Poseban broj časopisa East European Politics and Societies: and Cultures posvećen “klasama nakon komunizma” objavljen je 2015. godine. David Ost, urednik tog broja, ustvrdio je u uvodu kako je ...devedesetih godina 20. stoljeća klasna terminologija iščeznula iz akademskog i javnog diskursa postsocijalističkih zemalja, između ostaloga zato što se radilo o ključnom pojmu “srušenog protivnika” (2015: 546). Njegovo je opažanje nestanka klase kao teorijskog i političkog alata za kritiku nejednakosti uz istodobnu afirmaciju nacionalnog identiteta za obilježavanje “drugoga” istaknuo i Grdešić (2015) u radu koji je objavljen u istom broju pod nazivom “Klasni diskurs u Hrvatskoj: Gdje je otišao? Hoće li se vratiti?”, a u kojem autor zaziva oživljavanje klasne analize. Osam godina poslije možemo zaključiti da je u hrvatskoj sociologiji došlo do revitalizacije klasne analize1 . Ovaj je prilog osvrt na tu revitalizaciju, u tonu konstruktivne kritike i samokritike
The paper analyses social causes of loneliness in Europe using cross-national data from the 2017 International Social Survey Programme (ISSP) module “Social Networks and Social Resources” from 13 ...countries categorised as Northern Europe, Continental Europe, and Central and Eastern Europe. The paper aims to examine loneliness with regard to three specific groups of predictors, related to network, sociocultural and sociostructural aspects. The results suggest that sociability patterns and personal networks are the most important predictors of loneliness. While the frequency of contacts with family members and close friends and the overall number of contacts showed significance, loneliness was primarily related to the quality of personal relationships. Considering sociocultural factors, the obtained findings showed that social trust is consistently associated with lower levels of loneliness. Furthermore, people from Continental Europe were, in general, less lonely than North and East Europeans. Age was an important factor here as respondents from younger age groups were lonelier in Nordic countries than in the other two blocs of countries, while older respondents were lonelier in Central and East European countries. Finally, sociostructural indicators in general showed less predictive value compared to sociability patterns and sociocultural variables. However, when it came to socioeconomic exclusion, this aspect showed a stronger connection with loneliness for the individuals from the Nordic group of countries. The findings of this paper contribute to the vibrant field of contemporary scholarship on loneliness with a fresh perspective based on comparing three large blocs of European countries and an integrated approach to various predictors of loneliness.
We all came from Soros Sekelj, Sanja; Tonković, Željka
Third text,
07/2023, Letnik:
37, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Focusing on the period between 1994 and 2006, this study of the Soros Foundation and its spin-offs employs a mixed-method approach to explore the structure of the visual arts scene in Croatia and the ...role of Soros Foundation organisations within it. Based on a quantitative analysis of network visualisations and a qualitative structural analysis of narrative interviews, which are theoretically framed around the notions of network and complexity, the article moves the research agenda away from assumptions about what Soros Foundation organisations were supposed to be, to a more embedded understanding of what they actually were in a specific space-time. The analysis foregrounds varying strategies and trajectories of Soros Foundation’s Croatia-based organisations. It demonstrates that they served mostly to maintain continuity with the socialist period during the 1990s, while real structural change, at least partially due to the Foundation’s influence, happened only after 1999 with the emergence of the independent cultural scene.
Iz aspekta kulturne politike i istraživanja u kulturi nedostaje poznavanje i razumijevanje načina rada kulturnih centara kao ustanova u kulturi višeslojne prirode te njihove povezanosti s kontekstom ...unutar kojeg djeluju. To obuhvaća pristupe u upravljanju, programiranju i financiranju, kao i odnose s osnivačima i zajednicom u planiranju njihova razvoja. Istraživanje u ovom radu bavi se analizom paradigmi ustroja, načinom upravljanja, programiranja i financiranja kulturnih centara, čime se ocrtava njihova institucionalna logika i krutost (engl. institutional stickiness). Metodologija istraživanja temelji se na kompozitnoj studiji slučaja s tri jedinice smještene u disparatnim kontekstualnim datostima manjih i većih sredina koje nose teret postindustrijskog i posttranzicijskog nasljeða. Rezultati ukazuju na strukturne okolnosti i mogućnosti razvoja kulturnih centara, razine njihove samostalnosti i kapaciteta u donošenju odluka vezanih za programsku orijentaciju, financiranje, konceptualna odreðenja i uvjete rada. Pravni je status i utjecaj osnivača u razvojnoj dinamici i smjerovima kulturnih centara odlučujući u odnosu na odreðenost kontekstom kao njihovom razlikovnom kvalitetom. Nesrazmjer strukturnih ograničenja i razvojnih mogućnosti implicira institucionalnu krutost i inerciju kao i neadekvatnost kulturne politike u specifičnom normativnom okviru koji se odnosi na rad i djelovanje kulturnih centara. Teorijski gledano, nedostaci institucionalnog značaja, učinka i društvene snage kulturnih centara ilustriraju ovisnost o prijeðenom putu (engl. path dependency), odnosno uvjetovanost razvoja institucije okvirima kulturne politike u vrijeme njezina nastanka te ograničavanje mogućnosti izbora na temelju ideja, izbora politika te prethodnih pravila i struktura koje su stvorile institucije.
U radu se donose rezultati istraživanja nezavisne kulturne scene u Zadru, pri čemu su
u fokusu rada prostorni aspekti djelovanja u polju nezavisne kulture. Kontinuirana nastojanja
aktera scene da ...ostvare pravo na prostor, a time i pravo na grad, u ovom se radu sagledavaju
iz teorijske perspektive kritičke urbane teorije. Sukladno njezinom kulturno-umjetničkom i
društvenom djelovanju, a koje nerijetko odlikuju aktivističke i progresivne prakse, nezavisnu
kulturnu scenu u ovom se radu sagledava kao specifičan tip civilnih urbanih aktera. Svrha istraživanja
bila je steći uvid u različite aspekte borbe za ostvarivanje prava na prostor djelovanja,
i to iz perspektive predstavnika scene. Istraživanje je provedeno tehnikom polustrukturiranog
intervjua te je obuhvatilo dvadeset i jednog sugovornika. Na temelju kodiranja podataka, koje
se odvijalo na deskriptivnoj, tematskoj i analitičkoj razini, rezultati istraživanja organizirani su
u tri tematske cjeline: prostor kao upotrebni resurs, prostor kao tržišni resurs te uloga javnih
politika. Rezultati istraživanja pokazuju da se kroz prostornu problematiku nezavisne kulture
ocrtavaju širi mehanizmi odnosa prema prostornim resursima i prostoru kao javnom dobru,
što dodatno potvrđuje njezinu društvenu relevantnost.
The paper presents the results of a research dealing with the independent cultural scene of the city of Zadar, whereby the emphasis was placed on the spatial aspects of independent culture's ...functioning. The continuing efforts of the scene's actors to achieve their right to space, and thus their right to the city, are perceived from the theoretical perspective of critical urban theory. In accordance with its cultural, artistic and societal agency, often characterized by activist and progressive practices, the independent cultural scene is perceived as a specific type of civil urban actors. Focusing on the perspectives of the scene's representatives, the purpose of the research was to gain an insight into various aspects of the struggle to achieve the right to the space of functioning. The research employed a qualitative approach in the form of semi-structured interviews and included twenty-one interlocutors. Based on the data coding process, which included the descriptive, thematic and analytical level, the research results were organized into three thematic units: space as a usable resource, space as a market resource and the role of public policies. The results indicate that the spatial problematic of independent culture delineates broader mechanisms of the relation towards spatial resources and space as a public good, thus further confirming its societal relevance.
U članku su izloženi i interpretirani rezultati anketnog ispitivanja posjetitelja
trgovačkog centra Supernova u Zadru (N = 470). Polazeći od konceptualnog okvira
koji razlikuje hedonistički ...(ekspresivni) pristup potrošnji od utilitarnog (instrumentalnog),
osnovni cilj rada bio je ispitati zastupljenost hedonistički i utilitaristički orijentiranih
tipova posjetitelja te razlike među njima. Uz to, cilj rada bio je ispitati funkcije
trgovačkog centra Supernova te utvrditi u kojoj su mjeri razvijene socijalne funkcije.
Istraživanje je pokazalo kako se taj trgovački centar primarno afirmirao kao mjesto za
obavljanje kupovine, pri čemu su socijalne funkcije od sekundarne važnosti, osim kod
mlađe populacije. Prema rezultatima istraživanja, hedonistički pristup potrošnji zastupljeniji
je među ženama i mladima. Istraživanje je također pokazalo da su hedonistički
orijentirani posjetitelji skloni češćim odlascima u trgovačke centre te da ih doživljavaju
privlačnima zbog raznovrsnosti sadržaja i ukupnog ambijenta. Zaključni dio ukazuje
na potrebu za detaljnijim istraživanjima, kvantitativnim i kvalitativnim, kojima bi se
obuhvatilo više aspekata potrošačkih orijentacija i stilova.
Članak predstavlja rezultate anketnog istraživanja provedenog na uzorku mladih volontera iz cijele Hrvatske (N = 314). Istraživanje je bilo namijenjeno mladima u dobi od 15 do 34 godine koji su u ...prethodna 24 mjeseca sudjelovali u najmanje jednoj volonterskoj aktivnosti. Svrha je ovog rada ispitati povezanost izmeðu volonterske motivacije, vrijednosnih orijentacija i političke participacije mladih. U istraživanju je primijenjena skala volonterske motivacije koja se temelji na funkcionalističkom pristupu volontiranju. Kako bi se ispitala struktura volonterske motivacije, korištena je faktorska analiza kojom su utvrðene četiri latentne dimenzije: razumijevanje i pomaganje, samozaštita i osobni razvoj, karijera te društveni odnosi. Vrijednosti se razmatraju suprotstavljanjem tradicionalnih i modernih orijentacija definiranih kroz postmaterijalizam, europske vrijednosti, solidarnost i religioznost. U radu je korištena regresijska analiza, u kojoj su indeksi volonterske motivacije predstavljali kriterijske varijable, dok su kao prediktorske varijable korišteni sociodemografski indikatori, vrijednosne orijentacije i indeks političke participacije. Prema dobivenim rezultatima, europske vrijednosti i solidarnost s ranjivim društvenim skupinama značajan su prediktor motiva razumijevanja i pomaganja, dok se politička participacija nije pokazala značajnom. S druge strane, društvene odnose kao motiv za volontiranje bolje objašnjava blok sociodemografskih prediktora, dok se iz skupa vrijednosnih orijentacija izdvaja pohaðanje vjerskih obreda kao jedini značajan prediktor.
Trgovački centri specifičan su proizvod i simbol potrošačkog društva i kulture,
a njihova je pojava bila jedan od najvidljivijih znakova transformacije postsocijalističkih
gradova. Namjera ovog rada ...ukazati je na povezanost procesa decentralizacije
i suburbanizacije trgovine s promjenama u zadarskoj gradskoj jezgri. Prvi cilj istraživanja
bio je utvrditi stanje zadarske povijesne jezgre s obzirom na njezine komercijalne,
poslovne i turističke funkcije. Kako bi se ustanovila zastupljenost pojedinih
tipova sadržaja, provedeno je terensko istraživanje kojim su popisani i kategorizirani
poslovni prostori unutar povijesne gradske jezgre. Drugi cilj istraživanja bio je ispitati
kako različiti tipovi aktera koji su profesionalno vezani za prostor povijesne jezgre
percipiraju njezino trenutno stanje te kako vide glavne smjernice revitalizacije. U tu
svrhu provedeno je kvalitativno istraživanje. Na temelju istraživačkih nalaza u radu se
razmatraju promjene koje se odvijaju u zadarskoj povijesnoj jezgri kao i opće smjernice
revitalizacije.
PDF
