Uvod: Cijepljenje je najveći medicinski uspjeh 20. stoljeća i cijepljenjem je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom u povijesti. Posljednjih godina dolazi do smanjenja ...cijepnih obuhvata, zbog odbijanja ili odgađanja cijepljenja od strane roditelja, pa se povećava rizik od ponovne pojave bolesti koje su bile u fazi eliminacije
Cilj: Cilj istraživanja je ispitati stavove roditelja djece predškolske dobi o cijepljenju, ispitati njihovu zdravstvenu pismenost, te povezanost između zdravstvene pismenosti roditelja i njihovih stavova o cijepljenju.
Metode: Istraživanje se provodilo u populaciji roditelja djece predškolske dobi. U istraživanje je uključeno 120 ispitanika. Za istraživanje je korišten anketni upitnik koji sadržava demografske podatke i pitanja o stavovima prema cijepljenju te upitnik za procjenu zdravstvene pismenosti Short Assessmentof Health Literacy for Spanish Adults(SAHLSA-50) u hrvatskom prijevodu. Za obradu dobivenih podataka korišten je statistički paket IBM SPSS Korišteni su deskriptivni podatci za kontinuirane varijable: aritmetička sredina (M), standardna devijacija (SD) te raspon, a za kategorijalne je prikazan broj ispitanika.
Rezultati: Istraživanje je pokazalo da većina ispitanika ispunjava zakonsku obvezu cijepljenja (95.8%) i smatra da cijepljenje treba biti obavezno (88.3%). Najveći je izvor zabrinutosti oko cijepljenja, strah od nuspojava, čega se boji skoro svaki drugi ispitanik. Rezultati pokazuju da većina demografskih i socioekonomskih čimbenika ne utječe na stavove o cijepljenju. Kod ispitivanja razlika s obzirom na stupanj obrazovanja dobivena je značajna razlika u razinama zdravstvene pismenosti. Ispitanici s višim i visokim obrazovanjem imaju izraženiju zdravstvenu pismenost (p<0.01). Istraživanjem nije dobivena povezanost zdravstvene pismenosti i stavova o cijepljenju.
Zaključak: Ovo je istraživanje pokazalo da većina ispitanika ima pozitivne stavove o cijepljenju, te ima izraženu zdravstvenu pismenost. Većina demografskih i socioekonomskih čimbenika ne utječe na stavove o cijepljenju.
Uvod: Klimakterij je prirodni, sastavni i neizbježni dio života svake žene. Nedvojbeno je velika prekretnica koja sa sobom nosi brojne fizičke, psihološke i emocionalne promjene koje se mogu uvelike ...ublažiti, ukoliko se na vrijeme započne s prevencijom.
Cilj: Ispitati utjecaj tjelesne aktivnosti i tjelesne mase na tegobe žena u klimakteriju.
Metode: U istraživanju je sudjelovalo 170 žena u klimakteriju u dobi od 45 do 60 godina. Istraživanje je provedeno anonimno, a kao instrument istraživanja korišten je anketni upitnik koji je sadržavao 55 pitanja. Kategorijski podatci su predstavljeni apsolutnim i relativnim frekvencijama.
Rezultati: Na osnovi provedenog istraživanja možemo zaključiti da je gotovo polovina ispitanica prekomjerne tjelesne mase, a jedna četvrtina ih je pretilo. U domeni tjelesne aktivnosti na poslu, znatno je veća aktivnost ispitanica koje žive na selu (Mann Whitney U test, P = 0,04) i koje su ispodprosječnih primanja (Kruskal Wallis test, P = 0,006) dok je u domenama tjelesne aktivnosti u sportu i u slobodno vrijeme veća aktivnost ispitanica koje žive u gradu (Mann Whitney U test, P = 0,02). Najviše su izražene vazomotorne, a najmanje psihosocijalne tegobe. Ispitanice koje su izložene većoj tjelesnoj aktivnosti na poslu imaju izraženije psihosocijalne i seksualne tegobe, dok one koje su više izložene tjelesnoj aktivnosti u sportu imaju izraženije vazomotorne tegobe. Ispitanice koje se više bave tjelesnom aktivnosti u svoje slobodno vrijeme imaju manje izražene psihosocijalne (ρ = -0,267 P = 0,001), fizičke (ρ = -0,164 P = 0,03) i seksualne tegobe (ρ = - 0,222 P = 0,02) te im je kvaliteta života značajno bolja (ρ = - 0,201 P = 0,009) (Spearmanov koeficijent korelacije).
Zaključak: Rezultati dobiveni provedenim istraživanjem ukazuju na potrebu poticanja i uključivanja žena svih dobnih skupina u neki oblik sportske aktivnosti, a pravo vrijeme za to je odmah jer se samo pravodobnim djelovanjem mogu prevenirati mnogobrojne menopauzalne tegobe, a time i postići bolja kvaliteta života.
Prijelomi apofize tuberositas tibiae u dječjoj dobi su rijetki. Najčešće su posljedica snažne kontrakcije mišića kvadricepsa. Dječak u dobi od 15 godina zadobio je tijekom skoka udalj avulzijski ...prijelom tuberositas tibiae tip II. prema Watson-Jonesu. Liječen je operativno te je učinjena repozicija i fiksacija ulomaka vijcima. Deset mjeseci nakon ozljede i provedene rehabilitacije vratio se sportskim aktivnostima uz pun opseg pokreta koljena.
Uvod: Prenatalna izloženost alkoholu vodeći je preventabilni uzrok prirođenih mana i razvojnih poteškoća, od kojih je najteži oblik oštećenja Fetalni alkoholni sindrom. Unatoč preporuci stručnjaka o ...potpunoj apstinenciji, konzumacija alkohola u trudnoći i dalje je široko rasprostranjena te postaje jedan od značajnijih javnozdravstvenih problema. Prema istraživanjima, žene imaju nejasnu sliku o tome zašto se alkohol treba izbjegavati tijekom trudnoće te do kakvih poteškoća može dovesti.
Cilj: Utvrditi znanja i navike trudnica vezano uz konzumaciju alkohola u trudnoći te ispitati postoji li razlika u znanju i navikama u odnosu na dob, razinu obrazovanja i socijalni status. Ispitati imaju li trudnice specifična znanja o učincima konzumacije alkohola tijekom trudnoće.
Metode: Istraživanje je provedeno unutar Službe zdravstvene zaštite žena Dom zdravlja Požeško- Slavonske županije te u ginekološkoj ambulanti poliklinike Intermed kao presječna studija u koju je bilo uključeno 115 ispitanica. Istraživanje je provedeno anonimno, kroz samostalno izrađeni anketni upitnik s 25 pitanja. Kategorijski podatci su predstavljeni apsolutnim i relativnim frekvencijama.
Rezultati: Alkohol tijekom trudnoće konzumira 18% trudnica, uglavnom 1-2 pića jednom mjesečno ili rjeđe, dok se 3 % trudnica opija. Nisu utvrđene značaje razlike u navikama konzumacije alkohola tijekom trudnoće u odnosu na dob, obrazovanje i socijalni status. Zbog trudnoće značajno više su promijenile navike ispitanice s 30 i više godina (Fisherov egzaktni test, P = 0,04). 39% ispitanica kao vodeći izvor informacija uz ovu temu navode suvremene medije, iako je u brojnim znanstvenim radovima naglašavana uloga zdravstvenih djelatnika. Za fetalni alkoholni sindrom čulo je 34 % ispitanica, značajno više ispitanice visoke stručne spreme te zaposlene (χ2 test, P = 0,001) dok je za fetalne alkoholne efekte čulo 26,9 % ispitanica. Samo 27 % ispitanica prepoznalo je deformaciju lica i mikrocefaliju kako moguću posljedicu fetalne izloženosti alkoholu. Prema procjeni trudnica potrebno je sve preventivne i edukativne mjere više provoditi.
Zaključak: Žene konzumiraju alkohol za vrijeme trudnoće unatoč stavu da alkohol može izazvati zdravstvene poteškoće jer im nedostaje specifičnog znanja, stoga je nužno poboljšati metode edukacije i prevencije.
Uvod: Životni se vijek ljudi iz desetljeća u desetljeće produljuje te je time znatno povećan udio starijih osoba u ukupnom stanovništvu. U Europi je sve izraženije starenje stanovništva, ne samo zbog ...smanjenja broja rođene djece, već i zbog snižavanja smrtnosti, posebice kod osoba starije životne dobi, a koje je potaknuto napretkom medicine i sve boljim životnim uvjetima što dovodi do produljenja očekivanoga životnog vijeka. Starije osobe predstavljaju vrlo posebnu i ranjivu dobnu skupinu jer često boluju od više kroničnih bolesti istodobno, stoga uzimaju više lijekova nego bilo koja druga dobna skupina.
Cilj: Odgovoriti na pitanja utječu li starosna dob, spol i pokretnost ispitanika na prosječnu dnevnu potrošnju lijekova, utvrditi koliki je udio ispitanika izložen politerapiji, koriste li se pojedine skupine lijekova u skladu sa svjetskim trendovima te otkrivanje, statistički opis i usporedba s preostalim skupinama ispitanika i uzorkom u cjelini.
Metode: Provedena je studija opservacijsko presječno istraživanje. Uzorak se sastojao od 120 ispitanika smještenih u Domu za starije i nemoćne osobe Požega. Kriterij za odabir ispitanika bio je da su svi stariji od 65 godina i da im propisane lijekove dijeli medicinska sestra. Podatci o vrsti i količini lijekova kod ispitanika prikupili su se izravno od liječnika primarne zdravstvene zaštite te iz evidencije medicinskih sestara o podjeli terapije. Lijekovi su bili klasificirani po ATK sustavu klasifikacije lijekova.
Rezultati: Rezultati HSD testa dokazuju signifikantnu razliku između prosječne dnevne potrošnje lijekova i dobnih skupina. Najmanje lijekova uzima 48 ispitanika najstarije dobne skupine - 5,8 lijekova dnevno, a najviše srednja dobna skupina - 7,3 lijeka dnevno. Prosjek dnevne potrošnje lijekova svih ispitanika iznosi 6,6 lijekova (medijan iznosi 6), a najviše se koriste lijekovi iz skupine N3, C2 i A1 što se može usporediti sa sličnim istraživanjima provedenima u svijetu i kod nas. 72,5 % ispitanika uzima pet i više lijekova dnevno (politerapija). Prepoznato je šest klastera koji čine cjeline kroz četiri obilježja (ukupna potrošnja lijekova, dob, spol i pokretnost).
Zaključak: Starije osobe su u velikom broju izložene politerapiji. Dobiveni su rezultati pokazatelj potrebe trajne edukacije liječnika primarne zdravstvene zaštite, gerontologa i medicinskih sestara radi sigurne i racionalne primjene lijekova kod osoba starije životne dobi.
Bolesnici s kroničnim bubrežnim zatajenjem imaju povišene vrijednosti AGE (krajnje produkte glikolizacije). AGE nastaju tijekom procesa glikolizacije i oksidativnim reakcijama, kao dio procesa
...kronične upale. Amiloidoza je česta komplikacija kod bolesnika s kroničnim bubrežnim zatajenjem, a posljedica je nemogućnosti izlučivanja β2-mikroglobulina. Vremenskim trajanjem hemodijalize povećava se broj bolesnika kod kojih se histološki može utvrditi amiloidoza. Trećina bolesnika koji idu na hemodijalizu manje od 4 godine ima histološke znakove amiloidoze, a redovito se javlja kod 90% bolesnika nakon 5-7 godina hemodijalize. U početnom stadiju prisutni su samo histološki znakovi bolesti, dok se klinički znakovi
javljaju kasnije. Jedan od prvih kliničkih znakova amiloidoze je sindrom karpalnog tunela. Javlja se kod trećine bolesnika koji idu 5-10 godina na hemodijalizu, a nakon 20 godina hemodijalize gotovo 100% bolesnika ima sindrom karpalnog tunela. Iako sindrom karpalnog tunela ne dovodi do fatalnog ishoda, njegovim zanemarivanjem dolazi do oštećenja n. medianusa u karpalnom tunelu i atrofije mišića šake s teškim funkcionalnim ispadima. Naš bolesnik je liječen operativno i nakon završene rehabilitacije zaostao je dobar funkcionalni i anatomski rezultat. Zbog toga je pravovremeno dijagnosticiranje i dekompresija n. medianusa preduvjet za uspješno liječenje sindroma karpalnog tunela. Za razliku od „low-flux“ hemodijalizatora, novi „high-flux“ su više biokompatibilni i mogu odstraniti beta-2-mikroglobulin, pa se očekuju rjeđe komplikacije u smislu sindroma karpalnog tunela zbog amiloidoze kod bolesnika s kroničnim bubrežnim zatajenjem.
Veliki Schwanom u području koljena Leko, Ninoslav; Gašparić, Sandra; Šimić Klarić, Andrea ...
Medica Jadertina,
12/2012, Letnik:
42, Številka:
3-4
Paper
Odprti dostop
Schwanom je benigni tumor ovojnice perifernih živaca. Može se pojaviti duž perifernih živaca na svim dijelovima tijela. Rijetko recidivira ili maligno alterira. Ovim radom prikazali smo 20-godišnjeg ...bolesnika s recidivom velikog Schwanoma u području koljena. Prvi operativni zahvat učinjen je u dobi od 13 godina.
Bolesnik je primijetio recidiv tumora četiri godine nakon prve operacije. Budući da se radilo o bolesniku s posebnim potrebama koji nije imao neuroloških simptoma, javio se na pregled sedam godina nakon prve operacije, odnosno kada su se pojavili bolovi. Operativnim zahvatom tumor je odstranjen u cijelosti. Nakon
operacije nije imao recidiv tumora, niti neuroloških simptoma.
Sezamske kosti u području metatarzofalangealnog zgloba nožnog palca (hallux) dio su anatomsko-biomehaničkog kompleksa kojeg čine zglobna tijela, čahura, plantarna fascija, sveze i tetive mišića. U ...sklopu navedenog komplek- sa sezamske kosti podložne su raznim akutnim i kroničnim oštećenjima u smislu prijeloma, stres prijeloma, hon- dromalacije, avaskularne nekroze, burzitisa, degenerativnih promjena, upala itd., a što se sve klinički očituje kao bolno stanje i sve se podvodi pod široki pojam sesamoiditisa. Mehanizam koji dovodi do sesamoiditisa najčešće je vezan uz prenaprezanje prednjeg dijela stopala praćenog ekscesivnom dorzifleksijom nožnog palca. U kliničkoj sli- ci sesamoiditisa najčešći simptom je bol i lokalizirana oteklina i to u području tibijalne sezamske kosti koja je dale- ko češće zahvaćena u odnosu na fibularnu sezamsku kost. Radiološka dijagnostika je značajna kako u otkrivanju etiologije tako i u planiranju liječenja sesamoiditisa. Standardna radiološka pretraga obuhvaća antero-posteriornu snimku pod opterećenjem stopala, lateralnu snimku, kose snimke te aksijalnu snimku sezamskih kostiju. Komp- juterizirana tomografija pokazala se korisnom za razlikovanje akutnog prijeloma i ranog stadija stres prijeloma sezamske kosti od drugih patologija koje mogu zahvatiti sezamske kosti. MRI omogućuje diferencijaciju između koštanih promjena i promjena na mekom tkivu. Liječenje sezamoiditisa je prvenstveno konzervativno i uvelike ovisno o uznapredovalosti promjena u području cijelog metatarzofalangealnog kompleksa. Ortopedski ulošci nakon pedobarografske analize opterećenja stopala mogu otkloniti biomehaničke deformacije koje su potencijalno pridonijele razvoju sesamoiditisa. Posebni podlošci ispod metatarzofalangealnog zgloba palca u smislu sprečavanja dorzifleksije palca su vrlo korisni i efikasni u konzervativnom liječenju sesamoiditisa. Kirurško liječenje može biti preporučeno nakon neuspjelog konzervativnog liječenja.
PDF
