Procjenom zdravstvenog stanja stanovnika data je slika zdravlja Primorsko-goranske županije, na temelju koje se mogu identificirati i ocijeniti zdravstvene potrebe stanovništva. Prilikom procjene ...zdravlja i zdravstvenih potreba stanovnika Županije korištena je rutinska zdravstvena i demografska statistika i analizirani su demografski i zdravstveni pokazatelji. U istraživanju zdravstvenih pokazatelja korišteni su podatci Svjetske zdravstvene organizacije u strategiji unaprjeđenja zdravlja „Zdravlje za sve u 21. stoljeću” i podatci mortalitetne statistike Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a analiza pokazatelja provodila se deskriptivnom statističkom metodom, prvenstveno komparativnom analizom. Razina prikaza i interpretacije podataka jest Županija, odnosno njezine četiri podregionalne cjeline.
Doprinos je ovoga rada podrška donositeljima odluka u promicanju, održavanju i unaprjeđenju zdravlja u zajednici, odnosno kvalitete življenja stanovništva na području Županije u cijelosti. Ocjena može poslužiti za odabir novih prioriteta, kao i podloga za izradu smjernica budućih intervencija u zajednici.
Assessing the health status of Primorje-Gorski Kotar County residents a picture of the health of the county in the health context will be obtained. This would identify and evaluate the health needs of the population. The health and health needs of Primorje-Gorski Kotar County residents were assessed using routine health and demographic statistics. For Primorje-Gorski Kotar County, demographic and health indicators were analyzed. In the research of health indicators, the data of the World Health Organization from the health improvement strategy “Health for all in the 21st century” and the data of mortality statistics of the Croatian Institute of Public Health were used. The analysis of the indicators will be performed by a descriptive-statistical method, primarily by comparative analysis. The level of representation and interpretation of data was the County and its four subregional units. The contribution of this paper consists of supporting decision-makers to promote, maintain and improve community health and quality of living in the County on the basis of measuring the health needs of the population. The assessment could serve for selecting new priorities as well as the basis for developing guidelines for future interventions in the community.
Cilj: Ispitati procjenu znanja o komunikaciji, emocijama i spolnom zdravlju učenika osmih razreda. Ustvrditi najčešće probleme. Učiniti usporedbu po spolu. Ispitanici i Metode: Ispitanici su 174 ...učenika (Ž = 97 (56 %)), što predstavlja 81 % od ukupne populacije učenika osmih razreda jedne osnovne škole u PGŽ-u (N = 214) kroz tri generacije. Prije početka i po završetku radionica provedena je anonimna anketa. Prva anketa procjenjivala je početno znanje učenika o temama kojima će se radionica baviti. Druga anketa ocjenjivala je korisnost radionica i služila analizi procesa. Rezultati: Prosječna dob iznosila je 14 (13 do 15) godina. Učenici o svojim problemima vrlo često razgovaraju s majkom (45 %), prijateljima (41 %), ocem (19 %) i braćom/sestrama (16,9 %). Većina učenika ne razgovara sa školskim liječnikom (85,8 %), obiteljskim liječnikom (79,2 %), stručnim službama škole (69,1 %) i razrednicima/profesorima (50 %). Učenici vrlo često razgovaraju o školi (45,8 %), prijateljima (31,7 %) i zdravlju (25,8 %). Najmanje razgovaraju o simpatijama (36,5 %), spolnosti (29,1 %) i emocijama (17,8 %). Učenici najčešće smatraju da o seksu posjeduju vrlo dobra (24,7 %) i izvrsna (35,3 %) znanja, kao i o komunikaciji, vrlo dobra (42,2 %) i izvrsna (25,8 %). Dobrim procjenjuju svoje znanje o zdravlju (37 %) i SPB-u (32,2 %). Dječaci smatraju da više znaju o seksu od djevojčica (20,6 % vs. 14,7 %, P = 0,004). Djevojčice smatraju da znaju više o emocijama (15,3 % vs. 3,7 %, P = 0,003). Radionice su ocijenjene kao korisne (92,5 %). Zaključci: Prema iskustvima radionica sadržaje bi trebalo obrađivati kroz zasebnu aktivnost, izvan postojećih predmeta, kontinuirano tijekom cijele godine, koristeći se evokacija/razumijevanje/refleksija okvirom za poučavanje, a kratkoročne ciljeve definirati prema karakteristikama pojedine grupe i rezultatima ankete. Reproduktivno zdravlje djece i mladih kompleksno je područje koje zahtijeva interdisciplinarni pristup.
PDF
