The field of cultural consumption features an abundant body of research addressing the relationship between the local and global. While this research concentrates on issues of cultural repertoires ...and socio-economic context, the investigation of values continues to be been under-researched. An extended interpretation of the concept of banal cosmopolitanism is proposed as an attempt to describe the relationship between cultural consumption and values. Based on quantitative research (N = 2650) of high-school students in major cities of Adriatic Croatia, using cluster analysis, three value types were identified: modern, transitional and traditional. Our research shows that the modern type is mainly correlated with highbrow cultural practices and stronger preference towards foreign cultural artefacts, whereas traditional type is more prone to be involved in the local culture that uses national language. The article concludes that there is a positive relation between values and preference towards global culture that can be interpreted as a form of embodied cultural capital, adding a stronger emphasis on values to the current discussion on the relationship between cosmopolitanism and culture.
•This paper examines the relationship between cultural capital and preferences over television shows among Croatian youth.•Bourdieu’s theoretical framework can be used in studying contemporary ...culture as distinctions continue to persist.•Domestic TV preferences are connected with parents’ preference for domestic cultural contents.•Preferences for TV content are not only genre-related since divisions also run along the lines of language.•Language is a demarcation of tastes as students that prefer foreign TV also prefer highbrow culture and foreign music.
Despite the abundance of research on television genre preferences, the role of cultural capital has so far received little attention. This research employs Pierre Bourdieu's concept of cultural capital – and related theories of cultural consumption – to argue that there is a relationship between the respondents' television preferences and embodied, objectified, and institutionalized cultural capital of their parents. Empirical data was gathered from a large survey conducted on a quota sample of third- and fourth-year high school students in six larger cities on Croatia’s Adriatic coast. In order to determine different patterns of television genre preferences, factor analysis was used, which identified two types of taste in television: domestic television spectacles and foreign fiction television. Hierarchical regression analysis was employed to establish the effects of sociodemographic variables and cultural capital of respondents and their parents. The obtained results indicate not only the role of parental cultural capital and taste but also division between global cultural cosmopolitism and cultural seclusion.
Rad se temelji na analizi hrvatskog Indeksa razvijenosti objavljenog 2013. godine i njegovih pokazatelja na razini lokalne samouprave. U prvome dijelu rada opisuje se konstrukcija indeksa i teorijski ...i praktični problemi konstrukcije kompozitnih indeksa te njihova uloga u razvojnoj teoriji. U drugome dijelu provedena je analiza komponenata i klasterska analiza indeksa za 556 jedinica lokalne uprave u Republici Hrvatskoj. Na temelju analize identificirano je šest klastera i tri tipa razvijenosti koje indeks iskazuje: nerazvijenost, razvoj jedinice i ljudski razvoj. Pokazalo se da indeks favorizira razvoj jedinice, karakterističan za primorske jedinice, temeljen na visokim prihodima gradova i općina te kretanju stanovništva, nauštrb ljudskog razvoja, koji se iskazuje kroz zaposlenost, osobne prihode i obrazovanje, iako je intencija indeksa obratna. Zaključuje se da bi indeks trebalo modificirati kako bi se bolje naglasila komponenta ljudskog razvoja.
Širenje visokog obrazovanja, razvoj društva znanja i dominacija neoliberalnih javnih politika u obrazovanju dovele su do stvaranja novih modela suvremenog sveučilišta. Modeli kao što su sveučilište ...drugog i trećeg tipa te trostruka uzvojnica naglašavaju praktičnu dimenziju visokog obrazovanja te primjenjivost koja se očituje kroz inovacije, patente i suradnju sa širokim krugom regionalnih, nacionalnih i nadnacionalnih dionika. Dosadašnji dominantni humboldtovski model, koji odlikuje utemeljenost na poučavanju i istraživanju zamjenjuje proširenje uloge sveučilišta „trećom misijom“, koja je primarno određena komercijalnim karakterom stvaranja novog znanja. Znanost se primarno evaluira kroz primjenjivu i komercijalnu dimenziju a mijenja se i sama uloga znanstvenika koji sve više postaje orijentiran na menadžerski aspekt vlastitog rada. Pritom se kao epistemički uzor uzimaju prirodne i tehničke znanosti, dok kod društvenih i humanističkih znanosti dolazi do marginalizacije. U ovome se radu donosi opis suvremenih modela sveučilišta te odgovor društvenih i humanističkih znanosti na novonastalo stanje. Iznose se tri vrste kritičkih strategija: metodološka kritika, pregovaračka strategija afirmacije društvenih i humanističkih znanosti te refleksivno-epistemološka kritika modela suvremenog sveučilišta.
Using data from a large survey (N = 2736) of high school students in six major cities of Adriatic Croatia, this paper examines the relationship between cultural consumption, values and parental ...cultural capital. In order to identify the main dimensions that structure the space of cultural practices and taste, multiple correspondence analysis was employed. We find that this space is primarily structured by a dimension differentiating between engagement and disengagement in contemporary global culture, while the second dimension describes a relation towards popular and traditional culture. By superimposing supplementary variables on this map, we show that both dimensions are strongly associated with parental cultural capital and students' value orientations. Using hierarchical cluster analysis, five specific clusters of cultural consumers were identified: Folk Univors, Neo-Traditionalists, Eclectic Consumers, Modern Omnivores and Elite Alternatives. The obtained results point not only to the intergenerational transmission of taste, but also to new forms of distinction among Croatian youth.
Članak predstavlja rezultate anketnog istraživanja provedenog na uzorku mladih volontera iz cijele Hrvatske (N = 314). Istraživanje je bilo namijenjeno mladima u dobi od 15 do 34 godine koji su u ...prethodna 24 mjeseca sudjelovali u najmanje jednoj volonterskoj aktivnosti. Svrha je ovog rada ispitati povezanost izmeðu volonterske motivacije, vrijednosnih orijentacija i političke participacije mladih. U istraživanju je primijenjena skala volonterske motivacije koja se temelji na funkcionalističkom pristupu volontiranju. Kako bi se ispitala struktura volonterske motivacije, korištena je faktorska analiza kojom su utvrðene četiri latentne dimenzije: razumijevanje i pomaganje, samozaštita i osobni razvoj, karijera te društveni odnosi. Vrijednosti se razmatraju suprotstavljanjem tradicionalnih i modernih orijentacija definiranih kroz postmaterijalizam, europske vrijednosti, solidarnost i religioznost. U radu je korištena regresijska analiza, u kojoj su indeksi volonterske motivacije predstavljali kriterijske varijable, dok su kao prediktorske varijable korišteni sociodemografski indikatori, vrijednosne orijentacije i indeks političke participacije. Prema dobivenim rezultatima, europske vrijednosti i solidarnost s ranjivim društvenim skupinama značajan su prediktor motiva razumijevanja i pomaganja, dok se politička participacija nije pokazala značajnom. S druge strane, društvene odnose kao motiv za volontiranje bolje objašnjava blok sociodemografskih prediktora, dok se iz skupa vrijednosnih orijentacija izdvaja pohaðanje vjerskih obreda kao jedini značajan prediktor.
The article starts from Pierre Bourdieu's concept of cultural capital and differentiation between embodied, objectified and institutionalized cultural capital. The main goal of the article is to ...research the connection between cultural preferences of high-school students and the different forms of cultural capital of their parents. Empirical data was gathered from a survey (N = 868) carried out in 2014 among high-school students in Zadar County (Croatia). Cultural preferences of high-school students were operationalized using three dimensions of cultural consumption: high culture, traditional-popular and rock-alternative. The results of hierarchical regression analysis confirmed the parental cultural capital to be an important predictor of high-school students' cultural preferences. In particular, our results indicate that the parentally embodied cultural capital is a better predictor than the objectified and institutionalized cultural capital or economic capital. Results point to a visible distinction between two types of cultural consumption: traditional-popular and high culture consumption, which is in line with previous studies. On the other hand, the rock-alternative type of cultural consumption is positively associated with exposure to high culture in a family environment, which indicates a change in the meaning of cultural content.
Cilj ovog članka jest ustanoviti postoji li povezanost između kulturne potrošnje, društvene nejednakosti i regionalnih razlika u Hrvatskoj na osnovi podataka prikupljenih istraživanjem Eurobarometra ...iz 2013. godine. U uvodnom dijelu rada izloženi su različiti teorijski pristupi kulturnoj potrošnji s ciljem preciznijeg objašnjavanja odrednica kulturne potrošnje uzimajući u obzir složenost tranzicijskih i posttranzicijskih specifičnosti hrvatskoga društva. Metodološko-empirijski dio rada podijeljen je u tri koraka. Prvo se faktorskom analizom kulturna potrošnja ispitanika (N = 787) grupirala u dva temeljna skupa, javnu i privatnu kulturnu potrošnju, a na temelju čega su se kreirali njihovi agregatni indeksi. Drugi je korak uključivao hijerarhijsku regresijsku analizu kako bi se ustanovila prediktivnost socioekonomskih korelata u objašnjavanju razlika u tipovima kulturne potrošnje. Treći je korak uključivao usporedbu indeksa kulturne potrošnje među regijama u Hrvatskoj, uzimajući pritom u obzir indekse njihove razvijenosti. Rezultati provedenih analiza upućuju na statistički značajnu povezanost između indeksa kulturne potrošnje s više indikatora socioekonomskog statusa te s obrazovnim postignućem, spolom i rezidencijalnim statusom. Značajne razlike utvrđene su i između hrvatskih regija, pri čemu su Zagreb i okolica te Rijeka i Gorski kotar jedine regije s iznadprosječnim vrijednostima na indeksima kulturne potrošnje, te se može zaključiti da je kulturna potrošnja snažno vezana uz ukupnu razvijenost nekog prostora.
Rad polazi od koncepta kulturnoga kapitala Pierrea Bourdieua i razlikovanja utjelovljenog, objektiviranog i institucionaliziranog kulturnog kapitala, pri cemu je temeljni cilj rada ispitati ...povezanost kulturnih preferencija srednjoskolaca i raznih oblika kulturnoga kapitala njihovih roditelja. Podaci su prikupljeni anketnim istrazivanjem ucenika srednjih skola u Zadarskoj zupaniji (N = 868) 2014. godine. Kulturne preferencije srednjoskolaca operacionalizirane su trima dimenzijama kulturne potrosnje. To su: potrosnja visoke kulture, potrosnja tradicionalno-popularne kulture i potrosnja rokersko-alternativne kulture. Nalazi hijerarhijske regresijske analize pokazuju da je roditeljski kulturni kapital znacajan prediktor kulturnih preferencija mladih. Pritom je utjelovljeni kulturni kapital roditelja potvrden kao vazniji prediktor od objektiviranoga i institucionaliziranoga kulturnog kapitala, ali i od ekonomskoga kapitala. U skladu s dosadasnjim nalazima, rezultati upucuju na jasno diferenciranje potrosnje visoke kulture i popularno-zabavne kulture. S druge strane, rokersko-alternativni tip potrosnje pozitivno je povezan s izlozenosti visokoj kulturi u obiteljskom okruzenju, sto upucuje na promjene znacenja kulturnoga sadrzaja.//The article starts from Pierre Bourdieu's concept of cultural capital and differentiation between embodied, objectified and institutionalized cultural capital. The main goal of the article is to research the connection between cultural preferences of high-school students and the different forms of cultural capital of their parents. Empirical data was gathered from a survey (N = 868) carried out in 2014 among high-school students in Zadar County (Croatia). Cultural preferences of high-school students were operationalized using three dimensions of cultural consumption: high culture, traditional-popular and rock-alternative. The results of hierarchical regression analysis confirmed the parental cultural capital to be an important predictor of high-school students' cultural preferences. In particular, our results indicate that the parentally embodied cultural capital is a better predictor than the objectified and institutionalized cultural capital or economic capital. Results point to a visible distinction between two types of cultural consumption: traditional-popular and high culture consumption, which is in line with previous studies. On the other hand, the rock-alternative type of cultural consumption is positively associated with exposure to high culture in a family environment, which indicates a change in the meaning of cultural content. Reprinted by permission of Drustvena Istrazivanja
PDF
