V prispevku poskušamo z uporabo diskurzivne analize umestiti aktualne strokovne poglede na urbanistične probleme Ljubljane v širše konceptualne okvire, ki so opazni, če že ne prevladujoči po ...posameznih urbanističnih strokah. Ugotavljamo, da domači strokovnjaki običajno izhajajo iz sistemskega diskurza, ki z naborom izrazov, kot so sistemi, strukture, ravni, celote, politike, vloge, plan ipd., navidezno zagotavlja kompleksnost pristopa. Ta se izkaže kot pretirano abstrakten ter prepletajoč se s političnim diskurzom, ki kot ključni smeri razvoja poudarja evropskost in ekološkost. Prehod iz te abstraktno-sistemske ravni na obravnavo konkretnih problemov je skorajda nemogoč, zato se strokovnjaki zatečejo v ožje terminološke okvire svoje konkretne stroke. Analiz konkretnih primerov se lotevajo deskriptivno in pri ponujanju rešitev ne gledajo na širše povezave in posledice. Ta ozka strokovna samozadostnost očitno še ni zmožna ne odprtosti do drugih strok ne kritične strokovne distance do mestnih politik.
The book brings several essays on objects, atmospheres, moods, flavors and scents that marked the everyday life in the socialist Yugoslavia. The authors of individual chapters in Made in YU use these ...objects, atmospheres, moods, flavors and scents as lenses through which they observe practices and processes of significant restructurings and reframings of everyday, cultural, political and affective worlds in the post-Yugoslav societies.
V prispevku predstavljamo ključne ugotovitve sociološke anketne raziskave Prenova stanovanjskih sosesk v Ljubljani – Savsko naselje. Osredotočila se je na mnenja in stališča stanovalcev o soseski ter ...predvidela njihove prihodnje stanovanjske preference. Ključni problem – ob izrazitem nezaupanju tako do MOL kot tudi do interdisciplinarne skupine strokovnjakov, vključene v raziskovalni projekt – je predvsem finančna nezmožnost financiranja prenove stanovalcev ob hkratnem burnem zavračanju možnosti sofinanciranja prenove z nadgradnjami in novogradnjami. Rezultati ankete kažejo, da se bo brez izvedene celovite prenove, ki bo vključevala tudi sprejemljivo finančno-kreditno politiko, v naslednjem desetletju zmanjšala kakovost vzdrževanja ter s tem posledično padla vrednost nepremičnin v soseski.
The article presents some key findings of the sociological survey research Rehabilitation of housing estates in Ljubljana – Savsko naselje. It focused on attitudes and opinions of the estate’s ...residents and estimated their future residential preferences. The key issue – coupled with significant distrust of the local authority as well as the interdisciplinary group of experts conducting the research – was above all the inability of the residents to finance rehabilitation, but also their vigorous resentment of any co-financing that would entail extensions or even new construction. The survey results show that, if the rehabilitation process is not undertaken comprehensively, including acceptable financial-loan arrangements, in the next decade the quality of maintenance will drop and consequentially the value of property in the neighbourhood.
This is a story about a food that everyone should eat, and a place where everyone should eat it. It's a story about burek, a popular fast food that became embraced by Slovenian alternative cultural ...circles. It is also a story about how burek moved from subcultural and alter-cultural discourses to political discourse, about how it was relegated to the margins and how producers reinvented it. And finally, this is a story about the Nobel Burek outlet in Ljubljana, which offers burek to hungry patrons 24 hours a day. (Author abstract)
U članku se izlažu problemi informatizacije u Sloveniji. Proces informatizacije
od početka je zahvatio najšire slojeve. U nekim područjima, poput mobilne
telefonije, Slovenija je gotovo u vrhu. Na ...drugoj strani, tržište telekomunikacijskih
usluga nije liberalizirano i mreže za prijenos podataka nisu
međusobno povezane, te su cijene usluga visoke. Takve zapreke usporavaju
napredovanje zemlje prema informacijskom društvu.
Autor zaključuje da se Sloveniju stoga ne može smatrati informacijskim
društvom iako se uočavaju neki razmjerno dobri pokazatelji stupnja informatizacije.
Daje neke smjernice za moguće scenarije informatizacije u zemlji,
imajući na umu da uspješan prijelaz s industrijskog na informacijski oblik razvoja
zahtijeva sinergiju modernističkog teritorijalnog planiranja infrastrukture,
usmjerenost informacijskih elita prema profitu i inovacijski potencijal
cyber (pot)kultura.
PDF
