Huds. is an important pinoxaden-resistant grass weed in many countries of Europe. Recently, the low efficacy of pinoxaden was reported in winter cereals in Croatia, but a preliminary dose-response ...trial showed no herbicide resistance for the investigated weed population. Therefore, a two-year experiment was conducted under greenhouse conditions to determine the efficacy of various pinoxaden doses (20, 40 and 80 g a.i. ha
) on weed visual injuries and biomass reduction after herbicide application at different growth stages. As expected, the maximum weed biomass reduction (97.3%) was achieved by applying the highest dose (80 g a.i. ha
) at the earliest growth stage (ZCK 12-14). A pinoxaden dose of 20 g a.i. ha
resulted in satisfactory weed biomass reduction (88.9%) only when applied at ZCK 12-14. The recommended dose (40 g a.i. ha
) also provided sufficient weed control up to the growth stage ZCK 21-25. Slightly delayed (ZCK 31-32) application of the recommended dose brought about a low weed biomass reduction (60.1%). Double than the recommended dose also failed to provide satisfactory weed control at the advanced weed growth stages (ZCK 31-32 and ZCK 37-39). Thus, reported low efficacy of pinoxaden is most likely because of delayed herbicide application when
is overgrown.
Cilj istraživanja bio je primjenom digitalnog mikroskopa utvrditi utjecaj i dinamiku učinka različitih koncentracija herbicida pendimetalina na rast bakterije Bradyrhizobium japonicum. Istraživane ...koncentracije pendimetalina iznosile su 0,00; 0,165; 0,33; 0,66; 1,32 i 2,64%. Koncentracija 0,66% odgovara količini pendimetalina koja se uobičajeno primjenjuje u praksi (registrirana dozacija). Utjecaj pendimetalina na rast bakterija utvrđivan je mjerenjem širine zone inhibicije oko filter-diskova tretiranih istraživanim koncentracijama pendimetalina 5, 7, 10 i 12 dana nakon nacjepljivanja (DNN) bakterija na hranjivu podlogu. Najmanji inhibitorni učinak utvrđen je kod prvog mjerenja (5 DNN), kad se prosječna širina zone inhibicije kretala od 0,18 mm kod najniže (0,165%) do 0,97 mm kod najviše (2,64%) istraživane koncentracije. Pri svakom sljedećem mjerenju utvrđena je progresija inhibitornog učinka pendimetalina na rast bakterija. Najveći inhibitorni učinak utvrđen je kod posljednjeg mjerenja (12 DNN) kad je širina zone inhibicije kod koncentracije pendimetalina od 0,165% iznosila 0,61 mm. Povećanjem koncentracije znatno se povećavala, te je kod koncentracije od 2,64% iznosila 2,46 mm. Rezultati istraživanja ukazuju na negativan učinak herbicida pendimetalina na rast bakterija B. japonicum čak i kod koncentracija manjih od preporučene koja se primjenjuje u praksi.
The objective of this study was to determine the effect of different concentrations of herbicide pendimethalin on the growth of nitrogen-fixing bacteria Bradyrhizobium japonicum using a digital microscope. Pendimethalin was applied at concentrations of 0.00; 0.165; 0.33; 0.66; 1.32 and 2.64%, where the concentration of 0.66% presents the amount of herbicide which is usually applied in the field (recommended dose). The influence of pendimethalin on the growth of B. japonicum was determined by measuring the width of the inhibition zone around the discs 5, 7, 10 and 12 days after inoculation (DAI) of bacteria on a nutrient medium. The lowest inhibitory effect of pendimethalin for all concentrations determined was 5 DAI, when the average width of inhibition zone was between 0.18 mm for the lowest (0.165%) to 0.97 mm for the highest (2.64%) concentration. The progression of the inhibitory effect of pendimethalin occurred with every following assessment. The highest inhibitory effect determined was 12 DAI, when the width of the inhibiton zone at a concentration of 0.165% was 0.61 mm. The width of the inhibition zone significantly increased with increasing the pendimethalin concentrations and at a concentration of 2.64% it was 2.46 mm. The results of this study indicate the negative effect of herbicide pendimethalin on bacteria B. japonicum, even at concentrations lower than recommended concentrations that are applied in the field.
Herbicide residues can potentially injure sensitive crops grown in rotation. Thus, the objective of this study was to evaluate the sensitivity of six replacement crops to mesotrione residues 1 yr ...after herbicide application. In field bioassay, mesotrione was applied at recommended (144 g ai ha.sup.-1), twofold (288 g ai ha.sup.-1), and fourfold (576 g ai ha.sup.-1) rates at two soil types (Gleysol and Fluvisol). In field and laboratory bioassays, mesotrione residual activity was followed for a 21-d period using various measurements of phytotoxicity. No visible injuries to mesotrione residues were observed on oat (Avena sativa L.), rapeseed (Brassica napus L.), soybean (Glycine max L. Merr.) and sunflower (Helianthus annuus L.) in the field bioassay. Although mesotrione residues were not detected by HPLC-UV/DAD analysis, field bioassays indicated their presence due to visible injuries on field pea (Pisum sativum L.) grown in Gleysol soil with twofold and fourfold herbicide treatments. In contrast to other test crop responses, sugar beet exhibited visible injuries in both soils, and consequently, was subjected to laboratory bioassay. With increasing mesotrione rates, the reductions in sugar beet (Beta vulgaris L. var. saccharifera Alef.) fresh weight and total carotenoids content ranged from 6.2% to 18.7% and from 4.1% to 19.4% in Gleysol, and from 1.1% to 7.7% and from 0% to 11.9% in Fluvisol, respectively. Since herbicide residues could not often be detected by instrumental analysis, the bioassays seem to be a reliable tool for crop safety assessment. Key words: Field pea, Fluvisol, Gleysol, phytotoxicity, sugar beet.
The phytotoxic effects of mesotrione residues on sugar beet (
Beta vulgaris
L.) were determined in two agricultural soils (humofluvisol and hipogley) in order to show the relevance of soil ...characterization in crop rotation practice. Soils were treated with mesotrione at seven rates that simulated the levels of mesotrione in soil considering its field half-life. The visual injury and reduction in fresh weight and total carotenoid content were determined during the three-week cultivation in plastic pots under controlled conditions. The Freundlich isotherm model was used to reach the adsorption parameters of mesotrione in both soils. Humofluvisol showed at least twice as less adsorption affinity for mesotrione as hipogley. The effective dose (ED
50
) of mesotrione for 50% reduction in sugar beet fresh weight content was 5.9 g a i ha
−1
in hipogley and 4.4 g a i ha
−1
in humofluvisol. The ED
50
for 50% reduction in total carotenoid content was 4.7 g a i ha
−1
in hipogley and 2.1 g a i ha
−1
in humofluvisol. The crop rotation has to be performed considering the soil characteristics due to its effect on the bioavailable amount of mesotrione residues in soil resulting in different levels of crop injury in two soils at the same rate.
Invazivna alohtona vrsta europski mračnjak (Abutilon theophrasti Medik.) danas je jedna od najagresivnijih i najštetnijih korovnih vrsta u Hrvatskoj. Jakim habitusom s naglašeno velikim listovima ...vrlo brzo može zasjeniti uzgajanu kulturu uzrokujući značajne gubitke prinosa. Relativno krupno sjeme omogućuje mu nicanje i iz dubljih slojeva tla što zbog kontinuiranog nicanja s različitih dubina iz tla predstavlja problem u suzbijanju. Uz spomenuto, dormantnost sjemena ograničava prognozu nicanja i uspješno suzbijanje ove vrste. Kompeticija mračnjaka, osim morfološkim značajkama, izražena je i alelopatskim sposobnostima. Europski mračnjak eksudatima svih biljnih dijelova može izazvati inhibiciju rasta i razvoja biljaka u svojoj blizini. Za pouzdano i učinkovito
suzbijanje europskog mračnjaka, osobito u kulturama slabijih kompetitivnih sposobnosti, nužno je integrirati sve raspoložive mjere suzbijanja.
Zemljišni herbicidi nakon primjene izloženi su procesima gubitaka ili prijenosa (adsorpcija, apsorpcija, spiranje, ispiranje i isparavanje) i procesima razgradnje (mikrobiološka, fotokemijska i ...kemijska). Koji de od tih procesa u okolišu prevladavati ovisi o fizikalno-kemijskim svojstvima herbicida i uvjetima u okolišu (sastav tla, učestalost i količina oborina, poljoprivredna praksa, topografija terena i sl.). Svi navedeni činitelji nalaze se u kompleksnoj interakciji. Za razumijevanje i postizanje zadovoljavajudeg herbicidnog učinka u specifičnim pedo-klimatskim uvjetima proizvodnoga područja, važno je poznavati utjecaj glavnih činitelja i utjecaj njihove interakcije.
Primjena zemljišnih herbicida ima za cilj postizanje produljenog (rezidualnog) učinka u suzbijanju korova tijekom vegetacijske sezone. Budući da osigurava zaštitu usjeva od korova tijekom duljeg ...vremena, rezidualnost smatramo poželjnim svojstvom. No i pored pozitivnih učinaka, rezidualni herbicidi imaju niz nedostataka. Rezidualni herbicidi, naročito rezidue onih herbicida koji u tlu ostaju u aktivnom obliku dulje od godine dana, mogu štetno djelovati na iduće kulture u plodoredu i na taj način znatno ograničiti plodored. Koliko će se dugo neki herbicid zadržati u tlu izravno ovisi o činiteljima koji utječu na razgradnju i premještanje aktivne tvari s mjesta primjene. Među najvažnijim takvim činiteljima jesu fizikalno‐kemijska svojstva herbicida, svojstva tla (sadržaj i tip koloida tla, pH i prisutne populacije mikroorganizama) i vremenske prilike (temperatura i vlažnost). Ti činitelji, izravno ili neizravno, a najčešće u interakciji, utječu na ponašanje herbicida u tlu. Kad postoji sumnja da bi rezidue nekog herbicida mogle oštetiti iduću kulturu u plodoredu, dva su načina s pomoću kojih se može predvidjeti ta opasnost: kemijskom analizom uzoraka tla ili metodom biotesta. Kvantitativna analiza uglavnom se provodi kemijskim metodama, a biološko testiranje provodi se mjerenjem biološkog odgovora biljke na prisutnost herbicida. Glavne prednosti biotesta nad skupim kemijskim analizama jesu jednostavnost izvođenja, reproduktivost i niska cijena. Osim toga, primjenom biotesta dobiva se pouzdan odgovor o ostatcima herbicida koji su određenoj biljci dostupni te odgovor da li ti ostatci izazivaju fitotoksičnost.
Dvjema studijama (Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj i Određivanje prioritetnih područja motrenja podzemnih voda unutar intenzivnog ...poljoprivrednog prostora) obavljena je analiza potrošnje pesticida u poljoprivredi u Hrvatskoj da bi se utvrdio pritisak iz poljoprivrede na površinske i podzemne vode, odnosno da bi se na osnovi utrošenih količina aktivnih tvari, ovisno o načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, utvrdile potencijalno opasne aktivne tvari pesticida za vode i okoliš općenito. Podatci o vrsti, utrošenoj količini i mjestu trošenja (kulturi) značajna su smjernica za uspostavu i provedbu redovitog monitoringa voda u Hrvatskoj, a struci olakšavaju izradu strategije s ciljem smanjenja ostataka pesticida u plodinama i okolišu općenito. Podatci o potrošnji temelje se na podatcima Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS).
Simbiotska fiksacija dušika najznačajniji je tip biotičke fiksacije. Nastaje kao rezultat simbiotskog odnosa između kvržičnih bakterija (rizobija) i korijena leguminoza. Budući da je primjena ...herbicida neizostavna mjera u tehnologiji uzgoja leguminoza i zbog činjenice da se nakon primjene najveći dio herbicida zadržava u sloju tla u kojem je i najveća aktivnost mikroorganizama, upravo se herbicidi navode kao jedni od glavnih činitelja koji utječu na uspostavu simbiotskog odnosa, a time i na učinkovitost kvržčnih bakterija. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj različitih koncentracija herbicida imazamoksa na rast soja bakterije Bradyrhizobium japonicum. Istraživanje je provedeno u laboratorijskim (in vitro) uvjetima. Za istraživanje je korišten pripravak Pulsar 40 koji sadrži 40 g a. t. l-1 pripravka. Utjecaj imazamoksa na rast soja bakterije B. japonicum utvrđivan je filter-disk metodom. Istraživane koncentracije imazamoksa iznosile su 0; 0,2; 0,4; 0,8 i 1,6 mg a. t. ml-1 vode. Koncentaracija od 0,2 mg imazamoksa ml-1 vode odgovara koncentraciji imazamoksa koja se uobičajeno primjenjuje u praksi (1,0 l pripravka u 200 l vode ha-1). Nijedna istraživana koncentracija nije iskazala inhibitorni učinak na rast bakterije B. japonicum. Stimulativan učinak imazamoksa na rast soja istraživane bakterije najizraženiji je bio pri koncentraciji od 0,4 mg a. t. ml-1, dok je pri ostalim koncentracijama (0,2; 0,8 i 1,6 mg ml-1) utvrđen sporiji rast bakterijskih kolonija u odnosu na kontrolnu varijantu.
PDF
