V prispevku Med tipičnim in stereotipnim: družbena občutljivost pri pripravi ilustrativnega gradiva v eSSKJ obravnavamo tipične kolokacije, ki so bile v leksikografskem procesu zaradi stereotipnosti ...ali politične nekorektnosti iz Slovarja slovenskega knjižnega jezika, tretja izdaja (eSSKJ) izločene, pri čemer so ostale ohranjene v slovarski bazi, ob izvozu slovarja za objavo na portalu Fran pa se ne izpišejo. Izpostavljamo štiri skupine tovrstnih tipičnih kolokacij: prve se pojavljajo pri leksemih, ki poimenujejo osebe, zlasti ranljive skupine, druge so kolokacije z zaznanimi nacionalnimi stereotipi, tretja skupina so nekorektne kolokacije pri leksemih, ki poimenujejo živali, in četrta nekorektne kolokacije pri žaljivi, vulgarni leksiki ipd. V prispevku tudi pojasnimo, zakaj se nekateri stereotipni elementi v slovar vseeno uvrščajo, ter opozorimo na pomen beleženja tovrstnih elementov, ki se je pokazal skozi proces dela, po začetnih redakcijah slovarja eSSKJ.
Med tipičnim in stereotipnim Michelizza, Mija
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
2022, Letnik:
47, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
V prispevku
Med tipičnim in stereotipnim: družbena občutljivost pri pripravi ilustrativnega gradiva v eSSKJ
obravnavamo tipične kolokacije, ki so bile v leksikografskem procesu zaradi stereotipnosti ...ali politične nekorektnosti iz Slovarja slovenskega knjižnega jezika, tretja izdaja (eSSKJ) izločene, pri čemer so ostale ohranjene v slovarski bazi, ob izvozu slovarja za objavo na portalu Fran pa se ne izpišejo. Izpostavljamo štiri skupine tovrstnih tipičnih kolokacij: prve se pojavljajo pri leksemih, ki poimenujejo osebe, zlasti ranljive skupine, druge so kolokacije z zaznanimi nacionalnimi stereotipi, tretja skupina so nekorektne kolokacije pri leksemih, ki poimenujejo živali, in četrta nekorektne kolokacije pri žaljivi, vulgarni leksiki ipd. V prispevku tudi pojasnimo, zakaj se nekateri stereotipni elementi v slovar vseeno uvrščajo, ter opozorimo na pomen beleženja tovrstnih elementov, ki se je pokazal skozi proces dela, po začetnih redakcijah slovarja eSSKJ.
In this paper, we discuss the social sensitivity of lexicographers in the third edition of the
Dictionary of the Slovenian Standard Language
– eSSKJ in the case of excluding typical collocations that lexicographers perceived as politically incorrect or otherwise potentially controversial during their editorial work. The analysis has shown that in most cases these are expected collocations which are especially related to the most vulnerable social groups; however, it has turned out that in principle non-vulnerable social groups should also be portrayed in a correct way, given that the corpus material actually shows a very negative picture in typical collocations related to politics and politicians. Even in this case, care must be taken that the lexicographic presentation is correct. In addition, controversial collocations can also occur in vocabulary where one would not necessarily think of incorrectness, e.g.
kitajski česen
(Eng. Chinese garlic). Some stereotypical elements are consciously included in the eSSKJ dictionary, especially when it comes to very typical uses – but these examples are particularly sensitively selected and usually presented in less exposed places, e.g. in textual examples with a broader context; if presented in typical collocations, those that are less offensive are selected, and in the case of phraseological units, the stereotypical aspect is usually explained in the definition itself. Despite the general warning in the Dictionary Concept that the typical collocations must be acceptable for speakers, it has turned out that additional principles of treatment should be adopted when dealing with this type of vocabulary, and the attributes
ne
(Eng. no) and
neprimerno
(Eng. inappropriate) were added to the dictionary database soon after the first dictionary entries were made. Those two attributes mark elements (in our case for typical collocations) which are not exported to the Fran portal, but remain in the database and allow research such as the present one.
U ovom radu razmatramo društvenu osjetljivost leksikografa u trećem izdanju
Rječnika slovenskog književnog jezika
– eSSKJ u slučaju izuzimanja tipičnih kolokacija koje su leksikografi tijekom uredničkog rada doživljavali kao politički nekorektne ili na neki drugi način potencijalno kontroverzne. Analiza je pokazala da je u većini slučajeva riječ o očekivanim kolokacijama koje su posebno povezane s najranjivijim društvenim skupinama, ali se pokazalo i da društvene skupine koje nisu ranjive također treba prikazati na ispravan način; u slučaju korpusnog materijala pokazuje se vrlo negativna slika u tipičnim kolokacijama koje su povezane s politikom i političarima. U ovom slučaju također treba paziti da su rječnički članci urađeni korektno. Nadalje, kontroverzne kolokacije mogu se u rječniku pojaviti i kod natuknica kod kojih se to ne bi očekivalo, npr. kod natuknice kitajski česen (hrv. kineski češnjak). Neki stereotipni elementi svjesno su uključeni u rječnik eSSKJ, posebno kada je riječ o vrlo tipičnim upotrebama, ali ti su primjeri osobito pozorno odabrani i obično predstavljeni na manje istaknutim mjestima, npr. u tekstualnim primjerima sa širim kontekstom; ako su predstavljeni u tipičnim kolokacijama, odabiru se oni koji se mogu označiti kao manje uvredljivi, a u slučaju frazeoloških jedinica, stereotipni aspekt obično se objašnjava već u definiciji. Unatoč općenitom upozorenju u koncepciji rječnika da tipične kolokacije moraju biti prihvatljive za govornike, ispostavilo se da bi se u ovoj vrsti rječnika trebali usvojiti dodatni principi postupanja: atributi
ne
i
neprimereno
(hrv. neprikladno) dodani su u bazu rječnika ubrzo nakon prvog izdanja rječnika. Elementi označeni tima dvama atributima (u našem slučaju za tipične kolokacije) ne izvoze se na portal Fran, već ostaju u bazi podataka kao arhiva i omogućuju istraživanje poput ovoga.
Vzdevki oz. uporabniška imena v računalniško posredovani komunikaciji so reprezentacija uporabnikov v spletu, zato predvidevamo, da se ti zelo potrudijo in jih oblikujejo tako, da jih ta kar najbolje ...predstavljajo. Uporabniška imena so pogosto zelo inovativna in izkazujejo visoko stopnjo igranja z jezikom, na kar na eni strani vpliva dejstvo, da v obravnavanih tipih računalniško posredovane komunikacije ne sme biti uporabnikov z enakim uporabniškim imenom, na drugi strani pa želja posameznika, da bi bilo njegovo uporabniško ime kar se da inovativno in unikatno. Pri oblikovanju uporabniškega imena uporabniki svojo identiteto zakrivajo oz. razkrivajo na različne načine, in sicer glede na tip računalniško posredovane komunikacije, v katerem sodelujejo. Raziskava uporabniških imen v komentarjih novinarskih prispevkov in na Twitterju je pokazala, da uporabniki, ki komentirajo spletne novice, bolj težijo k zakrivanju identitete kot uporabniki Twitterja. Po drugi strani uporabniki Twitterja v uporabniškem imenu pogosteje razkrijejo svojo identiteto, in sicer tako, da v njem uporabijo ime in/ali priimek.
This paper presents the treatment of determinologized lexemes in the most recent growing monolingual general explanatory dictionary for Slovenian—Slovar slovenskega knjižnega jezika, 3. izdaja ...(Dictionary of the Slovenian Standard Language, 3rd Edition), or eSSKJ—while also drawing attention to conceptual differences in the understanding of the status of this vocabulary compared to previous editions of the dictionary (SSKJ and SSKJ2) and according to the treatment of terminology in the terminological dictionaries of the ZRC SAZU Fran Ramovš Institute of the Slovenian Language. It focuses on specific lexicographic issues that arise due to determinologization when dealing with this relatively extensive and hybrid segment of vocabulary in eSSKJ, addressing it from two points of view. It draws attention to the issues that editors face due to lexicographic requirements. At the same time, it presents issues and reservations external terminology consultants have as experts in individual subject fields when reviewing dictionary entries for determinologized vocabulary. Due to the specific nature of the work, both types of issues sometimes overlap.
U ovome radu predstavlja se obrada determinologiziranih leksema u najnovijemu jednojezičnom općem objasnidbenom rječniku slovenskoga jezika – Slovaru slovenskega knjižnega jezika, 3. izdanje, poznatijega kao eSSKJ. Ističu se razlike u koncepciji obrade u usporedbi s prethodnim izdanjima rječnika (SSKJ i SSKJ2) te razlike u obradi nazivlja u terminološkim rječnicima Instituta za slovenski jezik Frana Ramovša. Pozornost se usmjerava na specifična leksikografska pitanja koja se javljaju zbog determinologizacije, a odabrani se leksemi razmatraju s dvaju gledišta – izdvajaju se problemi s kojima se susreću urednici zbog leksikografskih zahtjeva te problemi i zadrške koje vanjski terminološki konzultanti imaju kao stručnjaci za pojedina područja pri pregledu rječničkih natuknica za determinologizirani vokabular. Zbog osobitosti leksikografske obrade katkad se ti problemi preklapaju.
This paper presents the treatment of determinologized lexemes in the most recent growing monolingual general explanatory dictionary for Slovenian-Slovar slovenskega knjižnega jezika, 3. izdaja ...(Dictionary of the Slovenian Standard Language, 3rd Edition), or eSSKJ-while also drawing attention to conceptual differences in the understanding of the status of this vocabulary compared to previous editions of the dictionary (SSKJ and SSKJ2) and according to the treatment of terminology in the terminological dictionaries of the ZRC SAZU Fran Ramovš Institute of the Slovenian Language. It focuses on specific lexicographic issues that arise due to determinologization when dealing with this relatively extensive and hybrid segment of vocabulary in eSSKJ, addressing it from two points of view. It draws attention to the issues that editors face due to lexicographic requirements. At the same time, it presents issues and reservations external terminology consultants have as experts in individual subject fields when reviewing dictionary entries for determinologized vocabulary. Due to the specific nature of the work, both types of issues sometimes overlap.
This article discusses dilemmas that have been sent to the Language Consulting Service of the ZRC SAZU Fran Ramovš Institute of the Slovenian Language by users and are related to feminatives in ...Slovenian, also shedding light on these dilemmas from the perspective of wider societal developments. Most dilemmas are connected to feminatives that are not included in dictionaries or are unfamiliar, but dilemmas often also arise when multiple feminatives are included in dictionaries or viable in terms of word formation. Though the Language Consulting Service is integrated into the search system of the Fran dictionary portal, the feminatives considered, which were not yet included in dictionaries when the corresponding questions were submitted, are at the time of writing still not included, which leads us to the question of a systematic treatment and dictionary presentation especially for feminatives that are uncommon in usage, which are most frequently the subjects of dilemmas in the Language Consulting Service.
U radu se analiziraju dvojbe koje su upućene službi jezičnih savjeta ZRC SAZU-a pri Institutu za slovenski jezik Frana Ramovša, a tiču se feminativa u slovenskome s jezičnoga i širega društvenog gledišta. Najčešće je riječ o dvojbama koje se odnose na feminative nezabilježene u rječnicima, koji su rijetki ili u slučajevima kad postoje sinonimni nazivi ili im je tvorba upitna.
In this paper, we focus on gender as a grammatical and social category in Slovenian monolingual general explanatory dictionaries and explain how the category of gender influences the selection and ...presentation of data included in Slovenian explanatory dictionaries, as well as their structuring at macro- and microstructural levels. We focus on the analysis of the changes that have occurred in dictionary description at the beginning of the 21st century due to the growing awareness of gender-sensitive language use, and point out some of the editorial dilemmas related to the category of gender that we face in the preparation of the eSSKJ: Dictionary of the Slovenian Standard Language, Third Edition.
U radu se analizira rod kao gramatička i društvena kategorija u slovenskim jednojezičnim općim objasnidbenim rječnicima. Objašnjava se kako kategorija roda utječe na odabir i prikaz podataka uključenih u te rječnike i analizira se njihova mikrostruktura i makrostruktura. Razmatraju se promjene do kojih je došlo u rječničkome opisu na početku 21. stoljeća zbog rastuće svijesti o rodno osjetljivome jeziku te se naglašavaju pojedine uredničke dvojbe povezane s kategorijom roda tijekom rada na trećemu izdanju rječnika eSSKJ.
PDF
