The aim of this research was to investigate the slaughter indicators, carcass measures, and meat quality of lambs fattened with spelt. Lambs consumed various feed mixtures (1000 g day
lamb
): ...I-control group; II-group with 10% dehulled spelt; III-group with 20% dehulled spelt. In the blood, the concentrations of minerals (calcium, phosphorus, magnesium, and iron), biochemical parameters (urea, glucose, total proteins, albumin, globulin, cholesterol, triglycerides, high-density lipoprotein, low-density lipoprotein, ß-hydroxybutyrate, non-esterified fatty acids, glutathione peroxidase, and superoxide dismutase), and hepatic enzymes (alanine aminotransferase, aspartate aminotransferase, alkaline phosphatase, gamma-glutamyltransferase, and creatine kinase) were determined. After slaughter, carcass development was measured. Samples of musculus semimembranosus were taken, of which the physical properties were analyzed. By analyzing the production properties of the lambs, we found that the slaughter characteristics of the lamb carcasses and the physical properties of the lamb meat as well as most biochemical indicators and enzymes did not significantly differ. The concentrations of albumin were increased in the groups with 10% and 20% spelt, as was the activity of alkaline phosphatase in the group with 20% spelt. The presented results indicate that spelt is an appropriate ingredient in the diet for weaned lambs.
Selen je važan element u tragovima koji sudjeluje u brojim fiziološkim i metaboličkim procesima u organizmu životinja i ljudi. Brojna su područja i regije u svijetu poznati po nedostatku selena u ...tlima, a samim time i u usjevima/proizvodima, što se odražava i na njegov nedostatak u životinja i ljudi. Posljednjih se godina sve više pozornosti poklanja iznalaženju optimalne metode/postupka u cilju obogaćivanja proizvoda selenom. Konzumacijom animalnih proizvoda obogaćenih selenom u humanoj prehrani moguće je zadovoljiti njihove nutritivne potrebe za selenom. Cilj ovoga rada je analizom i sintezom dostupne literature istražiti: (I) važnost selena za životinje i ljude, (II) sadržaj selena u mlijeku preživača s posebnim naglaskom na mlijeko malih preživača (ovaca i koza), (III) metode/postupke u procesu obogaćivanja mlijeka malih preživača selenom i to prije svega onih s naglaskom na hranidbeno modeliranje i prirodne postupke te (IV) neke od mogućnosti uporabe obogaćenoga mlijeka selenom u prehrani ljudi. Zaključno se može reći da su metode/ postupci usmjereni u obogaćivanje mlijeka malih preživača selenom za preporuku. Prije svega su to dodavanje organskih izvora selena u hranu ili provođenje postupka biofortifikacije krmiva selenom koji slovi kao prirodni postupak čime se postižu pozitivni učinci na zdravlje životinja, kao i pozitivni učinci pri konzumaciji mlijeka obogaćenoga selenom i u ljudi, osobito pri dužem nedostatku selena u hrani.
Selenium is an important trace element that participates in numerous physiological and metabolic processes in animals and human organism. Many areas in the world are known for its lack of selenium in soil, and in crops/products, which is then reflected in its deficiency in animals and humans. In recent years, more attention has been paid to finding the optimal method/procedure in order to enrich the product with selenium. By consuming animal products enriched with selenium in the human diet, it is possible to meet their nutritional needs for selenium. By analyzing the available literature, the aim of this paper is to research: (I) the importance of selenium for animals and humans; (II) the selenium content in ruminants ´ milk with special emphasis on small ruminants milk (sheep and goats); (III) methods/procedures in enrichment of small ruminants´ milk with selenium, especially those with an emphasis on nutritional modeling and natural methods; and (IV) some of the possibilities of using milk enriched with selenium in human nutrition. In conclusion, the methods/procedures aimed at enrichment of small ruminants milk with selenium can be recommended. This includes the addition of organic sources of selenium in the diet, or biofortification of feed with selenium, also known as a natural process which may lead to positive effects on animal health, as well as positive effects on humans when consuming milk enriched with selenium, especially when selenium deficiency is prolonged.
The word anthocyanin comes from the Greek words Anthos, meaning flower, and kyanose, meaning blue. Anthocyanins give red, purple, and blue colors to plants. In acidic conditions, they appear as red ...pigments and in alkaline conditions, they appear as blue pigments. The intensive nature of agricultural (animal) production, with a high density of individuals in animal production facilities, very often contributes to the occurrence of disorders and diseases in animals that threaten this production. A major problem for the animal organism is the effects and consequences of oxidative stress or excessive production of free radicals, which are the main cause of metabolic disorders in cows in the transition period, and antioxidants can prevent or at least mitigate these conditions. Anthocyanins as a source of natural antioxidants play an important role in increasing the antioxidant potential that protects the cell against oxidative damage. Some anthocyanin species may have an enhancing effect on mRNA expression and superoxide dismutase activity. The bioavailability of anthocyanins is relatively low due to poor absorption in the digestive tract. In our region, colored corn, wheat, barley, and sorghum can be used as anthocyanin sources in the domestic animal diet, black soybean, rye, and black and red rice also have high anthocyanin content. Purple corn can accumulate much more anthocyanins than commercial corn varieties.
Krmiva s povećanim sadržajem antocijanina u hranidbi životinja. Riječ antocijanin dolazi od grčkih riječi anthos, što označuje cvijet te kyanose što označuje plavu boju. Antocijanini biljkama daju crvenu, ljubičastu i plavu boju. U kiselim uvjetima se pojavljuje kao crveni pigment, a u lužnatim kao plavi pigment. Intenzivan način poljoprivredne (stočarske) proizvodnje s velikom gustoćom jedinki unutar proizvodnih objekata za životinje vrlo često pridonosi pojavi poremećaja i bolesti životinja koje ugrožavaju tu proizvodnju. Veliki problem za životinjski organizam su učinci i posljedice oksidacijskog stresa, odnosno prekomjerne proizvodnje slobodnih radikala koji su glavni uzrok metaboličkih poremećaja kod krava u prijelaznom razdoblju, a antioksidansi mogu spriječiti ili barem ublažiti ta stanja. Antocijanini kao izvor prirodnih antioksidanata imaju važnu ulogu u povećavanju antioksidacijskog potencijala koji štiti stanicu od oksidacijske štete. Biodostupnost antocijanina je relativno niska s obzirom na relativno slabu apsorpcija u probavnom sustavu životinja. Neke vrste antocijanina mogu imati pospješujući učinak na ekspresiju mRNA i aktivnost superoksid dismutaze. Na našem području kao izvor antocijanina u hranidbi domaćih životinja ponajviše se može koristiti ljubičasti kukuruz, ljubičasta pšenica, ljubičasti ječam te ljubičasti sirak, ali valja spomenuti i crnu soju, raž te crnu i crvenu rižu koji također posjeduju značajni sadržaj antocijana. Ljubičasti kukuruz ima sposobnost nakupljanja značajno više antocijanina u odnosu na komercijalne sorte običnog kukuruza.
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi mogućnost zamjene soje, kao najčešćeg izvora bjelančevina u obrocima janjadi, pogačom sjemenki bundeve, nusproizvoda u proizvodnji ulja te utvrditi njihov ...utjecaj na proizvodno hematološke pokazatelje janjadi. Istraživanje je provedeno na 20 Merinolandschaf janjadi u dobi od 70 dana. Janjad je ravnomjerno podijeljena prema spolu u dvije skupine: kontrolna hranjena smjesom sa sojom kao izvorom bjelančevina u krmnoj smjesi i pokusna u kojoj je soja zamijenjena sa 7% pogače sjemenki bundeve. Sijeno i vodu janjad je imala na raspolaganju ad libitum. Tjelesne mase, tjelesne mjere i uzorci krvi janjadi uzeti su 0., 15., i 30. dana istraživanja. Nakon toga izračunati su prosječni dnevni prirasti, konverzija hrane i indeksi tjelesne razvijenosti janjadi. Analizom dobivenih rezultata na kraju istraživanja nisu utvrđene značajne (P>0,05) razlike u tjelesnoj masi (29,80 : 28,98 kg), tjelesnim mjerama i indeksima tjelesne razvijenosti janjadi ovisno o skupini. Također, nisu utvrđene statistički značajne (P>0,05) razlike u prosječnom dnevnom prirastu između kontrolne i pokusne skupine janjadi (232 : 230 g). Konverzija heane je u kontrolne skupine janjadi iznosila 3,54 kg/kg, a u pokusne 3,62 kg/kg. Korištenjem pogače sjemenki bundeve kao izvora bjelančevina u obrocima janjadi nije došlo do promjene proizvodno - hematoloških pokazatelja janjadi. Upotrebom pogače sjemenki bundeve u obrocima janjadi moguća je zamjena soje upitnog genetskog podrijetla i zdravstvene ispravnosti. Zbog ekološkog načina proizvodnje bundeve, još više se može naglasiti hranidbeno-dijetetska ispravnost janjetine, a ekološki proizvođači mogli bi imati na raspolaganju odgovarajući izvor bjelančevina.
Cilj ovoga rada bio je utvrditi mogućnost korištenja graška kao alternativnog izvora bjelančevina u obrocima ovaca i janjadi u ekološkoj proizvodnji. Grašak (Pisum sativum L.) se u obrocima ovaca i ...janjadi najčešće koristi kao zrno, a rjeđe kao slama. Osobito je njegova primjena raširena u zemljama mediteranskog područja s obzirom na povoljne klimatske uvjete, sve veću cijenu koštanja soje, kontaminiranost soje, zabranu korištenja genetski modificirane soje u obrocima životinja u ekološkim uzgojima, kao i zabranu korištenja mesnog brašna kao izvora bjelančevina u obrocima za životinje. Brojna istraživanja ukazuju na opravdanost korištenja graška u hranidbi ovaca i janjadi s obzirom na njegovu visoku hranidbenu vrijednost zbog obilja bjelančevina (22-34%), dobre izbalansiranosti esencijalnih aminokiselina i nezasićenih masnih kiselina te visokog sadržaja škroba (preko 40% suhe tvari). Sadržaj antinutritivnih tvari u suvremenih kultivara graška je zanemariv u odnosu na prijašnje kultivare te je moguće njegovo korištenje u obrocima ovaca i janjadi i bez primjene toplinskih tretmana. Pri balansiranju obroka čiji se izvor bjelančevina temelji na grašku najčešće se kao žitarica koristi ječam s obzirom na različitu brzinu razgradnje navedenih krmiva. Analizirajući proizvodna svojstva i kvalitetu dobivenih proizvoda ovaca i janjadi (dnevni prirasti, količina i kvaliteta mlijeka, klaonička kvaliteta janjećih trupova i kvaliteta mesa) u brojnim je istraživanjima potvrđena opravdana uporaba graška kao izvora bjelančevina u njihovim obrocima kao potpuna ili djelomična zamjena za soju. Navedene spoznaje bi trebalo proširiti dodatnim istraživanjima vezanim za utvrđivanje odgovarajućeg udjela graška u obrocima ovaca i janjadi u ekološkoj proizvodnji s obzirom na njihova proizvodna svojstva i kvalitetu dobivenih proizvoda.
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi mogućnost primjene pogače sjemenki bundeve u hranidbi janjadi u ekološkom uzgoju. Istraživanje je provedeno na ekološkom obiteljskom poljoprivrednom ...gospodarstvu u Osječko-baranjskoj županiji s 36 janjadi pasmine Merinolandschaf u dobi od 70 dana. Janjad je hranjena krmnim smjesama gdje je u pokusnim skupinama djelomično smanjen udio sojine sačme i dodana pogača sjemenki bundeve u pokusnoj skupini I 10%, a u pokusnoj skupini II 15%. Janjad je sijeno i vodu konzumirala po volji. Pokus je trajao 30 dana. Držanje i hranidba janjadi bili su prema Pravilniku o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda. Vaganje i uzimanje tjelesnih mjera te indeksa tjelesne kondicije janjadi provedeno je na početku i na kraju istraživanja. Uzimanje tjelesnih mjera (visina grebena, dužina trupa, opseg prsa, opseg cjevanice, dužina trupa, širina prsa, dubina prsa, dužina i opseg buta) provedeno je lydtinovim štapom i stočnom vrpcom. Nakon toga, izračunati su prosječni dnevni prirasti janjadi te indeksi tjelesne razvijenosti (anamorfoznosti, tjelesnih proporcija, tjelesne kompaktnosti, mišićavosti i tjelesne kondicije). Na temelju dobivenih rezultata istraživanja može se zaključiti da je opravdana primjena pogače sjemenki bundeve u hranidbi janjadi u ekološkom uzgoju s obzirom na utvrđene odlike rasta i tjelesne razvijenosti u janjadi koja je konzumirala smjesu s dodatkom pogače sjemenki bundeve. Daljnja istraživanja potrebno je proširiti i na utvrđivanje metaboličkih promjena u organizmu i masnokiselinskog sastava mesa janjadi.
PDF
