The determination of hydrodynamic zones through factorial analysis of principal components is described in the paper. Three main and several smaller hydrodynamic zones, which are primarily ...representative of local recharge conditions, have been identified using the Zagreb water bearing system as an example. The first zone is located within the area of the future well field in Čulinec, the second lies in boundary areas of the water bearing system, and the third zone is situated in the narrow belt along the Sava river. It was established that the influence of the river on the recharge of water bearing strata is quite considerable.
U radu je opisano određivanje hidrodinamičkih zona faktorskom analizom glavnih komponenata. Na primjeru zagrebačkog vodonosnog sustava, identificirane su tri glavne hidrodinamičke zone i nekoliko manjih, koje su odraz prvenstveno lokalnih uvjeta prihranjivanja. Prva se zona nalazi u području budućeg crpilišta Črnkovec, druga u rubnim dijelovima vodonosnog sustava, a treća u uskom pojasu uz rijeku Savu. Utvrđen je značajan utjecaj rijeke na prihranjivanje vodonosnih slojeva.
U radu je opisano određivanje hidrodinamičkih zona faktorskom analizom glavnih komponenata. Na primjeru zagrebačkog vodonosnog sustava, identificirane su tri glavne hidrodinamičke zone i nekoliko ...manjih, koje su odraz prvenstveno lokalnih uvjeta prihranjivanja. Prva se zona nalazi u području budućeg crpilišta Črnkovec, druga u rubnim dijelovima vodonosnog sustava, a treća u uskom pojasu uz rijeku Savu. Utvrđen je značajan utjecaj rijeke na prihranjivanje vodonosnih slojeva.
Granične vrijednosti onečišćujućih tvari koriste se u postupcima ocjene kemijskoga stanja tijela podzemne vode i procjene rizika od nepostizanja okolišnih ciljeva za podzemne vode. U radu je detaljno ...obrazložena pravna osnova za određivanje graničnih vrijednosti, koja proizlazi iz EU direktiva, te su prikazane smjernice za određivanje graničnih vrijednosti iz relevantnih CIS vodiča, proizašlih iz aktivnosti Zajedničke provedbene strategije Okvirne direktive o vodama (2000/60/EZ). Razmotreni su znanstveni aspekti pristupa za određivanje graničnih vrijednosti, koji se temelje na primjeni okolišnoga kriterija, usmjerenoga prema zaštiti okoliša, i kriterija korištenja, usmjerenoga prema zaštiti pitke vode i drugih legitimnih vidova korištenja vode. Analizirana je mogućnost primjene odgovarajućih numeričkih pokazatelja djelovanja procesa razrjeđenja i procesa razgradnje onečišćujućih tvari te značenje i metode određivanja ambijentalnih pozadinskih koncentracija tvari u podzemnoj vodi. U radu su prikazani i rezultati komparativnih analiza primjene i usporedivosti metodologija za određivanje graničnih vrijednosti u državama članicama EU, provedenih tijekom 2012. i 2015. godine.
U radu je prikazan hrvatski pristup za određivanje graničnih vrijednosti tvari i pokazatelja mogućih onečišćenja podzemne vode u vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području. Detaljno su ...obrazloženi kriteriji za određivanje graničnih vrijednosti, prilagođeni značajkama hidrogeoloških sustava te s njima povezanih ili o njima ovisnih kopnenih i vodenih ekosustava u Republici Hrvatskoj, koji se odnose na referentne standarde kakvoće, odnosno kriterijske vrijednosti, te na pozadinske koncentracije. Analizirane su različite metode procjene pozadinskih koncentracija, koje su korištene u postupku određivanja graničnih vrijednosti u RH, te je razmotrena pouzdanost rezultata dobivenih primjenom različitih metoda na osnovi zajedničkih kriterija. Prikazan je postupak utvrđivanja kriterijskih vrijednosti za važne prijamnike i vidove korištenja podzemne vode, a posebno su analizirani i opisani glavni tipovi graničnih vrijednosti koji se koriste u postupku ocjene kemijskoga stanja ili procjene rizika u pojedinim vodnim područjima. Na primjeru grupiranoga tijela podzemne vode Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava prikazan je postupak određivanja pozadinskih koncentracija i graničnih vrijednosti za odabrane tvari i pokazatelje.
U radu su prikazani rezultati istraživanja uzročno-posljedične veze između odlagališta otpada Jakuševec-Prudinec i zagađenja podzemne vode. Sanacija odlagališta otpada, koja je završena krajem 2003. ...godine, nije značajnije utjecala na smanjenje zagađenja u podzemnoj vodi. Vrlo visoke vrijednosti indeksa zagađenja na području jugoistočno od odlagališta, pokazuju postupno širenje zagađenja prema Mičevcu. Analiza hidrogeokemijskih značajki na lokaciji odlagališta pokazala je da na području odlagališta Jakuševec-Prudinec postoje snažno izražene lokalne anomalije parcijalnog pritiska CO2, koje ukazuju na otapanje karbonata i obogaćenje sadržaja hidrogenkarbonata u podzemnoj vodi. Uz rub odlagališta dominira tip podzemne vode koja u svom sastavu sadrži povišene koncentracije amonij-iona (NH4+) i klorida (Cl-). Visoke koncentracije teških metala i jake geokemijske veze koje su utvrđene na temelju izračunatih koeficijenata korelacije, pokazuju da u reduktivnoj vodonosnoj sredini dolazi do snažnog oslobađanja teških metala.
The main goal of the research shown in this paper is to investigate the cause and effect relation of the Jakuševec-Prudinec waste disposal site and the groundwater pollution. The recovery of the ...Jakuševec-Prudinec waste disposal site by the end of 2003 did not have any significant impact on the pollution reduction in groundwater. Very high values of the pollution index defined in the area southeastern from the waste disposal site show spreading of the pollution toward Mičevec village. The analysis of the hydrogeochemical characteristics showed that in the waste disposal site area the local geochemical anomalies of the partial CO2 pressure exist, indicating that the intensive carbonate dissolution processes and HCO3- enrichment dominate in this area. Near the border of the waste disposal site groundwater with high ammonium ion (NH4+) and chloride ion (Cl-) dominates. The high concentrations of the heavy metals and very strong geochemical bonds determined from the correlation coefficients show that in the reductive aquifer conditions heavy metals strongly release.
Radi vrlo visoke prirodne ranjivosti krških vodonosnika, izrazito je važno precizno određivanje slivne površine. U okviru ovog istraživanja razmatran je utjecaj nagiba terena, gustoće vrtača i vodne ...bilance u procesu razdvajanja složenih krških slivnih područja. Za definiranje hidrogeološke uloge pojedinih litoloških jedinica korištena je kombinacija hidrogeoloških profila s podacima o gustoći vrtača i nagibu terena, dok je za opis propusnosti pojedinih stijenskih jedinica korišten stupanj okšenosti. Za verifikaciju i provjeru izdvojenih slivnih područja korištena je vodna bilanca. Metodologija korištena za utvrđivanje hidrogeološke uloge pojedinog područja i određivanje slivnog područja (rijeka Slunjčica, Hrvatska) prikazana je dijagramom toka. Utvrđeno je da se najveće vrijednosti gustoće vrtača pojavljuju u dijelovima terena s nagibom padina od 0 to 1°, te se smanjuju s povećanjem nagiba padina. Iako rezultati istraživanja potvrđuju da je čak i s malim brojem ulaznih podataka moguće odrediti slivno područje u kršu, potrebno je dodatno naglasiti da analiza gustoće vrtača predstavlja nezamjenjiv alat prilikom istraživanja vezanih za određivanje slivnih područja u kršu.
PDF
