Abstract A total of 13 Red Kites Milvus milvus fitted with GPS/GSM telemetry loggers in central Europe were tracked in Serbia from 10 July 2014 until 31 March 2018. These birds remained in Serbia for ...138 days (counted as number of one bird/one day stays). Red Kites occurred mostly in the Vojvodina Province (NW Serbia). They were registered most often in April and October, which corresponded to their spring and autumn migrations. It is possible that Red Kites occur in Serbia more often than formerly, and this could in future result in this threatened European raptor’s more frequently wintering and breeding within the country.
Crvena lunja nastanjuje otvorena mozaična staništa zapadnog palearktika s najvažnijim gnijezdećim populacijama u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj i Španjolskoj. Prema istoku Europe brojnost parova ...postaje sve manja. U Hrvatskoj se sve do 2018. godine smatrala regionalno izumrlom gnjezdaricom te rijetkom zimovalicom istočne Slavonije i Baranje. Ranije se gnijezdila na istoku Hrvatske, a posljednje gniježđenje je zabilježeno 1968. godine kod Migalovaca. Nakon što je 2014. godine u Austriji, Slovačkoj i Češkoj pokrenut projekt praćenja crvenih lunja pomoću GPS/GSM i GPS/GSM/UHF uređaja, pokazalo se da mnoge od njih zalaze i u Hrvatsku. Ovaj rad daje kratak pregled rezultata dobivenih analizom podataka sa satelitske telemetrije. U razdoblju od rujna 2014. do listopada 2018.g. u Hrvatskoj je zabilježeno 39 različitih crvenih lunja označenih uređajima za praćenje te su ovdje provele sveukupno 1484 dana. Glavni period pojavljivanja crvenih lunja u Hrvatskoj je od rujna do ožujka (s vrhuncem selidbe u listopadu odnosno ožujku), dok se malobrojne ptice ovdje zadržavaju i tijekom ljetnog lutanja. Ptice koje gnijezde u srednjoj Europi kroz Hrvatsku sele u širokom pojasu, pojavljujući se u svim dijelovima zemlje pa čak i na nekim pučinskim otocima, prateći osnovni smjer JJZ do zimovališta u Italiji, dok manji broj jedinki seli u smjeru JI i zimuje u Grčkoj. Između 2014. i 2018. zabilježeno je zimovanje četiri označene crvene lunje u Hrvatskoj (po jedna ptica u Baranji, istočnoj Slavoniji, srednjoj Posavini i Pokupskom bazenu), s dolaskom na zimovališta većinom ulistopadu i odlaskom oko sredine ožujka. Terenski obilasci su pokazali da se tijekom zime crvene lunje u manjim skupinama (3-13 jed.) okupljaju na redovito korištenim noćilištima (šumarci, drvoredi i sl.) te je na dva mjesta utvrđeno zajedničko noćenje s crnim lunjama Milvus migrans. Tijekom ranog proljeća 2018. godine jedna od crvenih lunja zadržavala se u istočnoj Slavoniji južno od Đakova te se sumnjalo na mogući pokušaj gniježđenja. Radilo se o mladoj ženki s uređajem AUKI49 označenoj kao ptić prstenom C144030 tijekom 2016. godine u okolici Břeclava u Češkoj, nakon čega je u dva navrata zimovala u Italiji i redovito selila preko Hrvatske. Obilaskom terena u travnju opaženo je svadbeno ponašanje ženke i mužjaka crvene lunje bez oznake, dok je u svibnju na istom mjestu na rubu šume hrasta i graba pronađeno gnijezdo na hrastu lužnjaku i ženka koja je sjedila u njemu. Početkom lipnja tijekom provjere gnijezda nisu pronađeni mladi, već samo nekoliko pera i jedno napuklo jaje crvene lunje. Mužjak je uočen iznad šume dok je ženka netom prije napustila područje i uputila se prema Češkoj. Na temelju analize uzorka kretanja ženke tijekom proljeća odnosno činjenica utvrđenih terenskim obilascima, pretpostavlja se da se u gnijezdu najmanje jedan ptić uspješno izlegao te da je vjerojatno postao žrtvom predacije. Iako tijekom
2018.godine par crvenih lunja nije othranio nijednog ptića, nedvojbeno je dokazano ponovno gniježđenje vrste nakon 50 godina izostanka. Tijekom zimovanja i gniježđenja u Hrvatskoj crvene lunje su koristile mozaična nizinska poljoprivredna područja s manjim njivama, livadama, drvoredima i šumarcima. Noviji podaci prikupljeni tijekom zimskog prebrojavanja ptica odnosno satelitskim praćenjem ptica iz sjevernijih populacija, pokazali su da je crvena lunja redovita preletnica u čitavoj Hrvatskoj te redovita zimovalica, prvenstveno u istočnoj Slavoniji i Baranji. Gnijezdeća populacija crvene lunje u srednjoj Europi pokazuje blago rastući trend te se u narednim godinama može očekivati eventualni pronalazak novih gnijezdećih parova i u Hrvatskoj.
The purpose of the present study was to check the validity of data collected in BIOREG, the Austrian register for biological treatment in rheumatology, and to elucidate eventual differences with ...respect to disease activity (DA) in patients with rheumatoid arthritis (RA) on established biological DMARDs (bDMARDs) before inclusion into the register (EST) and beginners at the time point of inclusion (NEW) after 1 year of treatment.
RA patients with a complete follow-up of 1 year in BIOREG were divided into EST and NEW and compared with respect to DA, remission rates, concomitant synthetic DMARDs (csDMARDs) and glucocorticoid therapy (GC) at baseline and after 1-year follow-up. Safety concerns are listed. Descriptive statistics are applied.
For 346 RA patients (284 EST, 62 NEW) out of 970 RA patients included into BIOREG, a full data set for a 1-year follow-up was available. No differences in DA were observed after 1 year as expressed by DAS28 or RADAI-5, and small differences as expressed by remission rates according to DAS28, RADAI-5 or Boolean criteria (namely approximately 1/2, 1/3 to 1/4 and 1/4 to 1/5 of the patients respectively). Sixty-four adverse events (AEs) were noted in 56 (20 %) of EST and 20 in 19 (31 %) of NEW patients. Malignancy occurred in four patients. After 1 year, 48 % of EST patients but only 16 % of NEW patients were on bDMARD monotherapy.
Regarding DA, the date collected in BIOREG appeared to be valid. After 1 year of bDMARD therapy, all patients, whether EST or NEW, achieved a similar level of DA. AEs occurred more frequently during the early phase of bDMARD treatment. Austrian rheumatologists initiate bDMARD therapy in patients with lower disease levels than in other European countries, leading to high remission rates.
PDF
