The aim of this paper is to present results of empirical research on regional orientation and engagement of Croatian higher education institutions (HEIs). The second goal is to research if there is ...any difference between Croatian universities and polytechnics in their regional focus. Contribution to regional economic, social and cultural development of a region is a recent mission that is, in addition to education and research, imposed on HEIs. With the establishment of public polytechnics across the country, the Republic of Croatia has adopted a new mission of HEIs, and has established them with the aim of contributing to regional development. Such institutions should, in comparison to universities, be more regionally oriented, i.e. offer study programs and research needed by the regional industry. Since the differences between universities and vocational studies are not clearly defined by the law in Croatia, referred orientation should be a component of distinction. For the purposes of this paper, a sample of Croatian public university constituents and polytechnics was defined. A questionnaire was drafted and sent to the relevant persons at the HEIs. Research results and statistical tests indicate that there is no statistically significant difference in regional orientation and engagement between universities and polytechnics. Further research in this area will seek to contribute to raising awareness of the HEIs and of the economic policy carriers regarding the differentiation of the HEIs and to encourage the implementation of the regional mission of Croatian polytechnics, particularly through external evaluation.
The theory of National Innovation System emphasizes innovation as a source of economic and productivity growth and stresses the importance of collaboration between science and industry. The basic ...objective of this paper was to research whether there is an interaction between Croatian companies and scientific institutions, and whether it affects an increase of innovativeness of economic entities. The results of the performed empirical research and their econometric analysis indicate a conclusion that a positive impact of the collaboration on intensity of innovation in Croatian companies is still absent. The results indicate that the system of innovation in the Republic of Croatia, when compared to developed countries, is still in a transition and that commercialisation of academic knowledge is a phenomenon paid somewhat greater attention only recently.
As a signatory of the Bologna Declaration the Republic of Croatia has committed itself to implement a system of quality assurance (QA) for higher education, following the Standards and Guidelines for ...Quality Assurance in the European Higher Education Area. The implementation process has started in 2009 with the Act on Quality Assurance in Science and Higher Education (Official Gazette 45/09). The main goal was to improve the quality in higher education, respectively learning and teaching process. This paper aims to explore the perception of Croatian faculty on whether the introduction of QA system at Croatian higher education institutions (HEIs) has led to the improvement of quality in their teaching. The research was conducted using an online questionnaire in 2020, on a sample of 382 faculty members at public HEIs throughout Croatia (with 95 % of confidence level and 2,16 confidence interval). The results indicate that despite all the efforts and introduced QA system in all surveyed institutions, only a small part of surveyed faculty members, about one-third, see a positive link between the implemented QA system and raising the quality of their teaching process.
This paper researches interactive connections of the society, economy and knowledge that is recently appearing through the knowledge society and knowledge based economy syntagme. Interdependence of ...the society, economy and knowledge sometimes is comprehended virtually in the real life. Answers that are offered in this paper point out the fact that the knowledge society is not a myth but a phenomenon that is becoming conditio sine qua non of the stable social and economic development. Methods used in this paper correspond to the need of defining a knowledge society phenomenon, measure of the knowledge society performance, and comparative indicators of the achievement on the four knowledge economy pillars in Croatia and selected group of countries. The Knowledge Assessment Methodology, created by The World Bank, represents a solid base for the standardization of the relevant indicators that are incorporated in the four knowledge economy pillars. The challenges that are placed in front of Croatia correspond equally to the domain of the education, information and communication infrastructure, innovation system and the economic and institutional regime. PUBLICATION ABSTRACT
The aim of this paper is to present results of empirical research on regional orientation and engagement of Croatian higher education institutions (HEIs). The second goal is to research if there is ...any difference between Croatian universities and polytechnics in their regional focus. Contribution to regional economic, social and cultural development of a region is a recent mission that is, in addition to education and research, imposed on HEIs. With the establishment of public polytechnics across the country, the Republic of Croatia has adopted a new mission of HEIs, and has established them with the aim of contributing to regional development. Such institutions should, in comparison to universities, be more regionally oriented, i.e. offer study programs and research needed by the regional industry. Since the differences between universities and vocational studies are not clearly defined by the law in Croatia, referred orientation should be a component of distinction. For the purposes of this paper, a sample of Croatian public university constituents and polytechnics was defined. A questionnaire was drafted and sent to the relevant persons at the HEIs. Research results and statistical tests indicate that there is no statistically significant difference in regional orientation and engagement between universities and polytechnics. Further research in this area will seek to contribute to raising awareness of the HEIs and of the economic policy carriers regarding the differentiation of the HEIs and to encourage the implementation of the regional mission of Croatian polytechnics, particularly through external evaluation.
U radu se prikazuju i analiziraju rezultati empirijskog istraživanja interakcije znanosti i gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Postoje mnoge empirijske studije koje ukazuju kako suradnja između ...dvaju navedenih sektora utječe na poboljšanje inovativne performanse gospodarstva, a time i gospodarskog rasta. S obzirom na značaj teme kao i uočenu deficitarnost predmetnog istraživanja u Republici Hrvatskoj, autorica ovoga rada je provela empirijsko istraživanje oblika/modela, intenziteta, kvalitete i drugih parametara suradnje u Republici Hrvatskoj na uzorku sastavljenom od 21 visokog učilišta i 130 gospodarskih subjekata. Kao instrument istraživanja koristila su se dva anketna upitnika, jedan namijenjen gospodarskom, a drugi visokoobrazovnom sektoru. Ovim se radom željelo istražiti kako hrvatski gospodarstvenici i znanstvenici percipiraju predmetnu suradnju, kako joj ocjenjuju intenzitet, kvalitetu i druge parametre te koji se oblici/modeli suradnje najučestalije koriste. Realizirani modeli suradnje te njene ocjene, prema u radu definiranim parametrima, rezultat su procjene anketiranih znanstvenika i gospodarstvenika. Metodologija korištena za prikazivanje rezultata obuhvaća deskriptivnu statistiku. Rezultati istraživanja ukazuju da je prema ocjenama ispitanika, intenzitet i kvaliteta interakcije znanstvenog i gospodarskog sektora ocijenjena prosječnom ocjenom 2,87 (u intervalu od 1 do 5). U prosjeku su znanstvenici intenzitet i kvalitetu predmetne suradnje ocijenili s prosječnom ocjenom 2,83, a gospodarstvenici s 2,92. Kao najčešće korišteni modeli suradnje istaknuti su oblici koji su više rutinskog karaktera i koji nisu toliko usmjereni povećanju inovativnosti gospodarskih subjekata, poput zajedničke proizvodnje kodificiranog znanja, komercijalizacije rezultata istraživanja, zajedničkih projekata i slično. S obzirom na činjenicu da je 55 % anketiranih poslovnih subjekata navelo da u promatranom periodu nije imalo realiziranu predmetnu suradnje uz veću zastupljenost rutinske suradnje kod onih koji su je imali, zaključuje se da je interakciju znanstvenog i gospodarskog sektora, s obzirom na njen potencijal, potrebno značajnije iskoristiti za unaprjeđivanje cjelokupnog ekonomskog razvoja Republike Hrvatske.
Uvod: Cijepljenje je najveći medicinski uspjeh 20. stoljeća i cijepljenjem je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom u povijesti. Posljednjih godina dolazi do smanjenja ...cijepnih obuhvata, zbog odbijanja ili odgađanja cijepljenja od strane roditelja, pa se povećava rizik od ponovne pojave bolesti koje su bile u fazi eliminacije
Cilj: Cilj istraživanja je ispitati stavove roditelja djece predškolske dobi o cijepljenju, ispitati njihovu zdravstvenu pismenost, te povezanost između zdravstvene pismenosti roditelja i njihovih stavova o cijepljenju.
Metode: Istraživanje se provodilo u populaciji roditelja djece predškolske dobi. U istraživanje je uključeno 120 ispitanika. Za istraživanje je korišten anketni upitnik koji sadržava demografske podatke i pitanja o stavovima prema cijepljenju te upitnik za procjenu zdravstvene pismenosti Short Assessmentof Health Literacy for Spanish Adults(SAHLSA-50) u hrvatskom prijevodu. Za obradu dobivenih podataka korišten je statistički paket IBM SPSS Korišteni su deskriptivni podatci za kontinuirane varijable: aritmetička sredina (M), standardna devijacija (SD) te raspon, a za kategorijalne je prikazan broj ispitanika.
Rezultati: Istraživanje je pokazalo da većina ispitanika ispunjava zakonsku obvezu cijepljenja (95.8%) i smatra da cijepljenje treba biti obavezno (88.3%). Najveći je izvor zabrinutosti oko cijepljenja, strah od nuspojava, čega se boji skoro svaki drugi ispitanik. Rezultati pokazuju da većina demografskih i socioekonomskih čimbenika ne utječe na stavove o cijepljenju. Kod ispitivanja razlika s obzirom na stupanj obrazovanja dobivena je značajna razlika u razinama zdravstvene pismenosti. Ispitanici s višim i visokim obrazovanjem imaju izraženiju zdravstvenu pismenost (p<0.01). Istraživanjem nije dobivena povezanost zdravstvene pismenosti i stavova o cijepljenju.
Zaključak: Ovo je istraživanje pokazalo da većina ispitanika ima pozitivne stavove o cijepljenju, te ima izraženu zdravstvenu pismenost. Većina demografskih i socioekonomskih čimbenika ne utječe na stavove o cijepljenju.
Uvod: Moždani udar ima visoku smrtnost kako u svjetskim okvirima tako i kod nas. Značajno financijski opterećuje kako republički tako i županijske zavode za zdravstveno osiguranje. Glavnina bolesnika ...ostaje trajnim invalidima, a uz velika financijska izdvajanja i upornu fizikalnu terapiju oporavi se mali broj bolesnika (jedna trećina). Osim medicinskog osoblja koje sudjeluje u tretmanu bolesnika oboljelih od MU, veliku ulogu u oporavku imaju obitelj i bolesnikovo šire i daljnje okruženje.
Cilj rada: je utvrditi broj i distribuciju bolesnika liječenih od moždanog udara u 2017. godini, procijeniti ishode liječenja te utvrditi vrstu antikoagulantne terapije na otpustu. Definirati i analizirati faktore rizika s osvrtom na primarnu i sekundarnu prevenciju. Procijeniti postojeću skrb bolesnika, uz definiranje mjesta i uloge medicinske sestre.
Metode: Ciljni parametri prikupljeni su iz medicinske dokumentacije koja je nastala tijekom liječenja bolesnika. Varijable, prikupljene iz elektronskih otpusnih pisama unesene su u elektronički zapis ispitanika u program Microsoft Excel, po posebno izrađenoj tablici podataka.
Rezultati: Sudjelovalo je 167 bolesnika, 86 žena (51,50%) i 81 muškaraca (48,50%). Najzastupljeniji faktori rizika bili su hiperlipidemija i hipertenzija, fibrilacija atrija i dob iznad 70 godina. Od moždanog udara 2017. god. umrlo je 45 bolesnika (26,90%), više muških (53,30%), s neurološkim deficitom ostalo je 56 bolesnika (33,50%), više muških (53,60%), a djelomično ili potpuno oporavljenih je bilo 66 (27,00%), više kod žena (59,00%). U tretmanu fibrilacije atrija (67,00%), mali dio bolesnika je na Warfarinu i NOACs, 88 njih (52,30%) u odnosu na 134 na acetilsalicilnoj kiselini (80,20%). Postoji statistički značajna razlika u vrsti i broju čimbenika rizika MU u odnosu na dob i spol ispitanika. Stariji bolesnici skloniji su većoj smrtnosti. Muški spol je faktor rizika i među muškarcima veća je ukupna smrtnost.
Zaključak: Prepoznavanje i sustavno provođenje politike unaprjeđenja i očuvanja zdravlja uz aktivnosti na području primarne, specijalističke i bolničke zdravstvene zaštite osnovni su preduvjeti postizanja uspjeha u prevenciji moždanog udara. U stvaranju takvog okruženja nužna je suradnja zdravstva s drugim strukturama javnog života.
Uvod: Važan dio zdravog načina života je provođenje pravilne odnosno zdrave prehrane.. Briga o prehrani
nam omogućuje duži, zdraviji i kvalitetniji život.
Cilj: Utvrditi kako se prema doručku, kao ...jednom od segmenata zdrave prehrane odnose sadašnji i
budući zdravstveni radnici.
Ispitanici i metode. Korišteni su podaci dobiveni analizom anonimne ankete koja je provedena među
polaznicima Diplomskog studija sestrinstva u Slavonskom Brodu. Pitanja su se odnosila na demografske
osobine, vitalne funkcije, ITM, na naviku doručkovanja, te konzumiranje suhomesnatih proizvoda.
Ponuđeni odgovori u anketi su bili otvorenog i zatvorenog tipa. Kategorijski podatci predstavljeni su
apsolutnim i relativnim frekvencijama.
Rezultati: U analiziranom istraživanju sudjelovalo je 60 ispitanika, 57 (95 %) žena i 3 (5 %) muškaraca.
Medijan dobi je 35 godina, urednih su vrijednosti tlaka i BMI, (50 %) doručkuje, ali neredovito, najčešći
odabir kruha je pšenični, za 35 (58 %), dnevno pojedu do tri šnite kruha 44 (73 %), a njih 8 (13 %) četiri
i više. Trajne ili polutrajne suhomesnate proizvode 30 (50 %) ispitanika jede do dva puta tjedno, a samo
2 (3 %) ispitanika uopće ne jedu te proizvode. Na osnovi istraživanja možemo zaključiti da ispitanici
15
Diplomskog studija gotovo redovito doručkuju i koriste različite vrste kruha uz suhomesnate proizvode
u tolerantnim količinama i dozvoljenim tjednim frekvencijama.
This study aimed to explore the spatio-temporal expression patterns of congenital anomalies of kidney and urinary tract (CAKUT) candidate genes, Fibroblast Growth Factor Receptor 1 (FGFR1), ...Fibroblast Growth Factor Receptor 2 (FGFR2) and Receptor-Interacting Protein Kinase 5 (RIP5), in human fetal kidney development (CTRL) and kidneys affected with CAKUT. Human fetal kidneys from the 22nd to 41st developmental week (duplex, hypoplastic, dysplastic, and controls) were stained with antibodies and analyzed by epifluorescence microscopy and RT-qPCR. The effect of CAKUT candidate genes on kidney nephrogenesis and function is confirmed by statistically significant variations in the spatio-temporal expression patterns of the investigated markers. The nuclear localization of FGFR1, elevated expression score of
mRNA, the increased area percentage of FGFR1-positive cells in the kidney cortex, and the overall decrease in the expression after the peak at the 27th developmental week in dysplastic kidneys (DYS), suggest an altered expression pattern and protein function in response to CAKUT pathophysiology. The RT-qPCR analysis revealed a significantly higher
mRNA expression score in the CAKUT kidneys compared to the CTRL. This increase could be due to the repair mechanism involving the downstream mediator, Extracellular Signal-Regulated Kinase 1/2 (ERK1/2). The expression of RIP5 during normal human kidney development was reduced temporarily, due to urine production and increased later since it undertakes additional functions in the maturation of the postnatal kidney and homeostasis, while the expression dynamics in CAKUT-affected kidneys exhibited a decrease in the percentage of RIP5-positive cells during the investigated developmental period. Our findings highlight the importance of FGFR1, FGFR2, and RIP5 as markers in normal and pathological kidney development.
PDF
