U PRILOG DVOTOČJU I TROTOČJU Nemeth-Jajić, Jadranka
Jezik,
10/2022, Letnik:
69, Številka:
4
Journal Article, Paper
Odprti dostop
The term dvotočje (colon), confirmed by Croatian tradition, and the term trotočje (ellipsis, three dots) derived in accordance with it, have recently been pushed out of use. The paper explains the ...reasons in favour of the use of both these terms.
U radu se istražuju osobitosti jezika i stila nedavno objavljenoga romana za mlade Između, koji obrađuje posebno tešku temu suicida, kako bi se utvrdilo kojim se jezično-stilskim sredstvima gradi ...svijet toga romana i kako se ostvaruje njegova komunikativnost s mladim čitateljem. Kao glavne stilske značajke pritom su izdvojene govornost/razgovornost i intertekstualnost/citatnost. Analiza je pokazala da se mladomu čitatelju roman približava u prvom redu unošenjem elemenata govornosti, primjetno na sintaktičkoj i leksičkoj razini, a u manjoj mjeri i na morfološkoj razini. Postupci ostvarivanja intertekstualnosti odražavaju se na fabulativno-kompozicijskoj razini i u karakterizaciji likova, a njima se prizivaju ne samo glazbeni, književni i filmski uzori s kojima se identificiraju mladi nego i književna baština koja uglavnom ostaje izvan njihova zanimanja. Njoj se pristupa afirmativno, kao dinamičnoj riznici ili otvorenomu kanonu, uspostavljanjem citatnoga dijaloga. Navedene i druge zapažene jezične i stilske značajke čine ovaj suvremeni problemski roman prikladnim štivom za mladu čitateljsku publiku kojoj je namijenjen.
The paper explores the linguistic and stylistic peculiarities of the recently published young adult novel Između Between, thematising the particularly complex topic of suicide, to determine which linguistic and stylistic means construct the world of the novel and how it communicates with young readers. Oral elements of a colloquial style and intertextuality (quotations) are singled out as the main stylistic features. The analysis shows that the novel approaches the young reader primarily by introducing oral elements, noticeably at the syntactic and lexical levels, and to a lesser extent at the morphological level. The means and tools for achieving intertextuality are reflected in the storyline-compositional level and in the portrayal of the characters; they appeal not only to musical, literary and film role models with which young people identify but also to the literary heritage that is most commonly not the focus of their interest. This is approached affirmatively, as a dynamic treasury or open canon, by establishing a quotation dialogue. These and other notable linguistic and stylistic features make this contemporary problem novel suitable for a young audience, for which it is intended.
The language in textbooks should comply with the standard language norm more strictly, which results from the requirement to respect functional and stylistic features of textbook style, which is a ...substyle of scientific functional style, and from laws and bylaws regulating the requirements and standards for the development of textbooks as teaching resources. Different reasons, however, sometimes lead to different, yet normatively allowed linguistic and spelling solutions, that is, there is a possibility of choice. This paper discusses such, normatively allowed choices, which have been confirmed in contemporary Croatian language textbooks, developed according to the new curriculum since 2019. We tried to determine which certified grammar and spelling choices were confirmed in the textbooks and how much they follow the normative recommendations found in the grammar and spelling manuals published by the Institute of Croatian Language and Linguistics, given that these manuals were approved for school use. Attention is paid to the use of movable/optional vowel (‘navezak’) in the declension of adjectival words (words functioning as adjectives), the use of enclitics ju/je, non-contracted and contracted forms of possessive pronouns and the reflexive-possessive pronoun, the declension of the numbers dva, tri and četiri, the position of enclitics in a sentence, writing the diphthong after a consonant group ending in r (‘pokriveno r’), writing nouns ending in dac, -dak, -tac, -tak, -tka and writing the negative particle ne with the enclitic form of the verb htjeti, Although the analyzed textbooks, as expected, to a large extent include the recommended choices complying with the norm, there are still differences in the consistency of the application of the rules, even within the same textbook, with occasional deviations from the prescribed norm. This points to the need for a more careful design of textbook language layer, especially if considering that the language of textbooks also contributes to the adoption of the standard and the acquisition and development of the student’s linguistic culture.
The paper explores the linguistic and stylistic peculiarities of the recently published young adult novel Između Between, thematising the particularly complex topic of suicide, to determine which ...linguistic and stylistic means construct the world of the novel and how it communicates with young readers. Oral elements of a colloquial style and intertextuality (quotations) are singled out as the main stylistic features. The analysis shows that the novel approaches the young reader primarily by introducing oral elements, noticeably at the syntactic and lexical levels, and to a lesser extent at the morphological level. The means and tools for achieving intertextuality are reflected in the storyline-compositional level and in the portrayal of the characters; they appeal not only to musical, literary and film role models with which young people identify but also to the literary heritage that is most commonly not the focus of their interest. This is approached affirmatively, as a dynamic treasury or open canon, by establishing a quotation dialogue. These and other notable linguistic and stylistic features make this contemporary problem novel suitable for a young audience, for which it is intended.
Od uvođenja predmetnoga kurikula za Hrvatski jezik 2019. godine do danas izrađeni su novi udžbenici hrvatskoga jezika, a cilj ovoga rada bio je istražiti koliko su oni usklađeni u uporabi ...jezikoslovnoga nazivlja. Dosadašnja su istraživanja naime uputila na neujednačenost i nedosljednost uporabe jezikoslovnoga nazivlja u udžbenicima hrvatskoga jezika koja se, među ostalim, ogleda u brojnim sinonimnim parovima i nizovima, što stvara poteškoće u školskoj praksi. U prvoj fazi istraživanja, koja se prikazuje u ovom radu, analizirani su svi osnovnoškolski udžbenici od petoga do osmoga razreda, pri čem su razmatrani nazivi na fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj, leksikološkoj i pravopisnoj razini. Rezultati analize udžbenika uspoređeni su s nazivljem u suvremenim školskim gramatikama i hrvatskim pravopisima te s Nastavnim planom i programom za osnovnu školu iz 2006. i s predmetnim kurikulom za Hrvatski jezik – Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije iz 2019. Iako na svim razmatranim razinama i u novim udžbenicima ima naziva koji se različito imenuju, ipak se može zaključiti da su suvremeni udžbenici glede uporabe jezikoslovnih naziva u većoj mjeri usklađeni od prijašnjih udžbenika.
Nastava koja se zbog pandemije uzrokovane koronavirusom u hrvatskim školama i na hrvatskim sveučilištima u drugom polugodištu školske odnosno u ljetnom semestru akademske godine 2019./2020. odvijala ...na mreži u javni i stručni diskurs unijela je različite, katkada istoznačne, katkada bliskoznačne, katkada nedovoljno precizne nazive, što dovodi do potrebe preispitivanja njihova značenja i opsega pojma na koji se oni odnose. Kako bi se pridonijelo preciznijoj uporabi nazivlja za e-izvedbu nastave, u ovome radu pozornost je stoga ponajprije posvećena definiranju sedam izabranih naziva, a potom su postupkom pretraživanja mrežnih stranica na hrvatskome jeziku po ključnim riječima izdvojeni primjeri njihove uporabe. Posrijedi su nazivi e-učenje, e-poučavanje, e-nastava, mrežna nastava, online nastava, virtualna nastava i nastava na daljinu.
Due to a pandemic caused by a coronavirus, teaching in Croatian schools in the second half of the school year 2019/2020 and at Croatian universities in the summer semester of the same academic year took place online. It has introduced various synonymous, paronymous or insufficiently precise terms into the public and professional discourse, which motivates us to re-examine their meaning and the scope of the concept to which they refer. This paper focuses on defining seven selected terms, aiming to contribute to a more precise usage of e-teaching terminology. Furthermore, after searching web pages in the Croatian language by keywords, we single out examples of their use. These are the following terms: e-learning, e- teaching, e-classes, web-based teaching, online teaching, virtual teaching and distance education.
Łucja Danielewska (1932. – 2004.), poljska književnica i prevoditeljica, u rodnome Poznanju nazivana damom poznanjskoga pjesništva, velik je dio svojega života prožela Hrvatskom. U njezinu ...prevoditeljskom radu, a prevodila je s bugarskoga, hrvatskoga, latinskoga, mađarskoga, ruskoga i srpskoga jezika, prijevodi s hrvatskoga zauzimaju posebno mjesto. S hrvatskim se jezikom toliko srodila da su i neke njezine pjesme nastale izvorno na hrvatskome jeziku. Prevođenjem s hrvatskoga osobito se intenzivno bavila devedesetih godina prošloga stoljeća, u burno vrijeme stjecanja hrvatske neovisnosti, kada je kao izvrsna poznavateljica hrvatske povijesti i kulture svojim kolegama i studentima na Katedri za slavensku filologiju Sveučilišta Adama Mickiewicza u Poznanju, ali i poljskoj književnoj i kulturnoj javnosti, tumačila bremenita ratna zbivanja koja su pogodila Hrvatsku i promicala identitetske odrednice hrvatske kulture. Devedesetih nastaju i njezini najznačajniji prijevodi s hrvatskoga na poljski. Tada objavljuje antologiju suvremenoga hrvatskog pjesništva Żywe źródło (1996) i izbor iz pjesništva Vesne Parun Morska róża (1998), a u osvit novoga tisućljeća izlazi i njezin prijevod romana Kratki izlet Ratka Cvetnića. Ovaj se rad bavi tim, ali i drugim prijevodima Łucje Danielewske s hrvatskoga na poljski, koji se u radu razmatraju u svjetlu promicanja hrvatsko-poljskih književnih i kulturnih veza i koji su joj priskrbili više nego vrijedno mjesto spomena kad je riječ o dodirnim točkama Hrvata i Poljaka.
Od uvođenja predmetnoga kurikula za Hrvatski jezik 2019. godine do danas izrađeni su novi udžbenici hrvatskoga jezika, a cilj ovoga rada bio je istražiti koliko su oni usklađeni u uporabi ...jezikoslovnoga nazivlja. Dosadašnja su istraživanja naime uputila na neujednačenost i nedosljednost uporabe jezikoslovnoga nazivlja u udžbenicima hrvatskoga jezika koja se, među ostalim, ogleda u brojnim sinonimnim parovima i nizovima, što stvara poteškoće u školskoj praksi. U prvoj fazi istraživanja, koja se prikazuje u ovom radu, analizirani su svi osnovnoškolski udžbenici od petoga do osmoga razreda, pri čem su razmatrani nazivi na fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj, leksikološkoj i pravopisnoj razini. Rezultati analize udžbenika uspoređeni su s nazivljem u suvremenim školskim gramatikama i hrvatskim pravopisima te s Nastavnim planom i programom za osnovnu školu iz 2006. i s predmetnim kurikulom za Hrvatski jezik – Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije iz 2019. Iako na svim razmatranim razinama i u novim udžbenicima ima naziva koji se različito imenuju, ipak se može zaključiti da su suvremeni udžbenici glede uporabe jezikoslovnih naziva u većoj mjeri usklađeni od prijašnjih udžbenika.
Since 2019, when the Croatian language subject curriculum was introduced, until today, new textbooks of Croatian have been written, and the aim of this paper is to investigate how consistent they are ...in the use of linguistic terminology. Previous research has pointed to the lack of uniformity and consistency in the use of linguistic terminology in Croatian language textbooks, which is reflected, among other things, in many pairs and sequences of synonyms, causing difficulties in school practice. In the first phase of the research, which is presented in this paper, all primary school textbooks for grades 5-8 were analyzed, focusing on the terms at the phonological, morphological, syntactic, lexicological, and orthographical levels. The results of the textbooks analysis were compared with the terminology in contemporary school grammar books and Croatian orthography and spelling books, with the 2006 Primary School Curriculum, and with the 2019 Croatian language subject curriculum entitled the Curriculum of the Subject Croatian Language for Primary Schools and Grammar Schools. Although certain different linguistic terms can be found in new textbooks at all mentioned levels, it can still be concluded that contemporary textbooks are more consistent than previous textbooks regarding the use of linguistic terms.
PDF
