The cerebellar deficit hypothesis, proposed by Nicolson and Fawcett (1996; 1999), suggests that dyslexia, one of the most frequent specific learning disabilities, involves general impairment in the ...ability to perform skills automatically, which several studies have linked to the cerebellum. Disorders in cerebellar development may lead to impairments in reading and writing that are key features of dyslexia and other specific learning disabilities, which would be consistent with the presumed role of the cerebellum in language-related skills. The cerebellum has traditionally been considered as a motor area, so performance on motor and balance tasks may be a way to assess problems in cerebellar function associated with specific learning impairment. The aim of the present study was to determine whether there are differences in performance on balance and motor tasks (Yap and van der Leij, 1994; Ramus and colleagues, 2003) between students with specific learning disabilities (N=32) and typically developing students (N=32), as well as to determine whether performance in both groups correlates with reading skills. Students were in the fourth grade of elementary school in Zagreb, Croatia. Typically developing students achieved a significantly higher total score on balance and motor tasks than students with specific learning disabilities (Mann Whitney U test), supporting the cerebellar deficit hypothesis. In addition, performance on balance and motor tasks correlated significantly with performance on reading tasks (Spearman’s rank correlation). Further research is needed to clarify these correlations and why they occur.
Među poznatim objašnjenjima disleksije, jedne od najčešćih specifičnih teškoća učenja, jest pretpostavka cerebelarnog nedostatka koju su predložili Nicolson i Fawcett (1996, 1999). Autori teorije smatraju da djeca s disleksijom imaju nedostatnu automatizaciju vještina. Niz istraživača utvrdio je da sposobnost automatizacije ovisi o aktivnosti cerebeluma. Poremećaji u razvoju cerebeluma mogu dovesti do problema u čitanju i pisanju, a ove teškoće predstavljaju ključna obilježja disleksije (kao i drugih specifičnih teškoća učenja) te su u skladu s pretpostavkom o ulozi cerebeluma u jezičnim vještinama. Cerebelum se tradicionalno smatra motoričkim područjem, tako da zadaci ravnoteže i motorike mogu dobro ukazivati na probleme u njegovu funkcioniranju. Cilj ovog istraživanja je utvrditi postoje li razlike u izvođenju zadataka ravnoteže i motorike između skupine učenika sa specifičnim teškoćama učenja (32) i skupine učenika urednog razvoja (32). Istraživanjem se nastojalo utvrditi i postoji li povezanost između vještine čitanja i uspjeha u ravnoteži i motoričkim zadacima kod svih 64-ero ispitanika – učenika četvrtih razreda osnovnih škola u Zagrebu. Svi učenici ispitani su zadacima oblikovanima prema istraživanjima Yap i van der Leij (1994) i Ramusa i suradnika (2003). Rezultati Mann Whitney U testa pokazali su statistički značajne razlike između učenika sa specifičnim teškoćama učenja i učenika urednog razvoja na zadatcima ravnoteže i motoričkih postignuća. Učenici urednog razvoja postižu više ukupne rezultate na zadacima ravnoteže i motorike od učenika sa specifičnim teškoćama učenja. Ovi rezultati podupiru hipotezu cerebelarnog deficita kroz postojanje teškoća u izvođenju zadataka ravnoteže i motoričkih zadataka kod učenika sa specifičnim teškoćama učenja. Prema rezultatima Spearmanovog koeficijenta korelacije vidljivo je da postoji statistički značajna povezanost između uspješnosti rješavanja zadataka ravnoteže i motorike i zadataka čitanja. Daljnja istraživanja omogućila bi jasnije određivanje povezanosti vještine čitanja i postignuća na zadacima ravnoteže kao i veze čitanja i rezultata na motoričkim zadacima. Ona su potrebna i za pojašnjenje razloga i uzroka povezanosti ovih vještina.
The cerebellar deficit hypothesis, proposed by Nicolson and Fawcett (1996; 1999), suggests that dyslexia, one of the most frequent specific learning disabilities, involves general impairment in the ...ability to perform skills automatically, which several studies have linked to the cerebellum. Disorders in cerebellar development may lead to impairments in reading and writing that are key features of dyslexia and other specific learning disabilities, which would be consistent with the presumed role of the cerebellum in language-related skills. The cerebellum has traditionally been considered as a motor area, so performance on motor and balance tasks may be a way to assess problems in cerebellar function associated with specific learning impairment. The aim of the present study was to determine whether there are differences in performance on balance and motor tasks (Yap and van der Leij, 1994; Ramus and colleagues, 2003) between students with specific learning disabilities (N=32) and typically developing students (N=32), as well as to determine whether performance in both groups correlates with reading skills. Students were in the fourth grade of elementary school in Zagreb, Croatia. Typically developing students achieved a significantly higher total score on balance and motor tasks than students with specific learning disabilities (Mann Whitney U test), supporting the cerebellar deficit hypothesis. In addition, performance on balance and motor tasks correlated significantly with performance on reading tasks (Spearman's rank correlation). Further research is needed to clarify these correlations and why they occur. Key words: Specific learning impairment, cerebellar theory, balance, motor performance Sazetak: Medu poznatim objasnjenjima disleksije, jedne od najcescih specificnih teskoca ucenja, jest pretpostavka cerebelarnog nedostatka koju su predlozili Nicolson i Fawcett (1996, 1999). Autori teorije smatraju da djeca s disleksijom imaju nedostatnu automatizaciju vjestina. Niz istrazivaca utvrdio je da sposobnost automatizacije ovisi o aktivnosti cerebeluma. Poremecaji u razvoju cerebeluma mogu dovesti do problema u citanju i pisanju, a ove teskoce predstavljaju kljucna obiljezja disleksije (kao i drugih specificnih teskoca ucenja) te su u skladu s pretpostavkom o ulozi cerebeluma u jezicnim vjestinama. Cerebelum se tradicionalno smatra motorickim podrucjem, tako da zadaci ravnoteze i motorike mogu dobro ukazivati na probleme u njegovu funkcioniranju. Cilj ovog istrazivanja je utvrditi postoje li razlike u izvodenju zadataka ravnoteze i motorike izmedu skupine ucenika sa specificnim teskocama ucenja (32) i skupine ucenika urednog razvoja (32). Istrazivanjem se nastojalo utvrditi i postoji li povezanost izmedu vjestine citanja i uspjeha u ravnotezi i motorickim zadacima kod svih 64-ero ispitanika--ucenika cetvrtih razreda osnovnih skola u Zagrebu. Svi ucenici ispitani su zadacima oblikovanima prema istrazivanjima Yap i van der Leij (1994) i Ramusa i suradnika (2003). Rezultati Mann Whitney U testa pokazali su statisticki znacajne razlike izmedu ucenika sa specificnim teskocama ucenja i ucenika urednog razvoja na zadatcima ravnoteze i motorickih postignuca. Ucenici urednog razvoja postizu vise ukupne rezultate na zadacima ravnoteze i motorike od ucenika sa specificnim teskocama ucenja. Ovi rezultati podupiru hipotezu cerebelarnog deficita kroz postojanje teskoca u izvodenju zadataka ravnoteze i motorickih zadataka kod ucenika sa specificnim teskocama ucenja. Prema rezultatima Spearmanovog koeficijenta korelacije vidljivo je da postoji statisticki znacajna povezanost izmedu uspjesnosti rjesavanja zadataka ravnoteze i motorike i zadataka citanja. Daljnja istrazivanja omogucila bi jasnije odredivanje povezanosti vjestine citanja i postignuca na zadacima ravnoteze kao i veze citanja i rezultata na motorickim zadacima. Ona su potrebna i za pojasnjenje razloga i uzroka povezanosti ovih vjestina. Kljucne rijeci: specificne teskoce ucenja, cerebelarna teorija, ravnoteza, motorika
The cerebellar deficit hypothesis, proposed by Nicolson and Fawcett (1996; 1999), suggests that dyslexia, one of the most frequent specific learning disabilities, involves general impairment in the ...ability to perform skills automatically, which several studies have linked to the cerebellum. Disorders in cerebellar development may lead to impairments in reading and writing that are key features of dyslexia and other specific learning disabilities, which would be consistent with the presumed role of the cerebellum in language-related skills. The cerebellum has traditionally been considered as a motor area, so performance on motor and balance tasks may be a way to assess problems in cerebellar function associated with specific learning impairment. The aim of the present study was to determine whether there are differences in performance on balance and motor tasks (Yap and van der Leij, 1994; Ramus and colleagues, 2003) between students with specific learning disabilities (N=32) and typically developing students (N=32), as well as to determine whether performance in both groups correlates with reading skills. Students were in the fourth grade of elementary school in Zagreb, Croatia. Typically developing students achieved a significantly higher total score on balance and motor tasks than students with specific learning disabilities (Mann Whitney U test), supporting the cerebellar deficit hypothesis. In addition, performance on balance and motor tasks correlated significantly with performance on reading tasks (Spearman’s rank correlation). Further research is needed to clarify these correlations and why they occur.
Čitanje je složena vještina koja se odvija specifičnim pokretima očiju - izmjenjivanjem fiksacija i sakada. Fiksacije se odnose na zadržavanje pogleda na točkama unutar teksta, a sakade su skokoviti ...pokreti između tih točaka. Omjer trajanja fiksacija i sakada daje informaciju o učinkovitosti, odnosno tečnosti čitanja. Kod osoba s disleksijom čitanje može biti otežano zbog više razloga, a teorija o vizualnim smetnjama pretpostavlja da utjecaj mogu imati određene karakteristike fontova. Ovim istraživanjem ispitano je postoji li doista utjecaj fonta na vještinu čitanja. Eye-tracking uređajem ispitani su brzina čitanja, broj fiksacija i broj regresijskih sakada, mjereni tijekom čitanja triju tekstova napisanih različitim fontovima (Times New Roman, Arial Italics i Dyslexie). Tekstovi su bili sadržajno različiti, ali maksimalno ujednačeni po općoj tematici, duljini i složenosti. Kako bi se izbjeglo letimično čitanje, ispitanici su na kraju čitanja ispunjavali kratki upitnik o sadržaju tekstova. Osim objektivnih mjera, za varijablu je uzeta i ispitanikova subjektivna ocjena fonta, odnosno procjena lakoće čitanja pojedinog fonta. Uzorak je činilo 8 osoba s disleksijom odrasle dobi. Efekt fonta ispitan je neparametrijskim Friedmanovim testom, a rezultati subjektivnog ocjenjivanja fonta analizirani su deskriptivno. Statistička analiza dobivenih podataka pokazala je kako na ispitanim mjerama nema značajnih razlika u čitanju između triju fontova. S obzirom na dobivene rezultate, zaključeno je da vrsta fonta nema značajan utjecaj na čitanje kod odraslih osoba s disleksijom.
Reading is a complex skill that consists of specific eye movements, called fixations and saccades, which are in constant interchange during reading. Fixations refer to the maintenance of the visual gaze on a single location within a text, while saccades are quick movements between two fixations. Comparing the durations of fixations and saccades can provide information about the effectiveness of reading. For individuals with dyslexia, reading can be difficult for a number of reasons. According to the theory of visual noise, one reason for these difficulties is certain characteristics of text fonts.
This study attempts to examine whether fonts have an impact on reading in people with dyslexia. An eye-tracking device was used to measure participants’ reading rate, number of fixations and regression saccades while reading three texts written in different fonts (Times New Roman, Arial Italic and Dyslexie). Texts were balanced to be almost identical in length, complexity and main topic, but were different in content. Superficial reading by participants was avoided by introducing a short questionnaire at the end of the reading task. Apart from the described objective measures, a subjective evaluation of fonts was also taken into account as a variable describing the individual impression of the impact that each font has on reading. The study included eight adults with dyslexia. Font effect was examined using the non-parametric Friedman test. The subjective evaluation scores of fonts were analyzed descriptively. Statistical analysis of the results demonstrated no significant difference among the three examined fonts. In consideration of these results, it is assumed that font type does not have a significant impact on reading efficacy in people with dyslexia.
Među poznatim objašnjenjima disleksije, jedne od najčešćih specifičnih teškoća učenja, jest pretpostavka cerebelarnog nedostatka koju su predložili Nicolson i Fawcett (1996, 1999). Autori teorije ...smatraju da djeca s disleksijom imaju nedostatnu automatizaciju vještina. Niz istraživača utvrdio je da sposobnost automatizacije ovisi o aktivnosti cerebeluma. Poremećaji u razvoju cerebeluma mogu dovesti do problema u čitanju i pisanju, a ove teškoće predstavljaju ključna obilježja disleksije (kao i drugih specifičnih teškoća učenja) te su u skladu s pretpostavkom o ulozi cerebeluma u jezičnim vještinama. Cerebelum se tradicionalno smatra motoričkim područjem, tako da zadaci ravnoteže i motorike mogu dobro ukazivati na probleme u njegovu funkcioniranju. Cilj ovog istraživanja je utvrditi postoje li razlike u izvođenju zadataka ravnoteže i motorike između skupine učenika sa specifičnim teškoćama učenja (32) i skupine učenika urednog razvoja (32). Istraživanjem se nastojalo utvrditi i postoji li povezanost između vještine čitanja i uspjeha u ravnoteži i motoričkim zadacima kod svih 64-ero ispitanika – učenika četvrtih razreda osnovnih škola u Zagrebu. Svi učenici ispitani su zadacima oblikovanima prema istraživanjima Yap i van der Leij (1994) i Ramusa i suradnika (2003). Rezultati Mann Whitney U testa pokazali su statistički značajne razlike između učenika sa specifičnim teškoćama učenja i učenika urednog razvoja na zadatcima ravnoteže i motoričkih postignuća. Učenici urednog razvoja postižu više ukupne rezultate na zadacima ravnoteže i motorike od učenika sa specifičnim teškoćama učenja. Ovi rezultati podupiru hipotezu cerebelarnog deficita kroz postojanje teškoća u izvođenju zadataka ravnoteže i motoričkih zadataka kod učenika sa specifičnim teškoćama učenja. Prema rezultatima Spearmanovog koeficijenta korelacije vidljivo je da postoji statistički značajna povezanost između uspješnosti rješavanja zadataka ravnoteže i motorike i zadataka čitanja. Daljnja istraživanja omogućila bi jasnije određivanje povezanosti vještine čitanja i postignuća na zadacima ravnoteže kao i veze čitanja i rezultata na motoričkim zadacima. Ona su potrebna i za pojašnjenje razloga i uzroka povezanosti ovih vještina.
PDF
