Philosophers were reluctant to address interdisciplinarity during the 20th century. But things have changed in the 21st century, since a two-level relationship between philosophy and ...interdisciplinarity has been established: philosophy of interdisciplinarity and philosophy as interdisciplinarity. Thus far scholars have shown more interest in exploring the first level of that relationship.
The aim of this article is to closely examine the developmental path of a philosophy of interdisciplinarity envisioned and constructed by Jan Cornelius Schmidt in the past two decades. In our opinion, it has reached two milestones. The first (2008) being the one in which he clarified the vague notion of interdisciplinarity and classified its four types with the help of philosophy of science, and the second (2011) being the one in which he opted for problem-oriented interdisciplinarity. Schmidt’s philosophy of interdisciplinarity has reached its (current) peak (2022), resulting in a philosophical framework which promotes problem-orientation and critical-reflexivity in interdisciplinary endeavors. Thereby Schmidt has created prerequisites for the construction of philosophy as interdisciplinarity.
Zbog pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, u proljeće 2020. godine u Republici Hrvatskoj nastupilo je potpuno zatvaranje koje je uključivalo i mjeru obaveze prelaska nastavnog ...procesa na svim razinama obrazovanja iz učioničke nastave u nastavu na daljinu. Obilježja koja je učenje u visokom obrazovanju poprimilo tijekom potpunog zatvaranja odgovaraju obilježjima karakterističnima za online učenje. S ciljem utvrđivanja stavova studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prema online učenju i čimbenika tih stavova, proveli smo kvantitativno istraživanje. Podatke smo pritom prikupljali metodom ankete na prigodnom uzorku (N = 327) putem interneta. Rezultati su pokazali da studenti imaju blago negativan stav prema online učenju, s tim da su pozitivnijeg stava bili studenti koji su se prije epidemije učestalije koristili alatima za online učenje. Primjenom modela prihvaćanja tehnologije potvrdili smo indirektnu povezanost percipirane lakoće korištenja alatima za online učenje i stava prema online učenju s jakim efektom medijacije percipirane korisnosti online učenja.
Due to COVID-19 pandemic caused by the virus SARS-CoV-2, in the spring of 2020 Republic of Croatia imposed a lockdown, which included a measure of transferring the educational process on all educational levels from classroom to distance education. Characteristics of learning in higher education during the lockdown were identical to those pertaining to online learning. Aiming to determine the attitudes of students of Josip Juraj Strossmayer University of Osijek towards online learning and the factors affecting their attitudes, we have conducted a quantitative research. In so doing, we have collected the data using the surveying method on a convenient sample (N = 327) via Internet. The results have shown that students have a slightly negative attitude towards online learning, provided that students who have used online learning tools more frequently before the pandemic have a more positive attitude towards it. By applying the technology acceptance model (TAM), we have confirmed the indirect correlation between the perceived ease of use of online learning tools and the attitude towards online learning with a strong mediation effect of perceived usefulness of online learning.
Besides on logic and aesthetics, the opus of the Croatian philosopher Marijan Petras (1912–2004) contains his records on education, culture, and technology. Petras expressed his thoughts on the three ...disciplines in the following six articles: “Funkcija uzgajanja u aspektu teorije i prakse” (“Function of Education in the Aspect of Theory and Practice”) from 1936, “Kultura i odgoj” (“Culture and Education”) from 1940, “Filozofija u srednjoj školi” (“Philosophy in High School”) from 1941/1942, “Problematika pedagogičke psihologije” (“Problems of Pedagogical Psychology”) from 1943, “Gradivo i oblici odgojne nastave” (“Teaching Materials and Forms of Educational Teaching”) from 1944, and “Odgoj i tehnika” (“Education and Technology”) from 1962. All of the abovementioned articles contain Petras’ claims on education. The claims were regularly characterized by his pursuit of the essence of education, by his pursuit of the essence of the educational function, as well as by his phenomenological questioning of the foundations of pedagogy as an autonomous science. Petras expressed his attitudes on culture in three articles: in the article “Culture and Education”, in the article “Function of Education in the Aspect of Theory and Practice”, and in the article “Education and Technology”. In these articles, Petras considered culture in its relationship towards education, technology and philosophy, concluding that philosophy is crucial for the foundation of culture. Petras published his thoughts on technology in the article “Education and Technology”. In that article, he wrote on both positive and negative effects of technology on the individual, the society, and nature. In doing so, Petras considered those effects from an ethical and educational perspective, since he advocated an approach to technology which would be more humane. Therefore, Petras was neither just a logician nor an aesthetician. Judging by the contents and the character of his attitudes regarding education, culture and technology, it is justified to conclude that he was a philosopher of education, philosopher of culture and philosopher of technology.
Filozof i pedagog Stjepan Matičević (1880–1940) ostvario je veoma razgranat filozofski opus, ali je dosad određivan tek kao logičar, filozof odgoja i filozof kulture. Stoga je prikladno istražiti ...kojim se sve filozofskim disciplinama bavio. Kada je riječ o logici, filozofiji odgoja i filozofiji kulture, u članku je dokazano da su teme iz tih triju filozofskih disciplina prisutne u još barem deset Matičevićevih djela koja dosadašnji istraživači nisu spominjali prilikom ukazivanja na njegova filozofska promišljanja. Matičević je logiku određivao kao znanost koja potpomaže spoznaju, pri čemu se oslanjao na tradicionalnu logiku, a promišljao je i o odnosu između logike i psihologije. Kao filozof odgoja razmatrao je bît odgoja, dok je kao filozof kulture naglasio da filozofija ima presudnu ulogu u određivanju kulturnih vrijednosti.
Međutim Matičević se iskazao i kao etičar, estetičar, filozof politike, filozof egzistencije te filozof filma. Njegovu etičku misao obilježava uspostavljanje vrhovnih etičkih vrijednosti (dobro i pravednost), kao i stav da je društvo izvor moralnosti. Kada je riječ o estetici, Matičević je lijepo smatrao vrhovnim estetičkim načelom, no smatrao je također da umjetnika moraju krasiti produktivnost, izvornost i kreativnost. Matičevićevu zaokupljenost filozofijom politike dokazuju stavovi o ratu (događaj koji ima negativne, ali i pozitivne učinke), demokraciji (poželjno društveno uređenje), liberalizmu (poželjan svjetonazor) te o kozmopolitizmu i ekskluzivnom nacionalizmu (svjetonazori koje kritizira zato što ih razumijeva kao krajnosti). Zastupljenost filozofije egzistencije u Matičevićevu opusu dokazuju iskazi o smislu, kao i očitovanja o krizi modernog vremena, koju obilježavaju Ništa, tjeskoba i očaj, koje je zabilježio 1936. godine. Naposljetku, Matičević je 1926. godine nastupio kao filozof filma: promišljao je o bîti filma, pri čemu ga je sagledavao iz estetičke perspektive.
Matičevićevu upućenost u povijest filozofije posvjedočuju njegovi stavovi o Sokratu, Platonu, Aristotelu, Baconu, Kantu, Hegelu, Herbartu, Kierkegaardu, Nietzscheu i Jodlu. No bio je upućen i u filozofski nauk svojih suvremenika, posebice Edmunda Husserla i Benedetta Crocea, zbog čega spada među hrvatske mislioce čiji opus sadrži jednu od ranijih recepcija te dvojice filozofa u Hrvatskoj.
Osim toga, okušao se i u istraživanju hrvatske filozofske baštine, kao i u filozofskim promišljanjima svojih hrvatskih suvremenika. Naime, napisao je članke o Ruđeru Josipu Boškoviću i Gjuri (Đuri) Arnoldu, dok je u nekim drugim tekstovima izlagao prosudbe o Franji pl. Markoviću, Albertu Bazali i Pavlu Vuk-Pavloviću.
Filozofski život Guć, Josip; Kovačević, Antonio; Papo, Demian ...
Filozofska istraživanja,
2017, Letnik:
37, Številka:
4/148
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
XI. Mediteranski korijeni filozofije;
7. Studentski filozofski simpozij»Renesanse u filozofiji«;
16. Lošinjski dani bioetike;
Simpozij »Politika i bioetika: odnos i svrha u suvremenom društvu«;
...Godišnji simpozij Instituta za filozofiju »Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 3«;
Znanstveno-stručni skup»NeuroetiKA: između bioetike i neuroznanosti«;
Prvi studentski simpozij u Novom Sadu »Summa studiorum philosophiae«;
Susret Varaždinskog filozofskog kruga;
XX. studijski tjedani konferencija »Znanost i religija«;
Ljetna škola Bioetika u kontekstu IV: »Filozofija i znanosti o životu u dijalogu. Teorijska i praktična pitanja«;
Osim o logici i estetici, opus hrvatskog filozofa Marijana Petrasa (1912.-2004.) obuhvaća i zapise o odgoju, kulturi i tehnici. Svoja promišljanja o tim trima disciplinama Petras je zabilježio u ...sljedećih šest članaka: »Funkcija uzgajanja u aspektu teorije i prakse« (1936.), »Kultura i odgoj« (1940.), »Filozofija u srednjoj školi« (1941./1942.), »Problematika pedagogičke psihologije« (1943.), »Gradivo i oblici odgojne nastave« (1944.) te »Odgoj i tehnika« (1962.).
U svih tih šest spomenutih članaka zastupljena su Petrasova očitovanja o odgoju. Ona su redovito obilježena potragom za biti odgoja, potragom za biti odgojne funkcije i fenomeno- loškim propitivanjem utemeljenosti pedagogije kao samostalne znanosti. Stavove o kulturi Petras je pak izložio u trima člancima: u članku »Kultura i odgoj«, u članku »Funkcija uzgajanja u aspektu teorije i prakse« i u članku »Odgoj i tehnika«. U njima je kulturu sagledavao u njezinu odnosu prema odgoju, tehnici i filozofiji, pri čemu je zaključio da je za uspostavu kulture najvažnija filozofija. Promišljanja o tehnici Petras je objavio u članku »Odgoj i tehnika«. U njemu je pisao o pozitivnim i negativnim učincima tehnike na pojedinca, društvo i prirodu. Te učinke pritom je, jer se zalagao za što humaniji pristup tehnici, sagledavao iz etičke i odgojno-obrazovne perspektive.
Dakle, Petras nije bio samo logičar i estetičar. Zbog sadržaja i naravi stavova koje je izložio o odgoju, kulturi i tehnici, opravdano je zaključiti da je bio i filozof odgoja, filozof kulture te filozof tehnike.
Filozofski život Papo, Demian; Ćavar, Nikolina; Lendić, Slaven ...
Filozofska istraživanja,
2013, Letnik:
33, Številka:
2/130
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Simpozij »Medicina, društvo, čovjek: Živost kritike Ivana Illicha (1926.–2002.) deset godina nakon njegove smrti«
1. Dani praktičke filozofije
Predstavljanje knjige Filozofija Borana Berčića
Simpozij ...»Filozofija – Jam Session«
VII. Mediteranski korijeni filozofije
Tribina »Sustavi moći – etika, politika i moć«
Simpozij »Gajo Petrović – lik i djelo«
Predstavljanje časopisa Cris, god. XIV, br. 1, 2012.
Znanstveni skup »Filozofija i hrvatski jezik«
Međunarodna konferencija »Poboljšanje: kognitivno, moralno i poboljšanje raspoloženja«
3. studentski filozofski simpozij »Hrvatska filozofska baština«
12. Lošinjski dani bioetike
Prikaz Potlimbrzović, Hrvoje
Filozofska istraživanja,
2016, Letnik:
36, Številka:
4/144
Book Review
Recenzirano
Odprti dostop
Boško Pešić (ur.) Bilten studentskih radova iz filozofije, god. 1, br. 1, tema: estetika Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek 2015.
PDF
