Croatia belongs to the countries with a medium mortality rate due to suicide in youths. Previous epidemiological reports indicated a decreasing trend of suicide rates in adolescents. However, recent ...trend analysis in youth suicide rates in Croatia are missing. This study aimed to describe recent trends in child and adolescent completed suicide in Croatia and to compare the rates and methods of suicide ("means") across demographic groups.
Data from the Croatian Committed Suicide Registry were used to calculate age-specific rates of suicide from 2000 to 2020 among 0 to 24 year olds, overall and by age, gender, and means of suicide.
The total average suicide rate for Croatian children and adolescents during the study period was 4.12 per 100,000. The male-female ratio was 4.1:1. The total youth suicide rate and male suicide rate significantly declined from 2000 to 2020; however, the decrease in female rates did not reach statistical significance. Nearly half of all suicides among Croatian youth of both gender occurred through hanging, whereas using firearms was the second-most common suicide method in males and jumping from a height in females.
Suicide rates among children and adolescents in Croatia continue to decrease. High-risk groups include adolescents aged 20-24 years and male youth, so these data should be considered when designing prevention programmes for youth suicide.
To determine if atypical antipsychotic agents reduce the rehospitalization rates of patients with newly diagnosed or chronic schizophrenia in comparison with typical antipsychotic drugs.
From January ...1, 2003, to December 31, 2004, we retrospectively compared two-year rehospitalization rates of 135 patients with newly diagnosed schizophrenia and 398 patients with chronic schizophrenia (62% and 65% men, respectively), who were initially discharged from Vrapce Psychiatric Hospital, Zagreb, with the prescription of atypical (olanzapine, risperidone or clozapine) or typical (haloperidol or fluphenazine) antipsychotic treatment between January 1, 2002 and December 31, 2002. Time-to-readmission was determined with Kaplan-Meier formula for survival analysis.
In the two-year follow-up, 52 (39%) newly diagnosed patients and 197 (47%) patients with chronic schizophrenia were rehospitalized. No significant differences in time-to-rehospitalization were observed with respect to the type of medications in patients with newly diagnosed schizophrenia (P=0.378) or patients with chronic schizophrenia (P=0.531).
Rehospitalization rates of patients who were prescribed atypical antipsychotic drugs were similar to those of patients who were prescribed typical antipsychotic drugs for both the group with the first psychotic episode and group with chronic schizophrenia.
Javnozdravstveno značenje depresivnih poremećaja Hrabak-Žerjavić, Vlasta; Silobrčić Radić, Maja; Folnegović-Šmalc, Vera ...
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
01/2004, Letnik:
13, Številka:
1_Depresija
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Depresivni poremećaji jedni su od najčešćih
duševnih poremećaja čija se trenutačna prevalencija kreće od
5 do 10%, doživotna prevalencija do 18%, a doživotni rizik
obolijevanja 20 do 30%. Prema ...studiji Globalnog opterećenja
bolestima za 96 najčešćih bolesti u svijetu prema DALYs, za
sve dobi ukupno, unipolarni depresivni poremećaj četvrti je na
listi, a procjenjuje se da će doći na drugo mjesto 2020.
godine. Analiziraju li se izdvojeno godine života s dizabilitetom
(YLDs), unipolarni depresivni poremećaj s 11,9% najčešći je
uzrok dizabiliteta. U Hrvatskoj je 2002. godine bilo 3.755
hospitalizacija i 136.272 dana bolničkog liječenja zbog depresivnih
poremećaja te se oni nalaze na trećem mjestu po broju
i trajanju hospitalizacija u skupini duševnih poremećaja s
udjelom 9,7 odnosno 7,6%. U razdoblju 1995-2002. godine
broj i stopa hospitalizacija ukupno, kao i po spolu, uz
oscilacije, imaju trend porasta. Stopa je 1995. godine iznosila
54,6; 1996. godine 88,1; 1999. godine 75,7; 2001. 89,4;
a 2002. godine 84,6 na 100.000 stanovnika. Broj hospitalizacija
kod žena bio je veći nego kod muškaraca (1,4-2,5:1).
Stopa hospitalizacije za oba spola bila je najviša u dobi 40-59
godina. Depresivni poremećaji jedan su od prioritetnih javnozdravstvenih
problema, a s obzirom na predviđena očekivanja
očita je potreba intenziviranja rada na programima zaštite
duševnog zdravlja.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije
kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu,
od kojih godišnje umire 16,6 milijuna ljudi, a od toga 5
milijuna ljudi u Europi. U ...Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti
(KVB) također su vodeći uzrok smrti. Godine 2001. zabilježene
su 26.542 umrle osobe zbog bolesti srca i krvnih žila,
a udio u ukupnom mortalitetu iznosio je 53,6%. To praktički
znači da je kod svakog drugog umrlog u Hrvatskoj uzrok smrti
bila jedna od bolesti cirkulacijskog sustava. Najčešće dijagnostičke
podskupine bile su ishemične bolesti srca (IBS) s
udjelom od 33,4% i cerebrovaskularne bolesti (CVB) s udjelom
od 31,4%. Kardiovaskularne bolesti su i vodeći uzrok
hospitalizacija u Hrvatskoj s udjelom od 13,7% i stopom
1692,1 na 100 000 u 2001. godini. Vodeće dijagnostičke
podskupine bile su ishemične bolesti srca (27,0%), ostali
oblici srčane bolesti (24,2%) i cerebrovaskularne bolesti
(23,3%). Kardiovaskularne bolesti kao najčešći uzrok smrti i
bolničkog liječenja, sa značajnim brojem izgubljenih godina
života u Hrvatskoj su prioritetni javnozdravstveni problem
kojemu treba posvetiti posebnu pozornost i intenzivirati rad
na programima prevencije, pravodobne dijagnostike, liječenja
i rehabilitacije oboljelih.
Epidemiologija moždanog udara Hrabak-Žerjavić, Vlasta; Šerić, Vesna; Kralj, Verica ...
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
01/2001, Letnik:
10, Številka:
1_Moždani udar
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U radu se prvo prikazuje studija mortaliteta od
bolesti srca i krvnih žila ukupno i cerebrovaskularnih bolesti
u muškaraca i žena, u dobi 45-74 godine, u 30-ak europskih
zemalja od 1990. do 1992. ...godine Sansa i suradnika. Slijedi
epidemiološka analiza općih stopa smrtnosti za bolesti
srca i krvnih žila i cerebrovaskularne bolesti u Hrvatskoj u razdoblju
od 1985. do 1999. godine. Posebno se ističe da su
bolesti srca i krvnih žila vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, a
moždani udar (I 64) kao pojedinačna dijagnoza na vrhu
ljestvice uzroka smrti s udjelom od 10,9% u ukupnom mortalitetu
muškaraca i 15,8% u ukupnom mortalitetu žena
1999. godine u Hrvatskoj. Slijedi usporedna analiza dobno
standardiziranih stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih
bolesti za Hrvatsku, zemlje Središnje i Istočne Europe i
Europu ukupno, i to za dobnu skupinu 0-64 godine i sve dobi
ukupno. U prikazu morbiditeta analiziraju se bolesti srca i
krvnih žila kao vodeći uzrok bolničkog liječenja u Hrvatskoj,
pri čemu su u četvrtini slučajeva uzrok hospitalizacije cerebrovaskularne
bolesti te prikazuju cerebrovaskularne bolesti
zabilježene u općoj medicini.
Uvod: Problemi mentalnog zdravlja i mentalni poremećaji karakterizirani su visokom učestalošću kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Osim visoke učestalosti, sama priroda mentalnih poremećaja, ...koja nerijetko zahvaća radno aktivno stanovništvo, značajno doprinosi opterećenju bolestima. Upravo navedeno zahtijeva sveobuhvatnu organizaciju skrbi za osobe oboljele od mentalnih poremećaja koja će uključivati sve mjere prevencije, liječenja i rehabilitacije. Cilj ovoga rada je prikazati stanje i trendove organizacije skrbi za osobe s mentalnim poremećajima u Republici Hrvatskoj te dati preporuke za unaprjeđenje skrbi sukladno rezultatima Twinning projekta: „Osiguravanje optimalne zdravstvene skrbi za osobe s poremećajima mentalnog zdravlja“. Metode: Za potrebe ovoga rada korišteni su podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o broju i karakteristikama bolničkih liječenja za mentalne bolesti ukupno te za pojedinačne dijagnoze u razdoblju od 2000. do 2016. godine u Republici Hrvatskoj. Analizirane su usporedne dobnostandardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Republici Hrvatskoj i pojedinim zemljama Europe. Korišten su pregled literature povezano s ocjenom stanja organizacije psihijatrijske skrbi u Hrvatskoj i postojeće smjernice te objavljeni znanstveni radovi s opisom dobre prakse. U radu je korištena analitičko-deskriptivna metoda. Rezultati: Prema procjeni
opterećenja bolestima za Republiku Hrvatsku mentalni poremećaji su na trećem mjestu među vodećim skupinama bolesti. Osim toga, mentalni poremećaji su i vodeći uzroci bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi, dok na razini primarne zdravstvene zaštite pobol iznosi oko 4-5 % od ukupnih uzroka obolijevanja. Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstva za Republiku Hrvatsku su više od prosječne stope za zemlje članice Europske unije. Iako se bilježi kontinuirani pad bolnoopskrbnih dana od 2000. do 2016. godine, ukupni broj hospitalizacija u odnosu na 2000. godinu povećao što se poglavito
odnosi na depresivne poremećaje, a i oboljeli od shizofrenije vode u broju dana provedenih u bolnici. Prikazani su izolirani primjeri dobre prakse koji se odnose na rehabilitaciju oboljelih od poremećaja s psihozom, liječenje prvih psihotičnih poremećaja, bolesti ovisnosti te programi borbe protiv stigme i samostigme. Rasprava: Iz prikazanih pokazatelja može se zaključiti kako su mentalne bolesti sv e veći problem s obzirom na trend rasta stopa hospitalizacija kao i broj dana provedenih u bolnici. Zaključak: Potrebno je potaknuti reformu sustava mentalnog zdravlja prema izgradnji balansiranog i dobro koordiniranog bolničkog i izvanbolničkog sustava. Preporuke razvijene u okvirima Twining projekta mogu služiti kao smjernice za razvoj i provedbu na dokazima utemeljene i provedive strategije mentalnog zdravlja čiji će cilj biti oporavak koji uključuje socijalnu uključenost u život zajednice.
Svijet je danas suočen s epidemijom kroničnih nezaraznih bolesti. One su glavni uzrok smrti u gotovo svim zemljama svijeta, a ugrožavaju život i zdravlje ljudi, ali i gospodarski razvoj. Obilježavaju ...ih zajednički čimbenici rizika, zajedničke determinante koje do njih dovode, kao i zajedničke mogućnosti prevencije. Posebno se ističu kardiovaskularne i zloćudne bolesti, dijabetes i kronične respiratorne bolesti povezane s četirima zajedničkim najvažnijim čimbenicima rizika – pušenjem, nepravilnom prehranom, tjelesnom neaktivnosti i štetnom konzumacijom alkohola. Međutim, potrebno je istaknuti i povezanost nezaraznih bolesti i zajedničkih čimbenika rizika s mentalnim poremećajima i ozljedama, koji zahtijevaju posebnu pozornost u sklopu kroničnih bolesti. Sve to zajedno znatno opterećuje zdravstveni sustav, uzrokuje visoke troškove i u konačnici utječe na socijalni i ekonomski razvoj države.
PDF
