This paper presents the freshwater limestones, from tenelija and (Mostar) miljevina, which are intercalated in the Mukoša deposit near Mostar, and their "stone cousins," Posušje miljevina and ...Tomislavgrad muljika. In the process of diagenesis they acquired a specific orientation and structure (especially tenelija), which gave them specific physical properties (small bulk density, high porosity and permeability), which "classic" limestones used in construction do not have, and which were decisive for the choice of this stone for construction of the Old Bridge and other buildings in the wider area of Mostar and in the area of Posušje municipality, but also in other karst poljes of Herzegovina and southwestern Bosnia, in parts of Central Bosnia, and Miljevina near Foča. The second part of the paper presents the so-called built-in (internal) factors that the builders try to avoid in order for freshwater limestones that are built into numerous stone buildings and/or monuments to avoid complex processes of stone changes, or weathering (decay) of stone due to its interaction with various environmental conditions (external factors). It covers the problems and significance of the choice of stone, the method and (often too small) depth of its extraction from the deposit for the construction of significant buildings, insufficiently long aging (storage) after extraction, incorrect installation (stacking) of the stone in relation to its position in the deposit, as well as various errors in stone processing and execution, along with inadequate maintenance.
Megalithic architecture is related to a series of ancient stone monuments of giant dimensions, which were constructed using almost untreated individual stones or stones grouped into certain ...structures, but also to numerous buildings of more recent cultures and civilizations, the so-called "more developed architecture", which are built entirely or partly from large stone blocks, most often of regular geometric shape, in the drystone wall technique, weighing tons, tens of tons, even hundreds of tons, whose enormous mass raises the question of their transport and installation. The first part of the paper presents the megalithic buildings of the Mycenaean civilization, called Cyclopean because the ancient Greeks believed that only the Cyclops could build with such large stone blocks. So, a Cyclopean building is megalithic, but not every megalithic building is Cyclopean, so it is better to use the general term megalithic for buildings that have nothing to do with Mycenaean Greece, like in the case of the megalithic defensive wall of the old Hellenistic city of Daorson near Stolac. The second part of the paper presents some famous buildings in South America, but also in Baalbek, Lebanon, where three carved giant megalithic blocks called triliths (trilithons), probably the largest stone blocks made and erected by man, weighing about 800 t, are built into the southwestern wall, as well as the drystone walls of megalithic buildings in Peru, which, due to their flexibility and the double interlocking wall technique, have survived in areas where earthquakes are not a rare phenomenon.
Megalithic architecture is related to a series of ancient stone monuments of giant dimensions, which were constructed using almost untreated individual stones or stones grouped into certain ...structures, which was the subject of the previous paper of these authors, but also to numerous buildings of more recent cultures and civilizations, the so-called "more developed architecture", which are built entirely or partly from large stone blocks, most often of regular geometric shape, such as, for example, pyramids around the world, especially the stone ones, described in this paper. Pyramids represent perhaps the most significant buildings of human civilization in which the ancient builders incorporated complex knowledge not only in construction and architecture. The techniques used to build them were developed over centuries, which is best seen with the Egyptian pyramids... Although we often like to draw comparisons between the Egyptian pyramids and the pyramids of Central America (and other pyramids in the world), with which we try to look for their "lost" connection, the pyramids are still very different in their age, shape, size, geographical distribution and function, even in the material from which they were built.
In the first part of this paper the occurrence of dolomite in B&H karst, as well as active and potential dolomite deposits for dimension stone with different trade names ("Rujan" , "San", "Gradac") ...are presented, with the available results of their testing. The final section of the paper gives a brief historical overview of the applications of dolomite as dimension stone in Herzegovina, which is attested by many tombstones, but also some religious and residential buildings. However, with its beauty of textures and colors and quality in workmanship, in the last several decades it has been widely used in the interior and exterior cladding of numerous buildings in Herzegovina, as well as in several regional architectural projects along the Adriatic coast, in the Republic of Croatia and Republic of Montenegro. The final section of the paper provides relevant conclusions related to the application of dolomite as dimension stone.
U prvom dijelu rada je prikazana zastupljenost dolomita u b-h kršu, kao i aktivna i potencijalna ležišta dolomita za AGK raznih trgovačkih naziva („Rujan“, „San“, „Gradac“), s raspoloživim ...rezultatima njihovih ispitivanja. U završnom dijelu rada dan je kratak povijesni osvrt na primjene dolomita kao AGK u Hercegovini, o čemu svjedoče mnogi nadgrobni spomenici, ali i neke vjerske, te stambene građevine. Zadnjih par desetljeća, svojom ljepotom tekstura i boja, te kvalitetom u izradi, dolomit je dosta korišten u unutarnjem i vanjskom oblaganju brojnih objekata u Hercegovini, kao i na nekoliko regionalnih projekata arhitekture duž jadranske obale, u Republici Hrvatskoj i Republici Crnoj Gori. U završnom dijelu rada dani su odgovarajući zaključci vezani za primjenu dolomita kao AGK.
Divovske kamene građevine širom svijeta, svojom višetisućljetnom starošću, veličinom, trajnošću, načinom gradnje koji nadmašuje tehničke mogućnosti tadašnjih kultura, ali i zagonetnom namjenom, ...godinama pobuđuju zanimanje stručne i šire javnosti. Megalitska arhitektura, koja predstavlja dio istoimene kulture, najdugotrajnije i najraširenije graditeljske kulture u ljudskoj povijesti, obilježena je postavljanjem monumentalnih kamenih blokova raznih oblika - megalita, pojedinačnih ili grupiranih u različite strukture/građevine. Ovakva preširoka definicija uključuje neolitičke (i kasnije) megalitske spomenike (dolmeni, menhiri, kromleki i drugi), ali i kasnije građevine tzv. „razvijenije arhitekture“, koje su imale arhitektonska obilježja, izgrađene od megalita pravilnog geometrijskog oblika, mase desetke i stotine tona. Često se nazivaju „kiklopskom“, što neki autori osporavaju koristeći taj naziv samo za građevine tzv. „mikenske civilizacije/kulture“. Stoga su autori odlučili koristiti univerzalni naziv „divovske kamene građevine“, te ovu tematiku podijeliti u zasebne radove, pokušavajući potaknuti čitatelje na daljnje proučavanje obimne raspoložive literature u potrazi za odgovorima na brojne dvojbe koje nam svima i dalje ostaju…
Kratak prikaz hercegovačkih suhozida Šaravanja, Krešimir; Oreč, Frano; Kurtović, Azra
e-Zbornik,
09/2018, Letnik:
8, Številka:
Posebno izdanje
Journal Article
Odprti dostop
U početnom dijelu rada dat je kratak osvrt na suhozidnu gradnju i njen prostorno-povijesni obuhvat, posebno u području istočne strane Jadranskog mora.
U središnjem dijelu rada dat je prikaz nekih ...značajnih suhozidnih građevina u Hercegovini, od (pre)ilirskih vremena do suvremenih primjena.
U završnom dijelu rada istaknuta je slaba educiranost poljoprivrednika i posjednika, kao jedan od glavnih uzroka njihove degradacije, kao i potreba njihove temeljite inventarizacije, vrjednovanja i revitalizacije.
U radu su prikazani slatkovodni vapnenci, od tenelije i (mostarske) miljevine, koji su interkalirani u ležištu „Mukoša“ kod Mostara, te njihovih „kamenih rođaka“ posuške miljevine i tomislavgradske ...muljike. U procesu dijageneze zadobili su specifičnu orijentaciju i strukturu (posebno tenelija), što im je dalo specifična fizička svojstva (mala prostorna masa, visoka poroznost i permeabilnost), koja nemaju „klasični“ vapnenci korišteni u građevinarstvu, a koja su bila odlučujuća za izbor ovog kamena za gradnju Starog mosta i drugih građevina na širem prostoru Mostara i na području općine Posušje, ali i u drugim krškim poljima Hercegovine i jugozapadne Bosne, u dijelovima Središnje Bosne, te Miljevini kod Foče. U drugom dijelu rada su prikazani tzv. ugrađeni (unutarnji) faktori koje su graditelji pokušavaju izbjeći da bi slatkovodni vapnenci koji su ugrađeni u mnogobrojne kamene građevine i/ili spomenike, izbjegli složene procese promjena kamena, odnosno trošenja (propadanja) kamena uslijed njegove interakcije s raznovrsnim uvjetima okoliša (vanjskim faktorima). Obrađeni su problemi i značenje izbora kamena, načina i (često premale) dubine vađenja iz ležišta za gradnju značajnih građevina, nedovoljno dugog odležavanja (skladištenja) nakon vađenja, neispravne ugradbe (slaganja) kamena u odnosu na njegov položaj u ležištu, kao i razne greške u obradi kamena i u izvedbi, uz neodgovarajuće održavanje.
Megalitska (megalitička ili megalitna) arhitektura odnosi se na niz drevnih kamenih spomenika divovskih dimenzija, za čiju gradnju je korišteno gotovo neobrađeno pojedinačno kamenje ili kamenje ...grupirano u određene strukture, što je bilo tema prvog rada ovih autora, ali i na brojne građevine novijih kultura i civilizacija, tzv. „razvijenije arhitekture“, izgrađenih u potpunosti ili dijelom od velikih kamenih blokova, najčešće pravilnog geometrijskog oblika, kao na pr. piramide širom svijeta, posebno kamene, opisane u ovom radu.
Piramide predstavljaju možda najznačajnije građevine ljudske civilizacije u koje su drevni graditelji inkorporirali kompleksna znanja ne samo iz graditeljstva i arhitekture. Tehnike korištene za njihovu gradnju su razvijane stoljećima, što je najbolje vidljivo kod egipatskih piramida… Iako često volimo povlačiti usporedbe između egipatskih piramida i piramida Središnje Amerike (i drugih piramida u svijetu), kojima pokušavamo tražiti njihovu „izgubljenu“ povezanost, piramide su ipak vrlo različite po svojoj starosti, obliku, veličini, geografskoj rasprostranjenosti i funkciji, čak i po materijalu od kojeg su izgrađene.
Megalitska (megalitička ili megalitna) arhitektura odnosi se na niz drevnih kamenih spomenika divovskih dimenzija, za čiju gradnju je korišteno gotovo neobrađeno pojedinačno kamenje ili kamenje ...grupirano u određene strukture, ali i na brojne građevine novijih kultura i civilizacija, tzv. „razvijenije arhitekture“, koje su izgrađene u potpunosti ili dijelom od velikih kamenih blokova, najčešće pravilnog geometrijskog oblika, u tehnici suhozida, mase u tonama, u desecima tona, čak i u stotinama tona, čija golema masa otvara pitanje njihovog transporta i ugradbe. U prvom dijelu rada su prikazane „megalitske“ građevine mikenske civilizacije, nazvane „kiklopskim“ jer su stari Grci smatrali da su tako velikim kamenim blokovima mogli graditi samo Kiklopi. Dakle, „kiklopsko zdanje“ je megalitsko, ali nije svako megalitsko zdanje „kiklopsko“, pa je za građevine koje s. mikenskom Grčkom nemaju veze bolje primjenjivati opći termin „megalitski“, kao na pr. u slučaju megalitskog obrambenog zida starog helenističkog grada Daorsona kod Stoca. U drugom dijelu rada prikazane su neke poznate građevine u Južnoj Americi, ali i u libanonskom Baalbeku, gdje su u jugozapadni zid ugrađena 3 isklesana divovska megalitska bloka zvana Triliti (Trilithon), vjerojatno najveći kameni blokovi koje je izradio i podigao čovjek, mase oko 800 t, kao i suhozidni zidovi megalitskih građevina u Peruu, koji su se zbog svoje fleksibilnosti i tehnike duplog prianjajućeg zida održali u područjima gdje potresi nisu rijetka pojava.
PDF