Autorica obrađuje neka pitanja pravnog položaja žene u srednjovjekovnom Zadru ukazujući na odgovarajuća rješenja drugih dalmatinskih pravnih sustava. U uvodnom dijelu navode se vrela zadarskog ...srednjovjekovnog prava.
U središnjem dijelu rada obrađena su pitanja pravnog položaja žene u statusnom, obiteljskom (s bračnim), imovinskom i procesnom pravu.
U reguliranju pravnog položaja žene u Zadarskom, kao i u ostalim statutima na hrvatskoj obali Jadrana, uz postojanje izvornih rješenja zamjetna je sličnost s drugim pravnim sustavima, posebno mletačkim, slavenskim, rimsko-bizantskim, langobardskim i drugim.
The authors regard this paper as a partial contribution to the rare research into the history of the theory of state. In this paper they have analysed not only legal theory texts concerning the state ...from general legal aspects but also from the aspects of other similar sciences - philosophy, sociology, politics and constitutional law. They analyse texts chronologically to show the representation of some problem areas in a certain period. Given their relationship to the problem area, all texts can be placed in the following groups: texts dealing with democracy and other types of state, sovereignty and other specific attributes of the state, organization of the state, changes in legal order and texts from constitutional law if they concern general legal problems. The most represented authors published in "Mjesecnik"are: Fran Milobar (published from 1922 to 1938) and Ladislav Polic (1903-1918). PUBLICATION ABSTRACT
Autorica je obradila temu pomorskih havarija u koje spadaju sve izvanredne štete koje zadese pomorsku imovinu tijekom pomorskog pothvata. Osnovna je podjela pomorskih havarija na zasebne i zajedničke ...havarije.
Među najčešće zasebne havarije spada sudar brodova te određene vrste šteta na teretu.
Putem zajedničke havarije na pomorsku se plovidbu primjenjivalo pravilo da nitko bez naknade ne bi smio uživati imovinske koristi ili prednosti od tuđe štete. U odnosu na rimsko, bizantsko i mletačko pravo, institut zajedničke havarije u dalmatinskom je statutarnom pravu bio proširen kao posljedica nesigurnih srednjovjekovnih prilika u pomorskom prometu, te nastojanja da se u interesu razvitka pomorske plovidbe rizik prebaci na širi krug sudionika.
Osim općeg načela uopćavanja rizika za sve štete na brodu i za sam teret, kontribucija iz naslova zajedničke havarije primjenjivala se i na neke posebne slučajeve kao što su: oluja, gusarska pljačka, zarobljavanje člana posade, odmazda, plaćanje pomorskih pristojbi, itd.
Zbog promijenjenih gospodarskih prilika i velikog broja zloupotreba, široki pojam zajedničke havarije s vremenom se sužavao pa se havarija ograničavala na najnužnije troškove (pomorski iactus i gusarsku pljačku).
Srednjovjekovno pomorsko pravo prihvatilo je rimski princip poštovanja i zadržavanja prava vlasništva na potopljenim i izgubljenim stvarima u slučaju brodoloma. Kao novost uvedeno je pravo na nagradu za spašavatelje, dužnost prijavljivanja nađenih stvari, te sudjelovanje javne vlasti u tim pitanjima.
Autori analiziraju osnovne oblike ugovora o iskorištavanju pomorskih brodova u dalmatinskom statutarnom pravu, te obveze i odgovornost prijevoznika i naručitelja prijevoza. Brojnost statutarnih ...odredbi posvećenih ugovorima o iskorištavanju pomorskih brodova govori o značaju pomorstva i pomorske trgovine, kao i o relativnoj razvijenosti statutarnog obveznog prava.
Iako glede forme ugovora o iskorištavanju brodova statuti nisu zauzimali jedinstveno stajalište, stranke su redovito sastavljale javnu ispravu.
Odredbe o prijevozu putnika u dalmatinskom statutarnom pravu su malobrojne, budući da su jedini putnici bili trgovci i hodočasnici koji su bili dužni doprinositi uspješnosti plovidbenog pothvata, iako u njemu nisu neposredno sudjelovali.
