In this paper, the treatment of demonyms, ktetics, and exonyms in the more recent print and online sources of the Institute of Croatian Language and Linguistics is described. In the introductory part ...of the paper, the question of which of the forms of the demonyms and ktetics are appropriate for use in standard Croatian is discussed, and steps toward a new definition for exonyms are taken. In the body of the paper, the method for the treatment of demonyms, ktetics and exonyms in the Školski rječnik hrvatskog jezika (Scholastic Dictionary of Croatian Language) and the Baza etnika i ktetika (Database of demonyms and ktetics) is shown
.
U radu se prikazuje obradba etnika, ktetika i egzonima u novijim tiskanim i mrežnim vrelima Instituta za hrvatski i jezikoslovlje. U uvodnome se dijelu rada raspravlja o tome koji su likovi etnika i ktetika prikladni za standardnojezičnu uporabu te se upućuje na novije definicije egzonima. U središnjemu se dijelu rada prikazuje način obradbe etnika, ktetika i egzonima u Školskome rječniku hrvatskoga jezika i Bazi etnika i ktetika.
U ovome se radu obrađuje 408 toponima na području bilećkih Rudina u istočnoj Hercegovini, predjela na razmeđu srednjovjekovnih sklavinija Huma i Tribunije. Riječ je o području koje je neprekinuto ...nastanjeno od pretpovijesti. Bogatu je toponimijsku građu prikupio i 1903. objavio Jevto Dedijer, no tek se ovim radom ona toponomastički razrađuje. Naselja su obrađenoga područja okupljena u 17 seoskih općina. Iz toponimijske se građe izdvajaju toponimi dalmatoromanskoga postanja (npr. Barbati i Mantokit) te odrazi rijetko potvrđenih narodnih imena (npr. Čanjev Do i Čepelica).
U ovome se radu obrađuje 935 toponima na području Trebinjske šume i Površi, područja jugozapadno od Trebinja. Bogatu je toponomastičku građu toga područja prikupio i 1903. objavio srpski etnolog ...Obren Đurić-Kozić, no tek se ovim radom ona toponomastički razrađuje. Navedeno se područje nalazi unutar prostora Trebinjsko-mrkanske biskupije i Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, odnosno na razmeđu zapadnoga i istočnoga kršćanstva. Navedeni je pogranični položaj uvjetovao obilne i česte smjene stanovništva te promjene u njegovu vjerskome sastavu. U prvome se dijelu rada obrađuju mjesni ojkonimi, a središnji se dio rada odnosi na motivacijsku razredbu toponima. Obrađeno je područje osobito bogato odrazima različitih hidronimijskih naziva u toponimiji (npr. Kalac, Lokužina, Pištet, Puč, Reva, Rovanj, Rveč, Taleža, Uskoplje, Vrulja). Unutar skupine kulturnopovijesnih toponima ističe se toponim Veles-do, koji bi mogao biti prežitkom pretkršćanskih slavenskih vjerovanja. Iz toponima antroponimijskoga postanja razabiru se imena mjesnih srednjovjekovnih rodova te migracije iz Trebinjske šume i Površi prema zapadnijim dijelovima Hercegovine i južnodalmatinskim otocima. U mjesnoj se toponimiji ujedno nahode romanski, turski i albanski jezični tragovi, a dijalektološki su relevantni mogući povijesni (Bobuisch) i suvremeni (Ržišća) šćakavski tragovi te leksički (npr. dubrava i osao) prežitci.
Toponomastika na pariće Vidović, Domagoj
Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje,
01/2021, Letnik:
47, Številka:
2
Book Review, Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Božanić, Joško; Marasović-Alujević, Marina. 2020. Toponimija otoka bivšega života – Svetac i Šćedro. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Split.
U ovome se radu opisuje morfološko-naglasna obradba glagola u
Mrežniku
. U uvodnome se dijelu naznačuju temeljne odrednice razvoja hrvatske naglasne norme od XIX. stoljeća s posebnim naglaskom na ...utjecaj hrvatskih dijalektologa, povjesničara jezika i akcentologa na njezin razvoj. Ujedno se stanje u hrvatskome standardnom jeziku uspoređuje sa stanjem u tipološki srodnim europskim tonskim jezicima. U središnjemu se dijelu rada opisuju načela naglašivanja u
Mrežniku
te iznose primjeri obradbe glagola.
This paper describes the morphological and accentological verbal system in
Mrežnik
. In the introductory part, the basic trends in the development of Croatian accentological norm from the 19th century until the preset are analyzed with the focus on the influence of Croatian dialectologists, language historians, and accentologists on its development. The state-of-the-art in standard Croatian is compared to that in typologically similar European tonic languages. In the central part of the paper, principles of accentuation in
Mrežnik
are described and some examples of verbal accentuation are given.
Sjećanje na Ankicu Čilaš Šimpraga Vidović, Domagoj
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
01/2020, Letnik:
46, Številka:
1
Journal Article
U radu se obrađuje 310 hrvatskih prezimena u Crnoj Gori u područjima gdje su Hrvati autohtono stanovništvo (Boka kotorska, Spič, Bar s okolicom i Šestani). U prvome se dijelu rada donose ...dijalektološki podatci, pri čemu se ističe neuključenost govora istočno od Boke kotorske u hrvatska dijalektološka istraživanja te činjenica da su govori na širemu barskom području jedini dio hrvatskoga neprekinutog jezičnog područja koji izravno graniči s albanskim. Zatim se naznačuje razvoj antroponimijske formule na koju su uvelike utjecale različite povijesne prilike (ponajprije osmanlijska osvajanja, ali i razgraničenje u današnjoj Crnoj Gori nakon povlačenja Osmanlija iz tih krajeva). Prezimena se u središnjemu dijelu rada dijele s obzirom na motivaciju i jezično postanje. Ujedno ih se uspoređuje s prezimenima koja nose pripadnici ostalih naroda (pripadnici drugih južnoslavenskih naroda i Albanci) koji nastanjuju navedeno područje.
U ovome se radu obrađuje 274 toponima u Risanskome zaljevu u naseljima Risan, Kostanjica, Lipci, Morinj i Strp. U uvodnim se dijelovima rada iznose temeljni povijesni i mjestopisni podatci, a zatim ...se iznose neke značajke (osobito naglasne) strpačkoga govora, jednoga od mjesnih govora u Risanskome zaljevu. U središnjemu se dijelu rada toponimi razvrstavaju motivacijski i po jezičnome postanju. Toponimi antroponimskoga postanja i kulturno-povijesno uvjetovani toponimi počesto su odrazom burne povijesti sjeverozapadnoga dijela Boke kotorske. Kad je riječ o jezičnome postanju toponima, uz očekivane su se prežitke dalmatoromanskoga supstrata u ojkonimiji (Risan i Strp) u mjesnoj toponimiji odrazili i apelativi turskoga postanja kao ostatci dvostoljetne osmanlijske vladavine Risnom, središnjim naseljem obrađenoga područja.
U ovome se radu obrađuje oko 450 toponima na području sela Trebinja, središnjega naselja jugozapadnoga dijela Popova. Ojkonim je Trebinja potvrđen od 1283. te je najvjerojatnije tvoren od ...antroponimske osnove *Trěb-. Danas su u službenoj uporabi likovi Trebinja i Trebimlja (potonji je lik potvrđen od 1372.). Mjesna je toponimija veoma raznolika te je najprepoznatljivija po tome što su se u njoj odrazile mnoge mjesne predaje: od onih koje se tiču razdoblja nastanka sela (Mongolsko groblje i Tatarica) i prolaska srednjovjekovnih vladara (Vercek < herceg) do onih koje se odnose na sukobe mjesnoga stanovništva s Osmanlijama i uskocima (Golokordići, Tabakov kamen i Turski do).
Leksik govora sela Zupci Vidović, Domagoj; Vukotić, Ilija
Hrvatski dijalektološki zbornik,
2022, Letnik:
26, Številka:
26
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U ovome se radu obrađuje leksik govora sela Zupci kod Bara u Crnoj Gori. Zubački govor pripada zetsko-južnosandžačkomu dijalektu štokavskoga narječja. Leksik je zubačkoga govora vrlo slojevit, što je ...dijelom uvjetovano povijesnim okolnostima. Istodobno su u njemu uščuvani slavenski arhaizmi, što se može objasniti izdvojenošću naselja i visokim udjelom starosjedilaca među stanovnicima Zubaca. U mjesnome je govoru zabilježeno tridesetak dalmatoromanizama te slavenski arhaizmi (npr. crȅv(l)ja ‘cipela’, dubrȁva ‘hrastova šuma’, vȉjem ‘znam’ i vȅtko ‘staro’), a od adstratnih je slojeva najzastupljeniji turski.
PDF
