Over the years before the 2020 pandemic crisis, monetary financing and helicopter money were becoming increasingly popular. Since helicopter money is a radical and controversial instrument of ...economic policy, many economists still dismiss it, while others argue it might be useful particularly in deflationary economies facing aggregate demand shortage. This paper aims to provide an extensive review of recent literature on helicopter money and to the best of our knowledge delivering the most comperhensive review of studies involving its effectiveness. Other goals include a discussion of its advantages and limitations and potential problems among solutions that are linked to this tool. There is certain evidence such a policy can act countercyclically under given conditions without notable side effects. No convincing proof was found helicopter money would ultimately lead to uncontrollable inflation. Potential problems that come before, during, and after helicopter money implementation have attainable solutions. Policymakers have technical knowledge for its implementation. What is missing is a broader consensus and political willingness to implement the measure and find a set of rules and responsibilities that prevent its abuse. More academic and business discussion is needed to shed light on both positive and negative consequences that might arise while answering the question of whether it is time to take a different path in economic policy since helicopter money involves more cooperation between monetary and fiscal authorities and requires particular institutional changes.
U vremenu prije krize i pandemije iz 2020. godine, monetarno financiranje i helikopterski novac postajali su sve popularnije teme. Budući da je helikopterski novac radikalan i kontroverzan instrument ekonomske politike mnogi ga ekonomisti još uvijek odbacuju, dok drugi tvrde da bi mogao biti koristan osobito gospodarstvima sa deflacijom suočenim s manjkom agregatne potražnje. Cilj ovog rada je pružiti iscrpan pregled novije literature o helikopterskom novcu i dati najopsežniji pregled studija koje uključuju njegovu učinkovitost. Ostali ciljevi uključuju raspravu o njegovim prednostima i ograničenjima, te potencijalnim problemima i rješenjima istih koja su povezana s ovim alatom. Postoje određeni dokazi da takva politika može djelovati protuciklički u danim uvjetima bez značajnih komplikacija. Nije pronađen uvjerljiv dokaz da bi helikopterski novac u konačnici doveo do nekontrolirane inflacije. Potencijalni problemi koji se javljaju prije, tijekom i nakon implementacije helikopterskog novca imaju provediva rješenja. Kreatori politike imaju tehničko znanje za njegovu provedbu. Ono što nedostaje je širi konsenzus i politička volja da se mjera provede i pronađe skup pravila i odgovornosti koji sprječavaju njezinu zlouporabu. Potrebno je više akademske i poslovne rasprave kako bi se rasvijetlile i pozitivne i negativne posljedice koje bi se mogle pojaviti provedbom ove politike, te pronaći odgovor na pitanje je li vrijeme za krenuti drugačijim putem u gospodarskoj politici budući da helikopterski novac uključuje više suradnje između monetarnih i fiskalnih vlasti i zahtijeva određene institucionalne promjene.
OSVRT NA HELIKOPTER NOVAC Novinc, Filip
Ekonomski pregled,
01/2023, Letnik:
74, Številka:
6
Magazine Article, Journal Article
Odprti dostop
U vremenu prije krize i pandemije iz 2020. godine, monetarno financiranje i helikopterski novac postajali su sve popularnije teme. Budući da je helikopterski novac radikalan i kontroverzan instrument ...ekonomske politike mnogi ga ekonomisti još uvijek odbacuju, dok drugi tvrde da bi mogao biti koristan osobito gospodarstvima sa deflacijom suočenim s manjkom agregatne potražnje. Cilj ovog rada je pružiti iscrpan pregled novije literature o helikopterskom novcu i dati najopsežniji pregled studija koje uključuju njegovu učinkovitost. Ostali ciljevi uključuju raspravu o njegovim prednostima i ograničenjima, te potencijalnim problemima i rješenjima istih koja su povezana s ovim alatom. Postoje odreðeni dokazi da takva politika može djelovati protuciklički u danim uvjetima bez značajnih komplikacija. Nije pronaðen uvjerljiv dokaz da bi helikopterski novac u konačnici doveo do nekontrolirane inflacije. Potencijalni problemi koji se javljaju prije, tijekom i nakon implementacije helikopterskog novca imaju provediva rješenja. Kreatori politike imaju tehničko znanje za njegovu provedbu. Ono što nedostaje je širi konsenzus i politička volja da se mjera provede i pronaðe skup pravila i odgovornosti koji sprječavaju njezinu zlouporabu. Potrebno je više akademske i poslovne rasprave kako bi se rasvijetlile i pozitivne i negativne posljedice koje bi se mogle pojaviti provedbom ove politike, te pronaći odgovor na pitanje je li vrijeme za krenuti drugačijim putem u gospodarskoj politici budući da helikopterski novac uključuje više suradnje izmeðu monetarnih i fiskalnih vlasti i zahtijeva odreðene institucionalne promjene.
Ovaj rad nastoji odgovoriti na pitanje postoji li asimetričan učinak realnog efektivnog deviznog tečaja kune na vanjskotrgovinsku bilancu, J–krivulja i Marshall–Lernerov uvjet u Republici Hrvatskoj. ...Rigidnost cijena, ograničenja kapaciteta i troškovi prilagođavanja samo su neki od razloga zbog kojih deprecijacija i aprecijacija realnog efektivnog deviznog tečaja nemaju nužno jednako snažan učinak suprotnog smjera na neto izvoz. Ekonometrijska procjena nelinearnom metodom autoregresivnih distribuiranih pomaka (NARDL) omogućava razdvajanje pozitivnih (aprecijacija) od negativnih (deprecijacija) promjena realnog efektivnog deviznog tečaja, te pokazuje kako promjene istoga ne djeluju simetrično i linearno na neto izvoz. Potvrđuje se postojanje J–krivulje i pozitivan utjecaj deprecijacije realnog efektivnog deviznog tečaja na neto izvoz dobara, odnosno dobara i usluga (Marshall–Lernerov uvjet), dok aprecijacija nema statistički značajan utjecaj. Rezultati dobiveni u ovom radu upućuju na zaključak kako se vanjskotrgovinski saldo Hrvatske može poboljšati deprecijacijom realnog efektivnog deviznog tečaja. Ipak, navedeno treba uzeti s rezervom uzimajući u obzir da nominalna deprecijacija vodi rastu vanjske zaduženosti domaće ekonomije, utječe na očekivanja (pogotovo ona vezana uz inflaciju), na uvozne cijene (time i na domaće cijene), premiju rizika, prinose na financijsku imovinu, a postoje naznake da deprecijacija nominalnog i realnog tečaja u Hrvatskoj djeluju kontrakcijski na domaću ekonomsku aktivnost, stoga troškovi takve politike mogu znatno premašiti koristi dobivene slabljenjem valute. Osim navedenog, ograničenja istraživanja uključuju nisku varijabilnost realnog efektivnog deviznog tečaja koja može otežati dobivanje ekonometrijski relevantnih procjena, problem izbora reprezentativne mjere tečaja, te izbor aproksimirajuće varijable za domaći i strani dohodak. U promatranom periodu su aprecijacije i deprecijacije realnog efektivnog deviznog tečaja tečaja bile relativno blage, stoga zaključci ne vrijede nužno u slučaju naglih i velikih fluktuacija. U odnosu na prethodna istraživanja, potvrđuje se asimetričan učinak realnog efektivnog deviznog tečaja na bilancu roba i usluga, a ne samo roba, te se raspravlja o mogućim uzrocima pojave nelinearnosti u odgovoru vanjskotrgovinske bilance na promjene u istom.
This paper strives on giving an answer to whether assymetrical effects of real effective exchange rate of kuna, J-curve and Marshall-Lerner condition exist in the Republic of Croatia. Price rigidity, capacity constraints, and adjustment costs are just some reasons why depreciation and appreciation of the real effective exchange rate do not necessarily have equally strong effect of the opposite direction on net exports. Econometric estimation by nonlinear autoregressive distributed lags method (NARDL) enables separation of positive (appreciation) from negative (depreciation) changes in the real effective exchange rate, showing that its changes do not affect net exports symmetrically and linearly. Existence of J-curve and positive impact of the real effective exchange rate depreciation on trade balance (Marshall–Lerner condition) are confirmed, while appreciation has no significant effect. Results obtained in this paper point out that Croatia 's foreign trade balance can be improved by real effective exchange rate depreciation. However, this should be taken with caution given that nominal depreciation leads to growing external indebtedness of domestic economy, affects expectations, especially those related to inflation, import prices (therefore domestic prices), risk premium, returns on financial assets, and there are indications that depreciation of nominal and real exchange rate in Croatia have a contractional effect on domestic economic activity, so costs of such a policy may far outweigh the benefits of currency weakening. In addition, research limitations include low variability of the real effective exchange rate (which might make it difficult to obtain econometric relevant estimates), the problem of choosing representative exchange rate measures, and the choice of proxy variables for domestic and foreign income. In the observed period, appreciation and depreciation of the real effective exchange rate were relatively mild, so the conclusions are not necessarily valid in the case of a sudden and large fluctuations in it. Compared to previous research, asymmetric effect of the real effective exchange rate is confirmed on the balance of goods and services (not only balance of goods), and possible causes of nonlinearity in the response of foreign trade balance to changes in the real effective exchange rate are discussed.
Along with the economic expansion which started at the beginning of the new millennium, Croatia and other new European union members from Central and Eastern Europe simultaneously accumulated ...internal and external imbalances. These imbalances materialized after the global financial crisis of 2009 in the form of a recession, high unemployment, growing public debt and instabilities in the financial sector. External imbalances such as continuous current account deficits were decreased in the period after the 2009 crisis and are thoroughly researched in the existing literature. The literature mostly points out that competitiveness did not have a significant impact on the development of external imbalances, and instead emphasizes the role of other factors such as domestic demand. On the other hand, the impact of competitiveness shocks on domestic production and the internal imbalance (output gap and price stability) remains relatively unexplored. This paper seeks to assess the impact of price and cost competitiveness shocks on domestic economic activity in the selected new EU member states: Czech Republic, Croatia, Estonia, Hungary, Poland, Romania and Slovenia. Based on the estimated sign restricted vector autoregression models for individual countries, impulse response functions indicate that the negative impact of cost competitiveness (unit labor costs) on the development of domestic GDP is more clearly pronounced than the negative impact of price competitiveness (real effective exchange rate). Moreover, there are significant heterogeneities in output responses to competitiveness shocks between countries. These results should be interpreted with caution since the paper did not identify sources of the deterioration of competitiveness - the nominal exchange rate shocks and relative prices shocks both represent a shock in the real exchange rate, while the unit labor cost shock can originate either in the productivity or wage shock.
Razvijenost i struktura prerađivačke industrijske baze temeljna je odrednica dugoročno održivog poslovanja i ekonomskog rasta modernih ekonomija. Ovaj rad, analizom panel podataka na razini poduzeća ...iz baze Orbis, procjenjuje povezanost između prihoda od prodaje poduzeća prerađivačke industrije Hrvatske i važnog pokazatelja troškovne konkurentnosti – jediničnog troška rada, za razdoblje od ulaska Hrvatske u Europsku uniju do početka pandemije COVID-19 2020. Rezultati pokazuju da je povezanost jediničnog troška rada i prihoda od prodaje heterogena među sektorima prerađivačke industrije, što je vjerojatno posljedica različite razvijenosti i sofisticiranosti potražnje, primijenjenog stupnja tehnologije, produktivnosti ili nekog drugog faktora specifičnog za pojedini sektor. Istraživanje pokazuje da su prihodi produktivnijih poduzeća manje osjetljivi na promjene jediničnog troška rada, dok su dokazi za tržišnu strukturu, praćenu s pomoću koncentracije slabiji, ali pokazuju da bi mogla djelovati u istom smjeru smanjujući osjetljivost prihoda na promjene u jediničnom trošku rada. S druge strane, veći udio troškova rada povezan je s većom osjetljivošću prihoda na jedinični trošak rada, dok kapitalna opremljenost rada ne djeluje značajno na povezanost između ovih dviju varijabli.
Bujične poplave nastaju kao posljedica kratkotrajnih oborina velikog intenziteta ili uslijed puknuća/kvara hidrotehničkog objekta ili opreme. Karakterizira ih iznenadna lokalna poplava velikog ...volumena i kratkog trajanja koja nastaje u razdoblju od nekoliko, obično manje od šest, sati od jake kiše. Posljednjih godina, kao posljedica klimatskih ekstrema, bujične poplave su sve češća pojava pa i na područjima gdje se do sada nisu pojavljivale. Kroz upravljanje rizicima od poplava potrebno je dodatnu pažnju usmjeriti upravo na ovaj tip poplava jer su izuzetno opasne te mogu izazvati velike štete na imovinu i ljude. Kroz aktivnosti na lokalnoj razini bitno je educirati stanovništvo i osvijestiti na moguću opasnost od bujičnih poplava. Također potrebno poduzeti potrebne mjere kako bi se smanjili rizici od bujičnih poplava.
