukazuje na još uvijek nedovoljnu pripremljenost nakladnika i knjižara na takav vid knjižarskog oglašavanja.
Originalnost. Rad na metodološki inovativan način ukazuje na to da je knjižarsko oglašavanje u novinama u 19. stoljeću ipak bilo nesumnjivo prepoznato te se brzo ra- zvijalo, osobito od 1850-ih i 1860-ih godina, kada dolazi do ubrzanog razvoja ne samo tiskarske produkcije nego i knjižarstva.
PDF