Knjiga Edwarda L. Bernaysa Kristaliziranje javnog mišljenja objavljena 1923. godine opće je prihvaćena kao početak odnosa s javnošću kao znanstvene discipline i suvremenih odnosa s javnošću kao
...praktične djelatnosti zasnovane na istraživanjima, analizama, strateškim promišljanjima i planiranjima. Bernays je teorijsku podlogu za svoju knjigu crpio iz spoznaja drugih autora koje je s uvažavanjem citirao. Među njima posebno se ističe autor Walter Lippmann i Javno mnijenje, njegovo
nezaobilazno djelo u komunikacijskim znanostima iz 1922. godine. Analizom diskursa u ovome radu
dokazuje se da je Bernays nadogradio Lippmannove spoznaje ne u teorijskome nego u praktičnome
smislu, dajući im uporabnu vrijednost kroz osmišljavanje područja djelovanja savjetnika za odnose s javnošću. Komparativnom i metodom idealnoga tipa, za koju je poslužilo djelo Zorana Tomića
Enciklopedijski rječnik odnosa s javnošću iz 2023. godine, potvrđeno je da su Bernaysove spoznaje
preživjele sud vremena i da su mnoge aktualne i danas, od pojedinih pojmova i definicija do modela
asimetričnih odnosa s javnošću. Razdoblje od sto godina između Bernaysove i Tomićeve knjige svjedoči o razvitku i stalnome unaprjeđivanju odnosa s javnošću, ali i o opstanku osnovnih načela na
kojima se suvremeni odnosi s javnošću temelje.
Ključne riječi: Edward L. Bernays, Kristaliziranje javnog mišljenja, odnosi s javnošću, Walter Lippmann, Zoran Tomić.
•The Danube water quality was predicted using macrophyte binary data.•The developed model showed good predictive performances in the main river channel.•The sensitive analysis selected 28 macrophytes ...as significant water quality indicators.
Ecological assessment of large rivers such as the Danube is a challenging task. Eutrophication was reported as one of the main drivers that structure aquatic communities in the Danube basin. Due to their sedentary nature, relatively slow growth/ long life spans, and engineering role in aquatic ecosystems, macrophytes are widely used in the detection of nutrient enrichment. In this study, macrophyte presence-absence data within the 3 km long reaches obtained from the Joint Danube Survey (JDS3) were used to predict the water quality of the Danube river and its main tributaries. For each water quality variable (dissolved oxygen, nitrate-nitrogen, and orthophosphates), a multi-layer feed-forward artificial neural network model (ANN) was constructed using the macrophytes as explanatory variables. Despite the limited number of samples (123) along the wide trophic gradient of the Danube, the model showed good predictive performances for the main river channel. The highest discrepancy between observed and predicted water quality was obtained for the samples collected in the tributaries or downstream from the tributaries' mouth, where the model predicted better trophic conditions compared to measured ones. From 64 analysed macrophyte species, 28 were selected by sensitivity analysis as key water quality indicators (KIS) for at least one environmental variable. KIS mainly belonged to the eutrophic tolerant submerged or emerged species with broad ecological amplitude, which reflects the significance of the developed model for use on rivers subjected to nutrient pollution. However, the use of the developed predictive model is restricted to the river sections having a water velocity suitable for macrophytes growth. The developed ANN architecture represents the modelling approach which could be applied to other lotic systems and biological quality elements.
Umjetna inteligencija prvenstveno se zasniva na bazama podataka na engleskome jeziku, a kako je
jedna od njezinih osnovnih značajki mogućnost razumijevanja prirodnih jezika, testirane su mogućnosti ...jedne od raširenih i popularnih aplikacija umjetne inteligencije ChatGPT koja prihvaća pitanja
i daje odgovore i na hrvatskome jeziku. Predmeti testa stvarna su ispitna pitanja iz kolegija Uvod
u odnose s javnošću, oblikovanje medijske objave i provjera razumijevanja izraza u prenesenome i
izvedenome značenju, koji su ljudima lako shvatljivi zbog poznavanja konteksta. ChatGPT koristi golemu bazu podataka što mu daje prednost u pouzdanosti u odnosu na aplikacije umjetne inteligencije
koje se zasnivaju na uporabi internetskih izvora dostupnih u stvarnome vremenu jer su one podložnije mogućnosti da ponude netočne informacije ili lažne odgovore zbog njihova učestalog ponavljanja
na mrežnim izvorima. Test znanja ujedno provjerava već objavljenu hipotezu istih autora u prošlome
broju časopisa SEEJC po kojoj umjetna inteligencija donosi toliko velike promjene da se može nazvati
novom komunikacijskom revolucijom.
Ključne riječi: umjetna inteligencija (AI), odnosi s javnošću, ChatGPT, komunikacijska revolucija
UMJETNA INTELIGENCIJA U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU Tomić, Zoran; Volarić, Tomislav; Obradović, Đorđe
South Eastern European Journal of Communication,
12/2022, Letnik:
4, Številka:
2
Journal Article, Web Resource
Odprti dostop
Uključivanje novih tehnologija, posebno onih zasnovanih na različitim principima i primjenama
umjetne inteligencije (AI), tjera moderno društvo na promišljanje i reorganizaciju postojećih sustava.
...Može se reći da je organizacija društva zrcalna slika mogućnosti tehnologije kojom društvo raspolaže. Nova komunikacijska revolucija već je nastupila i pred ljudima su novi izazovi. Profesijama koje
se temelje na komuniciranju, kao što su i odnosi s javnošću, umjetna inteligencija može pomoći, ali
ujedno zahtijeva još više znanja i stručnosti kako bi se dobiveni rezultati pravilno shvatili i primijenili. Umjetna inteligencija i strojno učenje danas su poznati pojmovi. Koriste se u mnogim područjima
društvene zbilje pa i u odnosima s javnošću. Obrada golemih količina podataka brža je i preciznija
zahvaljujući umjetnoj inteligenciji koja u brojnim djelatnostima pa tako i u odnosima s javnošću sve
više preuzima jednostavne, ponavljajuće poslove. Osim što odnosi s javnošću zastupaju interese organizacije za koju rade, postoji i etička obveza služenja javnomu interesu. Dakle oko implementacije
umjetne inteligencije potrebno je razmotriti način na koji se podatci prikupljaju i koriste jer, kao i
svaka druga tehnologija, ona sama po sebi nije ni dobra, ni loša, nego to ovisi o korisnicima koji je
rabe.
Ključne riječi: umjetna inteligencija (AI), strojno učenje, odnosi s javnošću, javni interes, komunikacijska revolucija
In this paper we propose a new mathematical model of imprecise point objects and a new algorithm for determining the maximal distance between imprecise point objects. Results obtained with our model ...can be used in various applications, such as GIS (imprecise spatial object modelling), robotics (environment models), and image analysis (imprecise feature extraction). Imprecise point objects are modelled as fuzzy points in linear fuzzy space. Linear fuzzy space is defined over
R
n
, where the membership function is convex, upper semi-continuous, symmetric w.r.t. the core and linearly decreasing w.r.t. the core distance, where the core is a single point. A fuzzy convex hull is defined in linear fuzzy space. The distance between objects/points is modelled as an imprecise point object in linear fuzzy space defined over
R
1
. Fuzzy ordering relations are defined in distance space. The maximal distance is a fuzzy set over a set of distances. The maximal distance between a set of imprecise point objects is then determined as the maximal distance of fuzzy convex hull edge points. An algorithm for determining the maximal distance between imprecise points belonging to one- and two-dimensional linear fuzzy space is given. For an exact calculation of this maximal distance, computational complexity of the algorithm is of polynomial growth of the fourth degree. However, if the maximal distance is determined approximately, then the algorithms’ computational complexity is of power growth of the quadratic degree with respect to the cardinality of the convex edge.
Cilj - Cilj istraživanja je razvoj modela, implementacija prototipa i verifikacija računarskog simulacionog sistema koji omogućuje rad sa nepreciznim geoprostornim podacima u realnim uslovima, i ...proširivanje postojećiim sistemima, razvoja novih algoritama za obradu, novih modela za reprezentaciju procesa i njihovu integraciju.
Metodologija - Za modeliranje neodređenosti i nepreciznosti u podacima i procesima korišćen je fazi pristup. Za razvoj softverskog sistema korišćen je objektni pristup (UML 2.0.), model višeslojne distribuirane softverske arhitekture, kombinacija više objektno orijentisanih programskih jezika, i standardi iz oblasti prostornih podataka i procesa. Verifikacija je izvršena na primeru ekstrakcije prostornih osobina na
osnovu rasterskih mapa, i implementirana su dva prostorna procesa u skladu sa definisanim modelima.
Rezultati - Predloženi su modeli tačkastih (fazi tačka), pravolinijskih (fazi duž) i jednostavnih površinskih (fazi trougao, fazi krug) nepreciznih objekata pomoću fazi skupova. Date su definicije i osobine osnovnih prostornih operacija (prostorna merenja, prostorne funkcije i prostorne relacije). Dat je predlog za modeliranje geoprostornih procesa i algoritam za odreĎivanje fazi konveksnog omotača koji se odlikuje smanjenom računskom složenošću u odnosu na postojeće algoritme.
Ograničenja istraživanja/implikacije - Sistem ne obuhvata standardizovan format za razmenu nepreciznih prostornih podataka. To znači da se format razmene mora implementirati u softveru.
Praktične implikacije - Predloženi modeli mogu se, pre svega, koristiti u geografskim informacionim sistemima, ali i u analizi slike, te drugim zadacima koji zahtevaju modelovanje realnog prostora (robotika i slično).
Originalnost/vrednost - Originalni doprinosi su sledeći: novi modeli tačkastih (fazi tačka), pravolinijskih (fazi duž) i jednostavnih površinskih (fazi trougao, fazi krug) objekata, novi modeli osnovnih prostornih operacija (prostorna merenja, prostorne funkcije i prostorne relacije) i novi algoritam za odreĎivanje fazi konveksnog omotača koji se odlikuje smanjenom računskom složenošću u odnosu na postojeće algoritme.
Purpose- The purpose is model development, software prototype implementation and verification of the computer simulation system which provides support for imprecise data processing under real conditions, as well as extensions to existing systems, development of novel algorithms for data processing, new models for processes' representation and their integration.
Design/methodology/approach - Fuzzy approach is used for modelling uncertainties and imprecision. For the software system's development object approach (UML 2.0), multi-tiered distributed software architecture,
combination of several object programming languages, and standards for geospatial data and processes are deployed. Verification is carried out by the example of spatial features extraction from raster maps which is applied to two spatial processes compliant to the proposed model.
Findings- Models for point (fuzzy point), line (fuzzy line) and simple planar (fuzzy triangle, fuzzy circle) imprecise objects are proposed. The definitions and basic features of spatial operations (spatial measurements, spatial functions and spatial relations) are given. A proposal for modelling geospatial processes is given and the algorithm for fuzzy convex hull characterized by reduced computational complexity.
Research limitations/implications - The system does not comprise standardized format for imprecise data interchange. This means that interchange format should be implemented within the software.
Practical implications - The proposed models can be used, primarily for geographic information systems, but they can be also deployed in image analysis as well as tasks requiring modelling of the real space (robotics, etc.).
Originality/Value - The main original contributions are: novel models for point (fuzzy point), line (fuzzy line) and simple planar (fuzzy triangle, fuzzy circle) imprecise objects, novel models for imprecise spatial operations (spatial measurements, spatial functions and spatial relations), and the algorithm for fuzzy convex hull characterized by reduced computational complexity.
Ne smije biti sporna nužnost samoregulacije novinarske profesije na državnoj
razini zato što se njome odgovornost za etičnost javnih objava prebacuje na struku i
sprječavaju se različiti oblici ...cenzure i sudski progoni sa zatvorskim kaznama. Takav
pristup već postoji i dobro funkcionira u mnogim demokratski razvijenim zemljama,
posebno onima u Sjevernoj Europi, pa bi njemu trebalo težiti i u tranzicijskim
društvima. No, samoregulacija samo na državnoj razini ne može biti dovoljna zato što
bilo koji njezin oblik, poput Vijeća za medije i(li) sličnih rješenja, ne može stići pratiti sve
što mediji objavljuju, pa niti utjecati na povišenje etičke razine javnih objava, osim u
ograničenom broju ekstremnih slučajeva. Zato je nužna samoregulacija novinarske
profesije na temeljnoj razini, u glasilima, neovisno o tome radi li se o globalno
dostupnim novim medijima, nacionalnim, regionalnim ili lokalnim glasilima. Nju bi
država morala propisati zakonom kao obvezu kako je vlasnici medija ne bi izbjegavali, a
provodili bi je povjerenici za etičnost unutar glasila i među novinarima i urednicima s
analitičkim, ali i preventivnim, obrazovnim zadacima.
Kolumne nisu nikakav izniman
rod, nego samo stalna rubrika. Obično se radi o samostalnoj rubrici u
tjednicima, dvotjednicima i mjesečnicima, a u dnevnim listovima znaju biti
podrubrika rubrike koja ...sadržava komentare, stajališta i mišljenja. Nemaju
zajedničke značajke koje bi ih izdvojile u poseban rod, premda ih i u
pojedinim knjigama o klasifikaciji novinarskih rodova autori među njih
ubrajaju. U kolumnama se objavljuju različiti novinski rodovi i njihove
vrste. U 220 analiziranih kolumni to su bili: izvještaj, prikaz, zapis
(beletristička bilješka), (analitička) bilješka, osvrt, komentar, portret, članak,
recenzija, kritika, polemika, dnevnik, pismo, humoreska, izjava, reportaža,
putopis, memoari, feljton, esej i kronika, a nije isključena još neka vrsta, što
može potvrditi neko buduće istraživanje na još većem uzorku.
PDF
