Cilj. Cilj ovoga rada jest potaknuti raspravu oko problematike knjižnične izložbene djelatnosti te ukazati na brojne izazove postavljanja izložbi u knjižnici. Namjera je primjerom iz prakse u ...Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar olakšati proces organizacije, provedbe, katalogizacije i vrednovanja izložbene djelatnosti u drugim knjižnicama. Pristup/metodologija. Rad se temelji na istraživanju relevantne literature koja se odnosi na knjižničnu izložbenu djelatnost te pregledu praktične provedbe izložbene djelatnosti od strane zaposlenika Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar od 2020. do 2023. godine temeljeno na službenim izvješćima. Rezultati. Rad donosi sažetu teorijsku podlogu o temi izložbi u knjižnicama i organizaciji izložbene djelatnosti. Isto tako, informativno opisuje proces izrade izložbe, od idejnog osmišljavanja, organizacije izložbenog prostora, prikupljanja izložbenog materijala, pa do postavljanja, pohrane i katalogizacije izložbi. Kroz prikaz primjera iz prakse knjižničarima su ponuđene potrebne informacije za što uspješniju provedbu izložbi u vlastitoj ustanovi. Originalnost/vrijednost. Prepoznata je potreba publiciranja stručne literature koja se odnosi na knjižničnu izložbenu djelatnost i njezinu praktičnu primjenu.
Rad problematizira kulturno-obrazovnu ulogu knjižnice kao mjesnog, obavijesnog, obrazovnog i kulturnog središta lokalne zajednice u suvremenom informacijskom društvu te prikazuje promjene njezine ...kulturno-obrazovne paradigme uslijed pandemije bolesti COVID-19, globalne zdravstvene i društvene krize uzrokovane širenjem koronavirusa. Ukazuje na ulogu informacijsko-komunikacijske tehnologije u prevladavanju komunikacijskog jaza s korisnicima knjižnica koji je nastupio uvođenjem epidemioloških mjera, odnosno zatvaranjem njihovih fizičkih prostora. Metodološki pristup temelji se na dostupnoj relevantnoj literaturi, prvenstveno iz područja bibliotekarstva i informacijskih znanosti, ali i drugih znanosti. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom i uvidom u službene statističke podatke knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije radi dobivanja podataka o utjecajima epidemioloških mjera na njihovo poslovanje (promjena radnog vremena, zabranjen/ograničen boravak korisnika u prostoru knjižnice) te na kvantitativnu i kvalitativnu razinu kulturno-obrazovnih usluga koju pružaju zajednici. Uvidom u rezultate empirijskog istraživanja uočeno je da narodne knjižnice mogu uspješno provoditi različite kulturno-obrazovne usluge prilagođene funkcioniranju u kriznim situacijama (kao što je doba pandemije bolesti COVID-19) te pomoću informacijsko-komunikacijske tehnologije zadržati svoju važnu kulturno-obrazovnu ulogu u lokalnoj zajednici I društvu.
The paper tackles the cultural-educational role of libraries as local, information, educational and cultural centres of local communities in the contemporary information society; it further presents ...changes in their cultural-educational paradigm caused by the COVID-19 pandemic, and the global health-related and social crisis triggered by the spreading of the coronavirus. The paper furthermore points to the role of information-communication technology in bridging the communication gap with library users, caused by the introduction of epidemiological measures or rather the closing of library premises. The methodological approach is based on the available relevant literature, primarily covering the areas of librarianship and information sciences, but other scientific areas as well. The research has been conducted by the means of carrying out a questionnaire and gaining an insight into the official statistical data regarding the libraries of the Bjelovar-Bilogora County, with the aim of collecting information on the impact of epidemiological measures on their operation (changed opening hours, prohibited/limited stay of users at library premises), as well as the quantitative and qualitative levels of cultural-educational services the libraries provide to the community. The results of empirical research have shown that national libraries are capable of conducting diverse cultural-educational services adjusted to functioning in crisis situations (such as during the COVID-19 pandemic), and thus – using information-communication technology – retaining their major cultural-educational role in local communities and the society.
Cilj. Rad prikazuje knjižnične programe i usluge na daljinu Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar u doba epidemije COVID-19 u vremenu od 16. ožujka do 24. travnja 2020. godine kada je ...knjižnica bila fizički zatvorena za korisnike. Razmatra se problematika prilagodbe knjižnice na izvanredne situacije u kontekstu osmišljavanja i provođenju usluga na daljinu te komunikacija knjižnice sa svojim korisnicima na daljinu uporabom komunikacijskih medija i kanala zasnovanih na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji.
Metodologija. Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane za knjižnično poslovanje u kriznim situacijama te knjižničnim uslugama na daljinu. Bitna tema koju literatura pokriva odnosi se na medijsku komunikaciju knjižnica u kriznim situacijama. Ovaj rad sinteza je tog istraživanja, odnosno kritičkog promišljanja zadane teme uz primjere dobre prakse.
Rezultati. Uvidom u relevantnu stručnu i znanstvenu literaturu te kroz primjere dobre prakse provedenih usluga na daljinu uočeno je da narodne knjižice mogu više-manje uspješno provoditi različite usluge koje ne zahtijevaju fizičko prisustvo korisnika u knjižničnom prostoru. Isto tako, te se usluge mogu još dodatno promovirati i razvijati u suradnji s lokalnom zajednicom te medijima, uz pomoć komunikacijskih kanala baziranih na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji.
Vrijednost. Rad naglašava važnost prilagodbe knjižničnog poslovanja izvanrednim situacijama, u ovom slučaju epidemije COVID-19 , kako u teoriji, tako i u praksi. Isto tako, rad ističe primjere dobre prakse koji bi trebali poslužiti kao ogled drugim knjižničarima kao smjernice za osmišljavanja i provođenje usluga na daljinu.
Cilj. Rad prikazuje edukacijske radionice o načinima korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije organizirane za korisnike Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar svih dobnih skupina, ...održane u razdoblju od 2012. do 2018. godine. Također obrađuje problematiku uloge narodnih knjižnica u kontekstu edukacije korisnika i cjeloživotnog učenja, knjižničarske kompetencije za provođenje edukacija te informiranosti korisnika o programima koje knjižnica provodi.
Metodologija. Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane uz edukacijske radionice i programe u narodnim knjižnicama, sintezi tog istraživanja, kritičkom promišljanju o temi te primjerima dobre prakse.
Rezultati. Uvidom u relevantnu stručnu i znanstvenu literaturu te kroz primjere dobre prakse provedenih radionica i vrednovanja njihove korisnosti iz perspektive sudionika uočeno je da narodne knjižnice mogu uspješno provoditi različite oblike neformalnog obrazovanja koji obuhvaćaju predavanja, radionice, tečajeve, okrugle stolove i sl. u suradnji sa širom lokalnom zajednicom, ustanovama i udrugama kako bi poboljšale informacijsku pismenost svojih korisnika, ali i utjecale na širi razvoj društva.
Vrijednost. Rad naglašava vrijednost neformalnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja kako u teoriji tako i u praksi, odnosno stavlja naglasak na primjere dobre prakse koji bi trebali poslužiti kao uzor drugim knjižničarima, tj. kao smjernice za provođenje programa neformalnog obrazovanja u knjižnicama.
Cilj. Rad prikazuje edukacijske radionice o načinima korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije organizirane za korisnike Narodne knjižnice „Petar Pre-radović" Bjelovar svih dobnih ...skupina, održane u razdoblju od 2012. do 2018. godine. Također obrađuje problematiku uloge narodnih knjižnica u kontekstu edukacije kori-snika i cjeloživotnog učenja, knjižničarske kompetencije za provođenje edukacija te informiranosti korisnika o programima koje knjižnica provodi.Metodologija. Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane uz edukacijske radionice i programe u narodnim knjižnicama, sintezi tog istraživanja, kritičkom promišljanju o temi te primjerima dobre prakse.Rezultati. Uvidom u relevantnu stručnu i znanstvenu literaturu te kroz primjere do-bre prakse provedenih radionica i vrednovanja njihove korisnosti iz perspektive sudio-nikauočeno je da narodne knjižnice mogu uspješno provoditi različite oblike neformal-nog obrazovanja koji obuhvaćaju predavanja, radionice, tečajeve, okrugle stolove i sl. u suradnji sa širom lokalnom zajednicom, ustanovama i udrugama kako bi poboljšale informacijsku pismenost svojih korisnika, ali i utjecale na širi razvoj društva.Vrijednost. Rad naglašava vrijednost neformalnog obrazovanja i cjeloživotnog uče-nja kako u teoriji tako i u praksi, odnosno stavlja naglasak na primjere dobre prakse koji bi trebali poslužiti kao uzor drugim knjižničarima, tj. kao smjernice za provođenje programa neformalnog obrazovanja u knjižnicama.
Cilj je ovog rada predstaviti rezultate recentnog istraživanja o iskustvima i zadovoljstvu korisnika uslugom tematskog pretraživanja Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar pod nazivom U ...knjižnici do diplome. Provođenjem istraživanja među korisnicima bjelovarske knjižnice te proučavanjem znanstvene i stručne literature, u ovom radu pokušalo se odgovoriti na pitanja o stvarnim informacijskim potrebama korisnika, među kojima se ističu sljedeća: nudi li knjižnica kvalitetnu uslugu svojim korisnicima te kako ju je moguće unaprijediti. Rezultati ovog istraživanja u svojoj široj namjeni mogu poslužiti i kao praktičan izvor informacija za daljnji razvoj i unaprjeđivanje usluge tematskog pretraživanja i u drugim knjižnicama.
Cilj. Rad prikazuje knjižnične programe i usluge na daljinu Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar u doba epidemije COVID-19 u vremenu od 16. ožujka do 24. travnja 2020. godine kada je ...knjižnica bila fizički zatvorena za korisnike. Razmatra se problematika prilagodbe knjižnice na izvanredne situacije u kontekstu osmišljavanja i provođenju usluga na daljinu te komunikacija knjižnice sa svojim korisnicima na daljinu uporabom komunikacijskih medija i kanala zasnovanih na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji.
Metodologija. Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane za knjižnično poslovanje u kriznim situacijama te knjižničnim uslugama na daljinu. Bitna tema koju literatura pokriva odnosi se na medijsku komunikaciju knjižnica u kriznim situacijama. Ovaj rad sinteza je tog istraživanja, odnosno kritičkog promišljanja zadane teme uz primjere dobre prakse.
Rezultati. Uvidom u relevantnu stručnu i znanstvenu literaturu te kroz primjere dobre prakse provedenih usluga na daljinu uočeno je da narodne knjižice mogu više-manje uspješno provoditi različite usluge koje ne zahtijevaju fizičko prisustvo korisnika u knjižničnom prostoru. Isto tako, te se usluge mogu još dodatno promovirati i razvijati u suradnji s lokalnom zajednicom te medijima, uz pomoć komunikacijskih kanala baziranih na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji.
Vrijednost. Rad naglašava važnost prilagodbe knjižničnog poslovanja izvanrednim situacijama, u ovom slučaju epidemije COVID-19 , kako u teoriji, tako i u praksi. Isto tako, rad ističe primjere dobre prakse koji bi trebali poslužiti kao ogled drugim knjižničarima kao smjernice za osmišljavanja i provođenje usluga na daljinu.
PDF
