Oboljeli od celijakije predstavljaju osjetljivu populacijsku skupinu kojoj je bezglutenska prehrana jedini lijek, dok se mliječni proizvodi izrazito preporučuju u prehrani oboljelih. Stoga je ...izuzetno značajno da mliječni proizvodi ne sadrže gluten u količini koja bi mogla biti štetna za oboljele od celijakije. Cilj rada bio je referentnim analitičkim metodama i znanstveno utemeljenim metodama procjene rizika istražiti izloženost riziku od glutena u mliječnim proizvodima za populaciju oboljelu od celijakije u Republici Hrvatskoj. ELISA-R5 metodom analizirane su količine glutena u 19 podgrupa standardnih mliječnih proizvoda (n=40), te u četiri podgrupe bezglutenskih mliječnih proizvoda (n=53) koji na deklaraciji imaju prekrižen klas ili navod “bez glutena”, a na kojima nije istaknuta količina glutena. Anketa o prehrambenim navikama provedena je na uzorku od 57 punoljetnih osoba oboljelih od celijakije, dok se unos hrane mliječnog podrijetla za dojenačku i dječju dob izračunao na osnovu preporučenog unosa i preporučenih jelovnika. Rezultatima je utvrđeno da u brojnim standardnim mliječnim proizvodima koji po svom prirodnom sastavu ne bi trebali sadržavati gluten, kao i u bezglutenskim mliječnim proizvodima, postoji određena količina glutena koja se u određenim nepovoljnim scenarijima i osjetljivijim subpopulacijama može smatrati rizičnom za oboljele. Mliječni proizvodi predstavljaju veoma nizak rizik za odraslu populaciju oboljelu od celijakije i mogu se konzumirati u količinama koje ne odstupaju od preporučenih količina za zdravu populaciju. Nasuprot tome, hrana za dojenčad mliječnog podrijetla konzumirana u dobi od 6 mjeseci do jedne godine predstavlja povećan rizik za dojenčad oboljelu od celijakije i zahtijeva primjenu mjera upravljanja rizicima u svrhu redukcije rizika. Hrana za dojenčad i dječja hrana konzumirana u dobi od jedne do 6 godina predstavlja umjeren rizik, čija je visina ovisna o individualnim prehrambenim navikama. Dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za implementacijom metoda upravljanja rizicima u smislu informiranja i edukacije oboljelih od celijakije, kao i proizvođača mliječnih proizvoda.
Svrha i cilj ovog rada bili su ustanovljavanje načina prehrane dojenčadi u Hrvatskoj, kao i određivanje jednog od parametara nutritivne kvalitete, omjera proteinske djelotvornosti (PER) nekih vrsta ...hrane za dojenčad s hrvatskog tržišta. Metode su uključivale dijetetičko istraživanje (anketu) u kojoj je sudjelovalo 255 majki dojenčadi u urbanoj sredini, te određivanje omjera proteinske djelotvornosti (PER) metodom in vivo na štakorima. Rezultati ankete pokazuju da je gotovo pola ispitanica (49,4 %) izjavilo kako su njihova dojenčad hranjena isključivo majčinim mlijekom. Znatan udio ispitanica (33,3%) koristilo je dvovrsnu prehranu dojenjem i nekim od industrijski proizvedenih adaptiranih hrana za dojenčad. Samo 17,3 % majki koristilo je isključivo umjetnu prehranu. PER vrijednosti kod dojenčadi, za uzorke od 1 do 4, pokazale su ujednačenu kvalitetu i kretale su se u rasponu od 2,01 do 2,36. Kod štakora, PER vrijednosti su varirale od 1,34 do 3,36.PER vrijednosti dobivene in vivo kod štakora i dijetetičkim istraživanjem kod dojenčadi nisu pokazale statistički značajnu razliku (p<0,05).
Pravilna sportska prehrana neophodna je za održavanje optimalnog stanja organizma sportaša u trenažnom, natjecateljskom te procesu oporavka uz zadovoljavanje svih energijskih i nutritivnih potreba. ...Istraživanja su pokazala da je znanje sportaša jedan od čimbenika za provedbu pravilne sportske prehrane, što je usmjerilo fokus znanstvenih istraživanja na procjenu znanja u različitih populacija sportaša. Cilj ovog presječnog rada bio je procijeniti znanje profesionalnih sportaša i sportaša rekreativaca o pravilnoj sportskoj prehrani. Opće znanje o pravilnoj prehrani i znanje o sportskoj prehrani procijenjeno je pomoću validiranog upitnika Abridged version of The Nutrition for Sport Knowledge Questionnaire (A-NSKQ) prevedenog na hrvatski jezik za potrebe istraživanja. Rezultati istraživanja pokazali su da najveći udio ispitanika (63,2 %) ima loše znanje o pravilnoj prehrani s postignutim prosječnim rezultatom od 16,0 ± 5,0 bodova dok je tek 0,9 % ispitanika pokazalo odlično znanje. Ne postoji značajna razlika u znanju s obzirom na spol (p=0,729), dob (p=0,731) i stupanj obrazovanja ispitanika (p=0,900), ali ni između profesionalnih i rekreativnih sportaša (p=0,643). Kod 54,3 % profesionalnih i 69,1 % rekreativnih sportaša znanje o prehrani procijenjeno je kao loše. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu za edukacijom rekreativnih i profesionalnih sportaša o pravilnoj sportskoj prehrani koja je neophodna u osiguravanju optimalne sportske izvedbe. Potreban je multidisciplinaran pristup u postizanju i održavanju forme sportaša i uključivanje nutricionista u proces edukacije kako bi se sportašima pružio profesionalni pristup i provjerene informacije o sportskoj prehrani uz podizanje svijesti o izvoru informacija koji koriste u svojoj svakodnevnoj edukaciji, uključujući učestalije korištenje znanstvene i stručne literature.
Svrha ovoga rada bila je odrediti udjel mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani trudnica oboljelih od šećerne bolesti zbog važnosti koje ova skupina namirnica ima u prehrani ove populacije. ...Analizirani su bolnički obroci pripremani isključivo za trudnice oboljele od šećerne bolesti. Rezultati su obrađeni matematički i statistički, te uspoređeni s važećim preporukama. Petnaestodnevnim praćenjem dnevnih jelovnika hospitaliziranih trudnica oboljelih od šećerne bolesti može se zaključiti da trudnice dobivenim obrocima nisu u potpunosti zadovoljile energetske potrebe određene RDA standardima. Unutar obroka udjel mlijeka i mliječnih proizvoda bio je zadovoljavajući, što se također odnosi i na unos minerala (kalcij, fosfor) i vitamina (riboflavin) čiji su mlijeko i mliječni proizvodi glavni nosioci. Radi li se o trudnicama koje imaju povećanu tjelesnu masu, preporuča se odabir manje masnih i nemasnih mlijeka i jogurta, te smanjivanje udjela visokomasnih polutvrdih sireva u dnevnom obroku.
Porast broja pretile djece jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema 21. stoljeća. Među prehrambenim navikama koje doprinose tom trendu je i učestala konzumacija zaslađenih bezalkoholnih pića i ...voćnih sokova. S druge strane, unazad nekoliko godina, bilježi se značajno smanjenje konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda, iako su brojna provedena istraživanja utvrdila da postoji obrnuto proporcionalna povezanost između konzumacije istih i razvoja pretilosti. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učinke nutritivne intervencije provedene unutar multidisciplinarnog strukturiranog programa na smanjenje konzumacije zaslađenih bezalkoholnih pića i voćnih sokova uz istovremeno povećanje konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda u pretile djece/adolescenata. Istraživanje je uključilo 100 sudionika, oba spola s utvrđenom dijagnozom pretilosti, koji su sudjelovali u petodnevnom multidisciplinarnom strukturiranom programu usmjerenom na nutritivnu intervenciju. Tijekom istraživanja provedena su standardna antropometrijska mjerenja te je ispunjen validirani upitnik. Prosječna dob ispitanika bila je 12,61±1,90 godina, indeks tjelesne mase (ITM) 98,38±1,26 percentila; prosječna dnevna konzumacija na početku intervencije bila je 1,68±2,89 dL zaslađenih bezalkoholnih pića; 3,72±5,09 dL voćnih sokova te 3,10±2,35 dL mlijeka i mliječnih proizvoda. Nakon petodnevnog programa, pacijenti su dodatno educirani, tijekom prvih šest mjeseci, jednom mjesečno, zatim svaka dva mjeseca do 24 mjeseca. Nakon 24 mjeseca zabilježeno je značajno smanjenje konzumacije zaslađenih bezalkoholnih pića i voćnih sokova (p<0,001), kao i povećanje konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda (p=0,002). Prosječna vrijednost ITM-a (izraženog u percentilima) također se smanjila nakon 24 mjeseca (p<0,001). Nutritivna intervencija pozitivno je utjecala na antropometrijske parametre i promjenu prehrambenih navika sudionika, s fokusom na konzumaciju mlijeka i mliječnih proizvoda.
Cilj rada bio je utvrditi udjel mlijeka i mliječnih proizvoda u strukturi cjelodnevnog obroka socijalno ugroženih starijih osoba, kojima se dostavlja jedan topli obrok (ručak) na dan. Dijetetičkim ...istraživanjem bili su obuhvaćeni štićenici jednog većeg zagrebačkog naselja te analizirani obroci koji se dostavljaju. Prema dobivenim rezultatima prosječna energetska vrijednost obroka koji se dostavljaju iznosi 2848 kJ, što je 29-35 % od preporuka za dnevni unos (RDA) energije u starijih osoba. Udjel proteina u tim obrocima bio je 30-55 g ili 20-42% od RDA za proteine. Udjel minerala i vitamina bio je promjenjiv. Od minerala najlošije je zastupljen kalcij (19.3 % RDA), a vitamin B2 (45.7 % RDA for men and 53.3 % RDA for women) od vitamina. Prosječni dnevni udjel mlijeka i mliječnih proizvoda u dostavljanim obrocima bio je vrlo nizak. U njima, je mlijeko jedini zastupljeni proizvod i to manje od 1 dL na tjedan. Cjelodnevnim obrokom 90 % ispitanika konzumira 1.5 dL do 2.0 dL mlijeka na dan. Osim mlijeka, svega 5 % ispitanika konzumira jogurt i polutvrdi sir jedan do dva puta na tjedan. Prema utvrđenim podacima u obroke koji se dostavljaju trebalo bi uvrstiti mlijeko i mliječne proizvode (osobito nemasni jogurt i svježi kravlji sir). Time bi se povećao udjel kalcija ali i poboljšala prehrambena vrijednost obroka.
Svrha rada je bila odrediti udjel mlijeka i mliječnih proizvoda u bolničkoj prehrani djece i trudnica zbog posebne važnosti koje ova skupina namirnica ima za ovu populaciju. Iz tog razloga su ...analizirani bolnički obroci pripremani isključivo za djecu odnosno trudnice koji nisu bolovali od metaboličkih smetnji. Rezultati su obrađeni matematički i statistički, te uspoređeni s važećim preporukama. Rezultati pokazuju da iako su mlijeko i mliječni proizvodi u bolničkoj prehrani djece i trudnica vrlo važan izvor energije, proteina, kalcija i fosfora, njihov je energetski udjel u strukturi cjelodnevnih obroka niži od preporučenog, pa bi taj udio trebao biti povećan. U obrocima trudnica najprisutniji su mlijeko i jogurt, dok su kod djece uz mlijeko najzastupljeniji puding i sladoled.
Pozadina istraživanja. Jarebika (Sorbus aucuparia L.) je malo stablo iz porodice Rosaceae s karakterističnim narančasto-crvenim plodovima. Od sirovih plodova mogu se pripremati džemovi, sokovi i ...voćne kaše, a od osušenih čajevi. U narodnoj medicini koristi se za sprječavanje razvoja skorbuta i krvarenja, odnosno kao diuretik i laksativ. Svrha je ovog istraživanja bila odrediti kemijski sastav, antioksidacijski potencijal te udjele mineralnih tvari u plodovima jarebike, radi određivanja mogućnosti njezine upotrebe kao funkcionalne hrane.
Eksperimentalni pristup. Plodovi su prikupljeni iz 12 različitih populacija u alpsko-dinarskom području Hrvatske. Uzorci su nakon prikupljanja prevezeni u laboratorij, izrezani na male komadiće, stavljeni u plastične posude i čuvani na -20 °C do daljnjih analiza. Kemijski sastav, uključujući masene udjele pepela, vode, celuloze, masti i proteina, određen je pomoću standardnih metoda, a ukupni ugljikohidrati kao nestrukturni ugljikohidrati. Određeni su i ukupni udjel fenola (TPC) i antioksidacijski potencijal (TAC). Za multielementnu analizu plodovi su očišćeni od prašine, liofilizirani, homogenizirani i razgrađeni u mikrovalnom visokotlačnom reaktoru. Koncentracije elemenata određene su spektrometrijom masa uz induktivno spregnutu plazmu.
Rezultati i zaključci. Osnovni sastojci u ispitanim plodovima bili su (u %): voda 76,53; ukupni ugljikohidrati 17,45; proteini 2,98; masti 1,49; celuloza 1,07 i pepeo 1,29. Utvrđen je prosječan udjel TPC od 932 mg/100 g, a DPPH odnosno FRAP metodom TAC od (60,1±14,5) % odnosno (4,1±1,2) mmol/100 g. Maseni udjeli elemenata smanjivali su se prema slijedu (u mg/kg): K 2485>Ca 459>P 206, Mg193>Na 6,29>Fe 3,68>Mn 3,58>Zn 1,11>Cu 0,731>Mo 0,098>Co 0,003>Se 0,001. U usporedbi s literaturom, udjeli fenola i mineralnih tvari u plodovima jarebike bili su slični onima u borovnici i malini. Dobiveni rezultati pokazuju da plodovi jarebike imaju vrijedna hranjiva svojstva i mogu biti koristan dodatak u prehrambenoj industriji.
Novina i znanstveni doprinos. Važnost dobivenih rezultata ogleda se u nadopuni literature podacima o sastavu elemenata, naročito udjelu esencijalnih makro i mikroelemenata, kao i antioksidacijskom potencijalu plodova jarebike.
