Alzheimerova demencija (AD) je neurodegenerativna, progresivna bolest heterogene etiologije, čije je glavno obilježe oštećenje kognitivnih funkcija koje ima za posljedicu ozbiljne poteškoće u svim ...područjima funkcioniranja oboljele osobe i potrebu za pomoći neformalnih njegovatelja. Istraživanja pokazuju da rano dijagnosticiranje AD-a može osigurati bolji zdravstveni i razvojni ishod za oboljelog. Cilj je ovog rada istaknuti važnost rane intervencije u dijagnostičkom i rehabilitacijskom pogledu te naglasiti ključnu ulogu članova obitelji koji su preuzeli poziciju neformalnih njegovatelja oboljele osobe. Rana intervencija uključuje ranu dijagnostiku i ranu primjenu postupaka rehabilitacije, uključujući i programe podrške članovima obitelji, tzv. neformalnim njegovateljima. Mreža podrške oboljelima i neformalnim njegovateljima važan je čimbenik u kvaliteti skrbi za oboljele i njihove njegovatelje. U pružanju podrške njegovateljima važno je prepoznati potrebe njegovatelja članova obitelji i pružiti pravovremene i učinkovite mehanizme formalne podrške. AD je bolest uz koju se dobrobiti bilo koje vrste vrlo rijetko ističu, a upravo je uloga pomažućih profesija pronaći ih i pomoći oboljelom i obitelji.
Alzheimer’s dementia (AD) is a neurodegenerative, progressive disease of heterogeneous aetiology, characterised by cognitive impairment, entailing severe difficulties in the daily functioning of persons affected by the disorder and requiring the assistance of nonformal caregivers. Research showed that an early diagnosed AD may increase medical and developmental outcomes for patients. This paper aims to underscore the importance of early intervention from the diagnostic and rehabilitation standpoint and highlight the pivotal role of family members who act as non-formal caregivers of persons affected by the disease. Early intervention involves early diagnostic and rehabilitation interventions, including support programmes for family members as non-formal caregivers. Support networks contribute to the quality of care for patients and non-formal caregivers. In terms of support, recognising the needs of family caregivers is essential for ensuring timely and effective formal support mechanisms. As favourable aspects of AD are rarely evoked, the role of helping professions is to assist in identifying opportunities and supporting patients and their families accordingly.
Klubovi liječenih alkoholičara u Hrvatskoj (KLA) dominantan su oblik postbolničkog tretmana u čijim je temeljima obiteljski pristup. Uključivanje člana obitelji u grupni rad proizlazi iz ...razumijevanja alkoholizma kao bolesti koja rezultira višestrukim posljedicama na obiteljsku dinamiku i razvoj članova obitelji pojedinačno. Cilj istraživanja bio je utvrditi neka obilježja funkcioniranja članova obitelji i drugih značajnih osoba u pratnji te njihovu procjenu doprinosa KLA doživljaju napretka u raznovrsnim područjima života, odnosno doživljaju promjene u psihosocijalnom funkcioniranju. Istraživanje je provedeno u 40 slučajno odabranih klubova u Hrvatskoj koristeći stratificirani uzorak, a ukupno je sudjelovalo 200 članova koji dolaze kao podrška osobi koja se liječi od ovisnosti o alkoholu. Rezultati pokazuju da su članovi obitelji podijeljeni oko svog statusa, ali prepoznaju doprinos KLA doživljaju napretka u raznovrsnim područjima života, kao i doživljaju promjene u psihosocijalnom funkcioniranju. Koristeći hijerarhijsku regresijsku analizu, dva čimbenika pokazala su se osobito značajnima − duljina članstva u KLA i raznovrsnost različitih tema u stručnom radu. Što je osoba duže uključena u rad KLA i što više tema stručnjak prorađuje, to će KLA ostaviti snažniji doprinos na doživljaj osobnih promjena. Pored toga, značajni prediktori su i prepoznat kvalitetniji odnos stručnjaka prema osobi u pratnji i kvalitetniji odnos drugih članova prema sudioniku. Na kraju se predlažu mjere usklađivanja stručne prakse oko uključivanja članova obitelji kako bi se ostvarili što bolji terapijski učinci za osobe s problemom ovisnosti o alkoholu i članove njihove obitelji.
A distinctive form of posttreatment support for persons in recovery from alcoholism (alcohol use disorders) is the club of treated alcoholics (CTA). These groups are in the tradition of Alcoholics ...Anonymous with several important distinctions: the CTA groups are led by a health or social care professional, family members are included in the group, and groups are encouraged to be active in local community. This is a descriptive study of 40 randomly selected CTA groups with a focus on how participation in these groups improves the level of psychosocial functioning in the participants with a focus on how the participants relate to each other and the assigned health care professional.
Klubovi liječenih alkoholičara (KLA) važni su dionici u cjelovitom tretmanu alkoholizma u Hrvatskoj. Cilj rada je prikazati organizacijska obilježja, obilježja stručnog rada te potrebe KLA koje ...iskazuju stručni djelatnici i članovi predsjedništva. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom s članovima predsjedništva u 84 KLA, te sa 80 stručnih djelatnika. U svrhu provedbe istraživanja izrađen je odvojeni instrumentarij za predstavnike KLA i stručne djelatnike, a podatci su prikupljeni metodom poštanske ankete i licem u lice. Rezultati ukazuju da KLA u prosjeku djeluju 20 godina, imaju 23 člana, a 11 % članstva čine žene apstinentice te 28 % članovi obitelji. Nešto je manji broj
članova u zagrebačkim KLA. KLA su podijeljeni s obzirom na upotrebu disulfirama. Preko 80 % KLA uključeno je u izvanklupske aktivnosti, a njihovi predstavnici procjenjuju da im je potrebna organizacijska i financijska podrška, posebice u KLA izvan Zagreba. Što se tiče stručnjaka, većina ih je dodatno educirana za rad u KLA (74 %), no i dalje procjenjuju potrebu za ulaganjem u stručni razvoj, posebice mlađi stručnjaci. Stručni rad obilježavaju raznovrsne tehnike rada, širok raspon pomažućih pristupa i raznovrsnost tema koje se obrađuju na sastancima. Stručnjaci visoko procjenjuju odnose prema članovima, iskazuju visoke procjene svoje kompetentnosti, procjenjuju da rad u KLA pridonosi njihovom osobnom razvoju te imaju niži doživljaj profesionalnog stresa. Zaključno su navedene preporuke za unaprjeđenje rada KLA u Hrvatskoj.
Grupe podrške za osobe s problemom ovisnosti o alkoholu mogu biti temeljene na načelu samopomoći (AA grupe) ili mogu biti stručno vođene kao što je slučaj s klubovima liječenih alkoholičara (KLA). U ...modelu klubova liječenih alkoholičara važno je istovremeno uključiti članove s problemom ovisnosti i članove njihovih obitelji. U ovom kvantitativnom istraživanju usporedili smo ove dvije perspektive kako bi detektirali razlike u njihovom viđenju KLA kao tretmanske grupe. Istraživanje je provedeno na stratificiranom slučajnom uzorku od 40 KLA u Hrvatskoj sa ukupno 653 sudionika: 453 članova liječenih od ovisnosti o alkoholu i 200 članova koji dolaze kao podrška. Instrumentarij za procjenu različitih aspekata KLA kao grupe podrške razvili su autori istraživanja. Podaci su analizirani MANOVA analizom kojom se utvrđuju razlike između dvije grupe sudionika. Rezultati pokazuju da obje grupe iskazuju zadovoljstvo različitim aspektima grupnog rada. Međutim, MANOVA analiza ukazala je na sljedeće statistički značajne razlike: članovi koji dolaze kao podrška uglavnom su žene, u prosjeku dolaze rjeđe na grupne sastanke te imaju nešto niže procjene rada stručnjaka, odnosa u grupi i doživljenog doprinosa KLA njihovom osobnom razvoju. Istraživanje pruža jedno od rijetkih empirijskih uvida u funkcioniranje KLA kao tretmanske grupe s pokušajem da se dobije uvid u heterogenost članstva. S obzirom da su članovi koji dolaze kao podrška nešto kritičniji prema radu KLA, u daljnjoj praksi bi trebalo staviti više naglaska na njihovo aktivno uključivanje u grupne procese.
PDF
