U radu su izneseni petogodšnji rezultati i problematika kaveznog uzgoja soma u hidroakumulaciji Modrac. Jezero je površine 1 700 ha, dubine do 18 m, a nastalo je gradnjom brane na rijeci Spreči kraj ...Tuzle.
Fizikalnokemijski parametri vode varirali su u pogodnim granicama, osim u prvoj godini uzgoja, kada je zbog nagla zahlađenja došlo do inverzije vode, što je uzrokovalo drastično smanjenje koncentracije kisika i pomor ribe. S obzirom na temperaturu vode, razdoblje hranidbe riba kreće se od 155 do 174 dana. Za razliku od uzgoja u ribnjacima, hranidba traje od sredine svibnja do polovice listopada.
Gustoća nasada u kavezima iznosila je 9 do 32 kom/m3, a masa nasada od 2,35 do 6,39 kg/m3. Ukupni prirast ribe po m3 varirao je između 2,39 i 12,02 kg. Pojedinačni dnevni prirasti soma kretali su se od 2,77 do 5,83 grama. Tako skromni proizvodni rezultati posljedica su mnogih problema koji su se javljali u tijeku uzgoja, a najbitniji su neprikladna hrana i nedovoljna količina kvalitetnog mlađa.
Gubici ribe kretali su se od 1,54 do 34,1%, a nastali su zbog ihtioftirioze, kanibalizma, asfiksije i bježanja ribe iz kaveza nakon oštećenja mreža od štakora i vidri. Unatoč visokim gubicima nižim prirastima nego u ribnjacima, proizvodnja soma u kavezima zbog kvalitetnog mesa i izvoza na zapadno tržište osigurava ekonomsku rentabilnost.
Istraživanja umjetnog mriješćenja europskog soma (Silurus glanis L.) primjenom malih doza saranske hipofize (CP) provedena su godine 1997. i 1995. u proizvodnim uvjetima na mrjestilištu "Ribnjak ...1905" d.d. Našice.
Prije hipofiziranja somovskih ženki obavljeno je obilježavanje, odvaga, procjena stupnja zrelosti i razvrstavanje u pet stupnjeva zrelosti (SZ) prema našim vlastitim kriterijima. U kontrolnoj skupini (n=21) ženke su dobile jednokratnu injekciju CP-a u dozi 4,5 mg.kg-1 tjelesne mase (t.m.), dok su u pokusnim skupinama (n=62) matice obrađene jednokratnim niskim dozama CP-a u tri razine. Ustanovljeno je da je minimalna doza CP-a za umjetno mriješćenje soma na III. SZ 2,040,15, na IV. SZ 1,590,16 i na V. SZ 1,250,10 mg.kg-1 t.m. Istodobno efikasnost mrijesta matica u odnosu na kontrolnu skupinu nije umanjena jer se kretala od 92 do 100% (p0,05), dok je relativna plodnost na III., IV. i V. stupnju zrelosti iznosila 9,92,1, 10,41,6 i 11,51,3 %, adekvatno (p0,05).
Utvrđene minimalne doze CP za mriješćenje europskoga soma 2 do 3 puta niže su od relevantnih podataka iz literature. Pretpostavlja se da će one pozitivno utjecati na ostvarenje harmonične završne zriobe oocita, a time i na bolju kakvoću ovulirane ikre.
A list of 137 lichen mycota taxa from the island of Krk is presented, including 18 species new to island of Krk. The list is based on literature records and field work carried out in 2001 and 2002 ...year. For each taxon, references on localities and substrate are given, and comparison of taxa composition between island of Krk and island of Rab has been made.
U radu je istražen utjecaj multienzimskog preparata na učinkovitost hranidbe šaranskog mlađa pojedinačne mase 45,3 do 52,6 grama. Polizym je stabilizirana smjesa amilaze, proteaze, beta-glukanaze, ...beta-glukozidaze i celulaze.
Pokus je proveden s tri različite razine Polizyma u hrani i u triplikatu. U svaki od 12 kaveza iskoristive zapremnine 1 m3 nasađeno je po 100 jedinki šaranskog mlađa u prvoj godini života. Svi su kavezi bili smješteni u jedan zimnjak površine 600 m2 . Otvor mrežnih oka na kavezima bio je 20 mm.
Šaranski je mlađ u kontrolnoj skupini hranjen peletiranom hranom s 36% bjelančevina bez dodatka Polizyma. U ostalim trima pokusnim skupinama, uz istu razinu proteina, šaranski je mlađ u hrani dobivao Polizym u količini 0,5 g, 1,0 g i 1,5 g po 1 kg hrane.
Statistički je utvrđeno da je dodatak Polizyma u količini od 1,5 g/kg hrane znatno utjecao na dnevni i ukupni prirast te na hranidbeni koeficijent u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je dobivala hranu bez Polizyma.
Na kraju pokusa obavljena je kemijska analiza mesa šaranskog mlađa. U pokusnoj skupini, u kojoj je šaranski mlađ u hrani dobivao 0,15% Polizyma, utvrđena je viša količina bjelančevina i niža razina vode.
U radu je prikazana tehnološko-tehnička opremljenost slavonsko-baranjskih ribnjačarstava mehanizacijskim sredstvima.
Anketiranjem ribarskih stručnjaka sa svih sedam ribnjačarstava u ovoj regiji ...(„Grudnjak“ u Orahovici, „Šaran“ u N. Breznici, „D. Miholjac“, „Jelas“ u Sl. Brodu, „Sloboština“ u N. Gradiški, „Podunavlje“, u Belju i „Koprivna“. kod Osijeka) te prikupljenim i obrađenim kvantitativnim pokazateljima u godini 1991, utvrđeno je postojeće stanje, dostignuta razina i značenje primjene različitih sredstava mehanizacije, opreme i alata z ribnjačarskoj proizvodnji ove regije.
Problemi iz ovog vrlo važnog područja ribnjačarske proizvodnje prisutni su manje ili više kod svih proizvođača ribe. Oni se prije svega tiču nedostatka odgovarajućih tehničkih rješenja za mnoge radne procese, a postojeća se sredstva nedovoljno iskorištavaju. Osim toga, za pojedina sredstva (aeratore, kosilice, hranilice, mamut-crpke, elevatore i dr.) ne postoje relevantni eksploatacijski pokazatelji rada i učinka, pa se i ne mogu optimalno iskoristiti.
Primjena novih tehnoloskih rješenja radi ostvarenja veće, stabilnije i ekonomski prihvatljivije proizvodnje ribe pratit će i odgovarajuća sredstva mehanizacije, opreme i alata. Stoga se u radu iznose i određene tendencije u ovom segmentu s obzirom na moguće tehnološke pravce u uzgoju riba.
