Cilj rada je bio istražiti učinak djelomične zamjene sačme soje sačmom suncokreta u obrocima janjadi u ekološkom uzgoju na njihove proizvodne i eksterijerne odlike. Istraživanje je provedeno na ...ekološkom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Osječko-baranjskoj županiji s 20 janjadi pasmine Merinolandrace u dobi od 90 dana. Janjad je hranjena krmnim smjesama gdje je u pokusnoj skupini djelomično smanjen udio sačme soje te je uključena sačma suncokreta (13%). Janjad je sijeno i vodu konzumirala po volji. Pokus je trajao 30 dana. Držanje i hranidba janjadi bili su prema Pravilniku o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda. Vaganje i uzimanje tjelesnih mjera te indeksa tjelesne kondicije janjadi provedeno je na početku i na kraju istraživanja. Analizom proizvodnih i eksterijernih odlika janjadi nisu utvrđene značajne razlike u tjelesnim masama i dnevnim prirastima te tjelesnim mjerama i indeksima tjelesne razvijenosti pri hranidbi gdje je sačma soje djelomično zamijenjena sačmom suncokreta. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja može se zaključiti da je opravdana djelomična zamjena sojine sačme suncokretovom sačmom u hranidbi janjadi nakon odbića u ekološkom uzgoju. Daljnja istraživanja potrebno je proširiti i na utvrđivanje metaboličkog profila krvi te kvalitete janjećeg mesa.
Cilj provedenog istraživanja bio je provjeriti utjecaj različitih koncentracija DDGS-a u krmnoj smjesi tovnih pilića (Cobb 500) na klaoničke pokazatelje istih. U pokusu su bile tri skupine tovnih ...pilića (40 u skupini) a pokus je trajao 42 dana. U P1 skupini u smjesu je dodano 15 %, a P2 skupini 25 % DDGS-a. Masa trupa u K skupini imala statistički značajno više vrijednosti (P < 0,05) u odnosu na P2 skupinu i statistički vrlo značajno više (P < 0,01) vrijednosti od P1 skupine. Randman je bio statistički značajno niži kod P1 skupine (P < 0,05) u odnosu na P2 skupinu i statistički vrlo značajno niži (P < 0,01) u odnosu na K skupinu, dok je između P1 i P2 skupina dobivena statistički značajna (P < 0,05) razlika u korist P2 skupine. Kod više vrijednih dijelova trupa statistički značajne razlike dobivene su za relativni udio prsa gdje je najnižu vrijednost imala P1 pokusna skupina, pri čemu je u odnosu na kontrolnu K skupinu razlika statistički značajno niža (P < 0,05), dok je u odnosu na pokusnu P2 skupinu ta vrijednost bila statistički vrlo značajno niža (P < 0,01). Analizirajući boju kože skupina K imala je statistički vrlo značajno višu (P < 0,01) vrijednost L* u odnosu na P1 skupinu te statistički značajno višu (P < 0,05) vrijednost u odnosu na P2 skupinu. Statistički značajno viša (P < 0,05) vrijednost K skupine u odnosu na P1 skupinu utvrđena je i kod a* pokazatelja. Kod boje mesa pokazatelj L* P1 skupine pokazao je statistički vrlo značajno više (P < 0,01) vrijednosti u odnosu na K i P2 skupinu.
Svrha provedenog istraživanja bila je procijeniti opravdanost upotrebe nusproizvoda tvornica etanola (DDGS) u tovu pilića, prateći njihove tovne karakteristike. Pokus se sastojao od tri skupine ...jednodnevnih tovnih pilića (3x40) hibrida Cobb 500, kojima je u krmnu smjesu dodavana različita razina DDGS-a (0, 15 i 25 %), od početka do kraja tova. Pokus je trajao 42 dana. Praćeni su tjelesna masa pilića, utrošak hrane te iskoristivost hrane za kg prirasta. Utvrđene su statistički vrlo značajne razlike (P>0,01) između skupina u ukupnom prirastu, gdje je kontrolna skupina imala najviši prirast. Utrošak hrane za kg prirasta bio je viši u pokusnim skupinama (11-15 %) u odnosu na kontrolnu skupinu. Cijena koštanja kg prirasta, što se hrane tiče, bila je najniža u pokusnoj 2 skupini (88,75 %) u odnosu na kontrolnu skupinu. Dobiveni rezultati pokazuju ekonomsku opravdanost korištenja DDGS – a u tovu pilića pri udjelu od 25 % u krmnoj smjesi.
Intenzivan uzgoj životinja s ciljem proizvodnje hrane doveo je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća do znatnog povećanja uporabe veterinarskih lijekova u stočarstvu i to kako u liječenju tako i u ...sprječavanju nastanka bolesti. Usporedo s porastom uporabe veterinarskih lijekova, suvremena stočarska proizvodnja postala je također nezamisliva bez uporabe različitih promotora rasta. Kao rezultat toga, nadležne institucije širom svijeta pokrenule su brojne inicijative za ograničavanje uporabe svih spomenutih tvari u suvremenoj stočarskoj proizvodnji. Istodobno, kako bi se postigla što uspješnija te isplativija proizvodnja, u stočarstvu se danas sve više upotrebljavaju različiti prirodni dodatci hrani. Jedan od korištenih prirodnih dodataka hrani je pčelinja pelud koja sadrži većinu bitnih prehrambenih elemenata potrebnih za rast i razvoj. Pčelinja pelud sastoji se od muških spolnih stanica biljaka. U njoj je do danas otkriveno oko 250 različitih kemijskih tvari, uključujući ugljikohidrate, masti, proteine, vitamine, makro- i mikroelemente, antibiotike (inhibine), hormone, enzime, organske kiseline, esencijalna ulja, rutin i druge. Bioaktivne komponente pčelinje peludi uključuju flavonoide, fenolne kiseline i njihove derivate koji su ujedno odgovorni za baktericidne, antiviralne, antifugalne, analgetske, antiupalne, antioksidativne te imunostimulirajuće i imunomodulirajuće učinke ovih spojeva kod ljudi i životinja. Imajući na umu sve prethodno spomenute karakteristike pčelinje peludi te zahtjeve suvremene stočarske proizvodnje postalo je jasno zašto se upravo pčelinja pelud danas sve češće koristi kao dodatak hrani životinja.
Preživači proizvode ureu u slini, min. 500 g/dan, a u buragu se iz uree oslobađa amonijak za sintezu bjelančevina. Otkako je otkriveno da mikroorganizmi buraga mogu koristiti neproteinski dušik ...(NPN), NPN spojevi se koriste u hranidbi preživača kako bi zamijenili dio biljnih bjelančevina. Cilj ovoga rada bio je utvrditi zajednički učinak NPN spoja s polaganim otpuštanjem (Optigen) i Benural S koji je u pokusnoj skupini dijelom smanjen. Praćeni su sljedeći pokazatelji: tjelesna masa, dnevni prirast, konverzija hrane te cijena utrošene hrane za kg prirasta kod tovne junadi. Pokus je proveden na 55 junadi križanih pasmina u tipu simentalca. Provedena su četiri pojedinačna vaganja, a pokus je trajao 3 mjeseca, odnosno 92 dana. U obroku kontrolne skupine bio je uključen Benural S u količini od 0,12 kg, dok je u pokusnoj skupini udio Benurala S iznosio 0,08 kg, a udio Optigena 0,04 kg. Dobiveni rezultati pokazali su veću prosječnu tjelesnu masu i prirast u pokusnoj skupini bez statistički značajnih razlika između skupina. Konverzija hrane bila je niža u pokusnoj skupini te je iznosila 5,84 kg/kg, a u kontrolnoj 6,96 kg/kg. Cijena utrošene hrane za kg prirasta bila je niža u pokusnoj skupini i iznosila je 8,97 kn u odnosu na kontrolnu skupinu gdje je iznosila 10,71 kn.
Cilj ovog istraživanja bio je usporediti učinak dodavanja sojinog proteina, nukleotida te pojedinačnih aminokiselina u starter smjesu za telad na eksterijerne odlike i tjelesnu masu teladi. Pokus je ...proveden na 20 životinja ravnomjerno raspoređenih u dvije skupine, kontrolnu (K) i pokusnu (P) pri čemu je u svakoj skupini bio ujednačen omjer muške i ženske teladi. Istraživanje je trajalo od teljenja do prosječne starosne dobi od 91 dana. Praćenje tjelesnih mjera izvršeno je u četiri navrata uz pomoć Lydtinova štapa i mjerne vrpce. Mjerenje i vaganje provedeno je 6., 24., 50. i 91. dana prosječne starosti. Određivani su sljedeći pokazatelji: tjelesna masa, dužina tijela, visina grebena, opseg trupa, opseg prsa, širina prsa, dubina prsa, visina kuka te širina kuka. Na temelju dobivenih vrijednosti tjelesnih mjera izračunati su indeks anamorfoznosti, tjelesne kompaktnosti te indeks tjelesne dužine i prsa. Telad se napajala svježim nepasteriziranim punomasnim mlijekom u dva obroka dnevno, 3 L ujutro i 3 L navečer. Čvrsta hrana u obliku peletirane starter smjese i voda ponuđeni su ad libitum od četvrtog dana starosti do prosječne starosti od 63 dana. U starter smjesu pokusne skupine dodani su nukleotidi kvasaca, sojin proteinski koncentrat te dvije limitirajuće aminokiseline – metionin i lizin. Nakon toga, telad se hranila jednom dnevno s prijelaznim obrokom kroz 3 dana. Telad iz obje skupine je do 91. dana starosti hranjena jednom dnevno obrokom u obliku TMR-a. Ukupna ponuđena količina obroka bila je 4,1 kg ST/ tele/ dan. Kod dobivenih rezultata statistički značajna razlika nije utvrđena za promatrane pokazatelje, jedino vrijednosti indeksa anamorfoznosti imaju tendenciju viših vrijednosti (P = 0,055) kod kontrolne skupine. Prema dobivenim rezultatima zaključuje se kako dodavanje sojinog proteina, nukleotida te limitirajućih aminokiselina nije značajno utjecalo na većinu promatranih pokazatelja kod teladi te su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdio njihov učinak.
